U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano vrijeme sa kišom u večernjim časovima.

Ujutro se očekuje svježe i pretežno vedro, ali se poslije podne i u večernjim časovima očekuje jače naoblačenje sa sjeverozapada koje će doneti kišu i pljuskove sa grmljavinom, a moguće su i nepogode u vidu jakog vetra i grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do 11, u višim predjelima od jedan, a maksimalna dnevna od 17 do 28 stepeni Celzijusovih.
Duvaće slab do umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, a krajem dana i tokom noći u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni.

– Vrhovni sud Republike Srpske poništio je Odluku o izboru najboljeg ponuđača za osnivanje zajedničkog privrednog društva za priređivanje igara na sreću u Republici Srpskoj.

Poništenom odlukom iz septembra 2019. godine kao partner “Lutrije Republike Srpske” je izabrana firma “Casinos Austria VLT AG” iz Lucerna u Švajcarskoj, a sa kojom je kasnije osnovano zajedničko preduzeće “Elektronska video lutrija (EVL)”, i koje uživa zakonski monopol na elektronske igre na sreću.

Sud je prihvatio prigovor preduzeća “Novo RS” iz Banjaluke, koji je bio jedan od tri ponuđača na ovom pozivu, a koji je ukazao na to da je osporeni akt donio nenadležni organ.

Naime, iako je uredbom bilo predviđeno da “Lutrija” vrši izbor najboljeg ponuđača, ona je taj posao prebacila na Komisiju koja je sprovodila postupak.

Vrhovni sud navodi da za to nije bilo zakonskog osnova.

“Komisija je samo radno tijelo kojem je dato ovlašćenje da provede postupak po javnom pozivu, sačini zapisnik i da prijedlog za izbor najboljeg ponuđača, ali ne može biti organ nadležan za odlučivanje. Komisija može samo dati prijedlog za izbor najboljeg ponuđača, nakon što sačini i potpiše zapisnik o ocjeni ponuda”, navodi se u presudi.

U njoj se dodaje da “Lutrija” prijedlog komisije može prihvatiti ili odbiti, a u slučaju pozitivnog mišljenja prijedlog poslati na saglasnost Vladi Republike Srpske.

Sud je prihvatio i prigovor vezano za činjenicu da odluka nema ni formalne elemente propisane Zakonom o opštem upravnom postupku RS.

“Osporeni akt ne sadrži broj akta, naziv organa, potpis službenog lica i pečat organa pa je osnovan i prigovor da ne sadrži formalne elemente odnosno oblik i dijelove rješenja koji su propisani članom 194. Zakona”, piše u presudi.

Zbog svega, sud zaključuje da su ostvareni razlozi nezakonitosti zbog čega se osporeni akt poništava.

Inače, pored ovog postupka, grupa priređivača pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci vodi i postupak preko kojeg pokušava da poništi upis u privredni registar „EVL-a“, odnosno traži njegovo brisanje.

„Ugovor o osnivanju EVL-a je nastao po osnovu odluke „Lutrije“ za koju je Vrhovni sud sada utvrdio da je bila nezakonita što govori da je zahtjev priređivača za njegovim brisanjem osnovan“, kaže njihov advokat Milan Matić.

Podsjećamo, ovo preduzeće je osnovano kršeći Ustav RS, a vlast u Srpskoj bila je prinuđena da mijenja zakone i ponovo sprovodi tendere samo kako bi ga pravno održala.

Ipak i pored toga i dalje se vode brojni sudski sporovi, a pojedini funkcioneri u Vladi Srpske poput ministarke finansija Zore Vidović su “zaradili” i krivične prijave.

Zanimljivo je da je prije nekoliko dana Vlada Republike Srpske dala saglasnost „Lutriji“ na Odluku o izboru najboljeg ponuđača za osnivanje zajedničkog privrednog društva za priređivanje elektronskih igara na sreću.

Do objave ovog teksta iz tog preduzeća nam nisu dostavili odluku, a prema nezvaničnim informacijama ponovo je kao partner izabran „EVL“.

(Capital) Foto: Pravosuđe.ba/Ilustracija

Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez 400 miliona dolara ukoliko bi izgubila u arbitražnom postupku koji je protiv nje pokrenula firma Mittal, a zbog ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL).

Indijski milijarder Pramod Mittal je početkom 2023. godine pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, zbog sukoba koji datira iz njegovog angažmana u lukavačkoj kompaniji GIKIL. Ovaj postupak još uvijek nije završen, a ukoliko epilog bude nepovoljan po BiH, državu bi mogao zadesiti finansijski udar težak čak 400 miliona dolara.

Podsjetimo, GIKIL je nastao spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, a kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL).

Upravo je s GSHL-om, 2003. godine, Vlada Tuzlanskog kantona potpisala ugovor o strateškom partnerstvu u ime KHK-a, čime je ovoj inostranoj firmi prenijela upravljačka prava nad zajedničkom kompanijom.

Iako je KHK zadržao 67 odsto kapitala, GSHL je dobio 51 odsto upravljačkih prava. Međutim, kako su tvrdili iz Vlade TK, GSHL nikada nije ispunio preuzete obaveze, posebno one koje se tiču ulaganja u kompaniju.

S druge strane, GSHL je insistirao na tome da su upravo oni bili ti koji su ulagali i spašavali firmu u kriznim situacijama.

Problemi nakon hapšenja

GSHL, na čijem je čelu bio Pramod Mittal, od tada se suočio s nizom problema. Mittal je 2019. uhapšen u Lukavcu zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je iz GIKIL-a nezakonito izvukla više od 21 milion KM.

Iako je kasnije pušten, određene su mu mjere zabrane djelovanja u kompaniji, a za osiguranje postupka određeno je jemstvo u vrijednosti od tri miliona KM i dodatnih 21 milion kroz imovinsko-pravni zahtjev.

Međutim, Mittal i njegovi saradnici su ubrzo nakon puštanja na slobodu napustili Bosnu i Hercegovinu te su postali nedostupni pravosudnim organima naše zemlje.

Nakon toga, GSHL i Mittal su, sudskim i tužilačkim odlukama, potpuno isključeni iz GIKIL-a. Upravne i nadzorne funkcije preuzeli su predstavnici koje je imenovala domaća strana, uglavnom povezani s tadašnjom političkom strukturom u kantonu.

Smatrajući da su nepravedno izbačeni iz upravljanja firmom u koju su, kako tvrde, najviše ulagali, Mittal i GSHL su se odlučili na međunarodnu arbitražu. Pozivaju se na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen.

Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

No, kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj.

Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika.

Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

Iz Vlade TK su prošle godine naveli da se tužba u osnovi, neutemeljeno i bez validne argumentacije, poziva da je Bosna i Hercegovina prekršila, odnosno povrijedila obaveze iz Sporazuma između naše zemlje i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija.

Kako se u Zaključku samog odgovora navodi, od strane države Bosne i Hercegovine ne postoje kršenja, niti povrede Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine.

“Bosna i Hercegovina i njeni državni organi nisu se ni na koji način uplitali u rad i poslovanje GIKIL-a i da su sva ulaganja evidentirana od strane nadležnog Ministarstva i kod Registarskog suda, kao i u knjizi udjela u Privrednom društvu GIKIL”, dio je teksta odgovora Vlade TK.

BiH štetu već osjeti

U konačnici, ostaje da se vidi kako će arbitražni postupak završiti i hoće li BiH biti obavezana na isplatu stotine miliona dolara, što bi predstavljalo ogroman udar. Takođe, finansijski gubici se već osjete.

Naime, Savjet ministara BiH je na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, koncem 2023. godine donio odluku o izvorima finansiranja obaveza u svrhu vođenja međunarodnog investicionog arbitražnog postupka u predmetu tužbe Pramoda Mittala, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.

Savjet ministara BiH odobrio je do 800.000 KM iz budžeta s ciljem zaštite pravnih i imovinskih interesa BiH u ovom arbitražnom postupku.