Iako je do održavanja opštih izbora ostalo još nešto malo više od 15 dana, Centralna izborna komisija BiH još nije pronašla oko 2.000 operatera koji bi trebalo da budu zaduženi za instalaciju opreme, odnosno uređaja za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju birača i skenera, kao i tehnička podrška tokom cijelog izbornog dana.

Plan da na svakom biračkom mjestu bude operater
Zbog te činjenice CIK je ponovo raspisao konkurs kojim traži operatere, ali je veliko pitanje da li će uspjeti naći potreban broj s obzirom na to da je do izbora ostalo još malo vremena, a da je plan da na svakom od oko 5.200 biračkih mjesta bude po jedan operater.

“Potreban je dodatni broj operatera iz svih opština, do ukupnog broja 3.997. Prijave na prethodni konkurs se još evaluiraju i svi izabrani kandidati će biti kontaktirani”, navedeno je u konkursu CIK-a.

Dakle, CIK još nije izabrao operatere ni na prvom raspisanom konkursu na koji se prijavilo oko 2.000 kandidata, a već je raspisao i drugi konkurs koji je otvoren sedam dana.

Kako nezvanično saznajemo, nakon isteka roka za prijavu biće izabrani operateri koji će morati proći obuku, a to će ujedno biti i konačan broj i koliko god da ih bude – oni će na kraju biti tehnička podrška.

Operatere angažovala i kompanija Smatramtic
Istovremeno, oko 1.300 operatera angažovala je i kompanija “Smartmatic” koja je dobavljač opreme za izbore, i ti operateri će vjerovatno biti “spojeni” sa ovima koje izabere CIK.

“U kontaktu smo svakodnevno sa ‘Smartmaticom’. Plan je da se svako biračko mjesto pokrije sa jednim operaterom. Ako ne bude dovoljan broj operatera, jedan će vjerovatno biti zadužen za više biračkih mjesta, i to je to. Možda će se dodatno obučiti i predsjednici biračkih odbora i sve bi trebalo funkcionisati kako treba, a svako mjesto imati operatera koji je nadležan za to biračko mjesto”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

Počinje obuka za operatere
Zanimljivo, operateri koji su se prijavili na “Smartmaticov” poziv već ovaj vikend trebalo bi da počnu s onlajn obukom, a njima je i tokom poziva, a i u kasnijoj komunikaciji, rečeno da će biti zaduženi za više biračkih mjesta na teritoriji opštine za koju su se prijavili.

Za posao operatera CIK nudi naknadu od 310 KM neto, s tim da su operateri obavezni pohađati obuku i uspješno završiti testiranje koje organizuje CIK, zatim pružati podršku članovima biračkog odbora, a prema potrebi objašnjavati i biračima način korištenja uređaja. Takođe, njihov posao je i otklanjanje osnovnih tehničkih poteškoća na opremi, kao i da prijave složenije kvarove nadležnoj tehničkoj podršci, a obavezno je i da obave poslove pripreme i instalacije opreme na biračkom mjestu dan prije održavanja izbora.

Nove tehnologije prvi put na izborima
Podsjećanja radi, na izborima ove godine, koji se održavaju 4. oktobra, prvi put biće korištene nove izborne tehnologije, odnosno uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri koji će skenirati glasačke listiće. Zbog novih tehnologija glasanje i organizacija glasanja ovaj put biće veliki logistički izazov s obzirom na to da na svako biračko mjesto treba dovesti, instalirati i odvesti opremu. Osim toga, na ovim izborima birači će dobiti značajno više biračkih listića pa će tako u Republici Srpskoj, umjesto dosadašnja četiri, ovaj put dobiti čak šest listića, a u Federaciji BiH umjesto četiri čak sedam biračkih listića.

Trinaesta penzija ne treba da bude poklon vlasti niti jednokratna pomoć pred izbore, već pravo penzionera koje će imati jasan zakonski i budžetski osnov, poručio je Savanović.

On je podsjetio da je prije nešto više od mjesec dana govorio da penzionerima nije potrebna pomoć od 80 ili 120 KM onda kada počne predizborna kampanja, već sigurnost tokom cijele godine.

“Penzioner mora znati na šta može računati”

Prema njegovim riječima, upravo zbog toga trinaesta penzija treba da bude dio sistemskog rješenja.

“Prije nešto više od mjesec dana govorio sam da penzionerima ne treba 80 ili 120 maraka onda kada počne predizborna kampanja, nego sigurnost tokom cijele godine. Upravo zato je trinaesta penzija važna. Ona ne treba da zavisi od političke procjene da li je trenutak da se nekome nešto isplati, nego da ima jasan zakonski i budžetski osnov”, rekao je Savanović.

Istakao je da trinaestu penziju ne treba predstavljati kao poklon bilo koje vlasti.

“Penzioneri su svoj dio dogovora sa državom ispunjavali decenijama. Radili su i uplaćivali doprinose. Zato je posao nas, novih generacija, da napravimo sistem koji će im pružiti što veću sigurnost”, poručio je Savanović.

Trinaesta penzija nije zamjena za redovno povećanje

Savanović je naglasio da uvođenje trinaeste penzije ne znači da treba odustati od povećanja redovnih penzija.

Kako je rekao, dvije mjere ne isključuju jedna drugu.

“Trinaesta penzija nije zamjena za redovno usklađivanje i rast penzija. Jedno ne isključuje drugo i cilj mora biti da redovna penzija prati rast troškova života, a da trinaesta postane dodatna sigurnost koju penzioner ima svake godine”, rekao je Savanović.

“Ne treba da zavisi od političke volje”

Prema njegovim riječima, ključna razlika između sistemske mjere i jednokratne pomoći jeste u predvidivosti.

“Ne želimo da penzioner u avgustu ili septembru čeka da čuje da li je vlast odlučila da mu ove godine da 80, 100 ili 120 maraka. Penzioner treba u januaru da zna na šta ima pravo tokom cijele godine”, rekao je Savanović.

On smatra da bi takav pristup značio da pomoć više ne zavisi od političke odluke u određenom trenutku, već da postaje pravo na koje penzioneri mogu računati.

“To je razlika između pomoći koja traje do izbora i politike koja ostaje i poslije izbora. Upravo zato je naša politika sistemska, a ne politika od danas do sutra”, zaključio je Savanović.

Dvadeset godina vlasti Milorada Dodika ostavilo je Republiku Srpsku, prema ocjeni profesora Milana Blagojevića, sa ozbiljnim ekonomskim i demografskim problemima, dok je istovremeno izostala mogućnost snažnije privredne saradnje sa Srbijom.

Blagojević u autorskom tekstu navodi da ekonomski pokazatelji ukazuju na sve veći jaz između Republike Srpske i Federacije BiH, posebno kada je riječ o bruto domaćem proizvodu, fiskalnom prometu, prihodima od poreza i broju zaposlenih.

Prema podacima koje navodi, BDP Federacije BiH u 2025. godini iznosio je 37,59 milijardi KM, dok je BDP Republike Srpske bio 18,7 milijardi KM.

Razlike u prihodima i broju zaposlenih

Blagojević navodi i da je Federacija BiH tokom prošle godine ostvarila ukupni fiskalni promet od 75,45 milijardi KM, dok je u Republici Srpskoj taj iznos bio 25,3 milijarde KM.

Kada je riječ o direktnim porezima i doprinosima, u FBiH prikupljeno je 4,46 milijardi KM, a u Republici Srpskoj 2,18 milijardi KM.

Od indirektnih poreza Federaciji BiH pripalo je oko 5,51 milijardi KM, dok je Republici Srpskoj pripalo oko 3,09 milijardi KM.

Istovremeno, prema njegovim navodima, u Federaciji BiH bilo je zaposleno oko 369.000 ljudi, a u Republici Srpskoj oko 187.000.

Posebno upozorava na demografski odnos u Srpskoj. Početkom avgusta ove godine, kako navodi, Republika Srpska imala je oko 295.000 penzionera i približno 290.000 zaposlenih.

“Bez zaduživanja teško isplatiti obaveze”

Blagojević tvrdi da se finansijska stabilnost Republike Srpske posljednjih godina sve više oslanja na nova zaduživanja.

Prema njegovoj ocjeni, sredstva za isplatu plata zaposlenima u javnom sektoru i penzija često se obezbjeđuju novim zaduženjima kroz emisiju trezorskih zapisa i obveznica na domaćem tržištu.

Istovremeno, inostrana kreditna zaduženja dostigla su višemilijardske iznose, pri čemu se dio novca koristi za servisiranje ranijih dugova, dok se preostala sredstva usmjeravaju u javnu potrošnju.

Autor smatra da kombinacija ekonomskih i demografskih pokazatelja predstavlja ozbiljan problem za dugoročnu održivost Republike Srpske.

Saradnja sa Srbijom kao mogući prostor za oporavak

Kao jedan od mogućih načina za poboljšanje ekonomske situacije Blagojević izdvaja snažniju privrednu saradnju Republike Srpske i Srbije.

On podsjeća da za takvu saradnju postoji pravni okvir, uključujući Ustav BiH i Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa Republike Srpske i Srbije.

Tim sporazumom, između ostalog, predviđeno je unapređivanje saradnje u oblasti privrede i korištenja privrednih resursa.

Blagojević podsjeća i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2004. godine, kojom je ocijenjeno da je Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa sa tadašnjom SR Jugoslavijom zaključen u skladu sa Ustavom BiH.

U toj odluci, kako navodi, Ustavni sud BiH je ocijenio da Republici Srpskoj za uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama nije potrebna saglasnost Parlamentarne skupštine BiH.

Farmland i “Trudbenik” kao primjeri propuštenih prilika

Kao primjere privrednih sistema koji su nekada imali značajnu ulogu u razvoju pojedinih krajeva, Blagojević navodi poljoprivredni kombinat u Novoj Topoli, kasnije poznat kao Farmland, i dobojski “Trudbenik”.

Prema njegovom mišljenju, kroz postojeći pravni okvir bilo je moguće kreirati modele saradnje Srbije i Republike Srpske kojima bi se pokušalo privući investitore iz Srbije i ponovo pokrenuti dio proizvodnje.

Kao jednu od mogućnosti navodi javno-privatno partnerstvo, odnosno zajedničko ulaganje javnog sektora i privatnih kompanija iz Srbije.

Takvi projekti, smatra Blagojević, mogli bi biti usmjereni na oživljavanje proizvodnje u preduzećima koja su završila u stečaju.

“Ekonomsku saradnju treba iskoristiti”

Blagojević u tekstu navodi da privredna saradnja Srbije i Republike Srpske ne mora biti suprotstavljena ustavnom poretku BiH niti njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Naprotiv, prema njegovom tumačenju, ekonomski projekti koji bi doprinijeli pokretanju proizvodnje, otvaranju radnih mjesta i povećanju privredne aktivnosti mogli bi imati koristi za stanovništvo Republike Srpske, ali i širu ekonomiju BiH.

“To su sve razlozi zbog kojih treba koristiti mogućnosti privredne saradnje koje stoje na raspolaganju Srpskoj i Srbiji, pri čemu su ekonomski benefiti koje donosi ta saradnja na dobro i BiH. Nikako na njenu štetu”, zaključuje Blagojević.