Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na tri člana porodice.

Vlada Republike Srpske je na sjednici u četvrtak donijela odluku o formiranju Koordinacionog odbora za aktivnosti utvrđivanja minimalne i prosječne potrošačke korpe.

-Zadatak odbora biće da pripremi i koordiniše aktivnosti Vlade Republike Srpske radi utvrđivanja metodologije za izradu minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Kako je utvrđivanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj najuže vezano za oblast statistike, predloženo je da predsjednik Koordinacionog odbora bude direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, dok su članovi iz Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva privrede i preduzetništva- saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Ovaj prijedlog je prije nekoliko dana iznio Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekavši da je potrebno da se počne sa izradom minimalne potrošačke korpe.

-Sindikalna potrošačka korpa je nerealna i bazira se na četiri člana porodice, dok u Republici Srpskoj, nažalost, prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika- istakao je Račić.

Prema njegovim riječima, minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi 900 KM.

-Kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom, koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM, vidi se da je to nerealan pokazatelj”, kazao je Račić.

Sa druge strane, iz Saveza sindikata kažu drugačije.

Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, rekla je za “Nezavisne novine” da se od 2008. godine izračunava i objavljuje sindikalna potrošačka korpa koja obuhvata sve one proizvode i usluge koji mogu obezbijediti osnovne potrebe jedne četvoročlane porodice na mjesečnom nivou.

-Od sindikalne potrošačke korpe ne može ništa biti minimalnije. Ona obuhvata dva odrasla člana porodice i dvoje djece školskog uzrasta. Takva sindikalna potrošačka korpa predstavlja osnovni nivo životnih potreba. Ona ne obuhvata, na primjer, ugostiteljske usluge u restoranima ili slično. Kod prevoza obuhvata prosječne mjesečne karte- naglasila je Radomirova.

Prema posljednjim podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je 2.758 KM.

Od ovog iznosa je najviše novca potrebno za prehranu, i to 46,11 odsto, ili 1.272 KM.

Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 24,27 odsto ili 669 KM, za prevoz 8,18 odsto ili 225 KM, a za odjeću i obuću 8,06 odsto ili 222 KM.

Za tekuće održavanje domaćinstva mjesečno je potrebno 161 KM ili 5,84 odsto od 2.758 KM, dok je za higijenu i njegu zdravlja potrebno 116 KM ili 4,22 odsto.

Za obrazovanje i kulturu treba 91,52 KM ili 3,32 odsto.

Bosna i Hercegovina planira da cijene struje uskladi sa tržišnim pravilima, po uzoru na Evropsku uniju. Jedna je to od stavki koje su se našle u usvojenoj Reformskoj agendi od 113 strana. Plan je da već od naredne godine krene proces deregulacije.

Znači li to i da bi računi struje u domaćinstvima mogli rasti, iako su trenutno jedni od najnižih u Evropi? Koliko će nas u budućnosti koštati struja, mogla bi da određuje ponuda i potražnja, a ne odluka vlasti.

Bosna i Hercegovina planira da cijene električne energije za domaćinstva uskladi sa tržišnim cijenama, kao što je to slučaj u većini zemalja EU.

Prema Reformskoj agendi, plan je da cijeli proces donese više transparentnosti i podstakne ulaganja u energetski sektor.

U Reformskoj agendi navodi se:

“Prvi korak koji će BiH preduzeti jeste priprema studije koja ima za cilj razvijanje različitih scenarija za deregulaciju cijena snabdijevanja električnom energijom za domaćinstva. Na osnovu rezultata studije, BiH će dizajnirati i sprovesti tarifne mjere. Aktivnost je planirana za realizaciju u 2025. godini.“

BiH među najjeftinijim u Evropi

Bosanci i Hercegovci trenutno plaćaju jednu od najnižih cijena struje u Evropi – oko 10 centi po kilovat satu. U EU, prosjek je znatno veći, 30 centi po kilovat satu. To znači da prosječno stanovništvo koje potroši 400 kilovata, mjesečni račun je 40 maraka, dok taj isti račun u EU je više od 100 maraka. Najskuplju struju plaćaju Njemci i Danci, a najjeftiniju Bugari i Mađari, čije su cijene približne cijenama u BiH.

Zaključno, domaćinstva u EU plaćaju značajno više struju nego domaćinstva u BiH, iako je važan faktor i koliko se koristi struja.

Reforme, ali po koju cijenu?

Dok političari usvajaju reforme, istovremeno upozoravaju da bi poskupljenje dodatno moglo opteretiti životni standard građana.

Usklađivanje cijena struje sa evropskim pravilima moglo bi potencijalno značiti veće račune, ali i moderniji, liberalniji i transparentniji energetski sektor.

Pitanje je da li će država zaštititi građane od poskupljenja i kako će se promjene odraziti na svakodnevni život domaćinstava.

(Euronews.ba)

Saobraćaj je potpuno obustavljen preko prevoja Rogoj na magistralnom putu Foča – Trnovo, zbog intenzivnih snježnih padavina, saopšteno je iz Auto-moto saveza (AMS) Republike Srpske.

Saobraćaj se u većem dijelu Republike Srpske i Federacije BiH odvija uz promjenljive vremenske uslove, sa slabim snijegom u višim i kišom u nižim predjelima.

Na kolovozu od Sokoca do Vlasenice, osim snijega, ima i polomljenih grana.

Iz AMS-a savjetuju maksimalno opreznu vožnju, prilagođenu stanju i uslovima na putu.