Connect with us

Društvo

POZNATI EKONOMISTA iz Banjaluke objašnjava zašto je u BIH ŽIVOT SKUP, a privreda katastrofalna

Život u svim dijelovima Bosne i Hercegovine se odavno sveo na preživljanje od prvog do prvog u mjesecu i to brine samo one koji se bore sa svojom svakodnevnicom.

Taman kad se pojavi neka lijepa vijest, poput povećanja penzija, to opet nije dobro za sve, jer to nosi nova poskupljenje, to znači nova opterećenja poslodavcima, a posebno malim biznisima.

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine svjesni su izuzetno niskih minimalnih plata u poslovnom sektoru, žele ih povećati, ali uz paralelno rasterećenje od obaveza i nameta koje poslovna zajednica ima, no to sada nije moguće. Ako rastu penzije, rastu i nameti, a olakšica nema!

O ovoj temi govori ekonomista iz Banjaluke Damir Miljević, koji objašnjava zašto je normalno u ovakvom sistemu očekivati povećanje nameta

-U ovom sistemu pričati, mislim, željni da država pomogne njenim građanima, a ona ništa. Nažalost, penzioni sistem koji je trebao biti održiv je upropašten u zadnjih 20 godina i prešlo se na budžetsko finansiranje, djelimično. A to znači prelijevanja novca od privrede građana u budžete i onda preraspodjela dobiti između ostalog i za penzije – kaže Miljević.

On tvrdi da je sistem neodrživ i da to znači nužno i povećanje nameta.

Iz lijevog u desni džep
-Uzmu vam iz lijevog džepa da bi vam dali u desni džep. Ovo nisu održiva rješenja, već situacija samo ‘drži vodu dok majstori odu’ – kaže Miljević.

Miljević kaže da se prava rješenja odavno znaju i da se svijet već 200 godina razvija po utvrđenim principima i da niko ne mora da izmišlja toplu vodu.

– Ovo kod nas nije pitanje rješenja, ovo je pitanje volje da se radi u korist građana i privrede, a ne u vlastitu korist, ništa drugo. Nema izmišljanja tople vode, iz stanovišta struke sve se zna kako se i šta se radi. Ako gospoda ne znaju kako treba raditi, neka unajme nekoga ko zna – kaže Miljević za Bosnainfo.

Udruženje poslodavaca Federacije BiH koje okuplja 20.000 članica, firmi i pravnih subjekata u FBiH, pripremilo je još 2022. godine dokument “Šta poslodavci očekuju od vlasti” u kojem su dostavljeni prijedlozi zakona, podzakonskih i provedbenih akata za sve nivoe vlasti u BiH u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede.

I u ovoj godin i poslodavci naglašavaju kako je ključno razgovarati o fiskalnim i parafiskalnim reformama, propisima o minimalnoj plati i uticaju smanjenja oporezivanja rada na javne fondove. Održavaju se sastanci privrednika i poslodavaca, ali kada je riječ o ovim pitanjima nema promjena.

Najvažnija stavka za biznise jeste smanjenje opterećenja poslodavaca, ali za sada od toga nema ništa.

Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak u Federaciji BiH već godinama su strateški cilj vlasti. Njihova reforma planirana je od 2015. godine, ali do danas ti zakoni, odnosno promjena tih zakona nije provedena.

-Ovde očigledno nema nikakve volje da se mijenja sistem koji je apsolutno poreski nepravedan, znači oporezujete i kavijar i zlato i luksuzne automobile istom stopom kojom oporezujete brašno, prema tome, očigledno nema dobre volje da se ide na diferencirane stope PDV i da se vodi u krajnjoj liniji i ekonomska i socijalna politika preko poreskog sistema, tako da su novi fiskalni zakoni samo prazna priča“ – stakao je Miljević.

Preživljavanje na kašičicu
Jedinstvena stopa PDV u BiH iznosi 17 posto na sve robe i usluge. Uvođenje diferencirane stope PDV ranije je najavljeno kao mjera protiv sve većih poskupljenja na tržištu BiH, no nije bilo podrške za ovako nešto.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ranije su upozorili da se protive uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH.

– Smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima. Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru -saopšteno je iz MMF-a u martu 2022. godine.

I u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ranije su se usprotivili donošenju izmjena Zakona o PDV-u, jer su, kako tvrde, oni ti koji trebaju da predlože eventualne zakonske izmjene.

S pravom se onda građani pitaju dokle ovako i da li će doći do ekonomskog sloma?

– Neće doći do ekonomskog sloma iz jednog jednostavnog razloga što okruženje, Evropska unija i međunarodne organizacije neće dopustiti ekonomski slom, nego će biti ovako preživljavanje na kašičicu kao što je to zadnjih 20 godina – rekao je Miljević

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno