Connect with us

Društvo

Sve veći broj učenika treba DODATNE INSTRUKCIJE, roditelji primorani da traže POMOĆ

Zbog lošeg znanja i ocjena iz matematike, fizike, ali i zbog prijemnog upisa u srednje škole, svake godine se bilježi sve veći broj đaka u Srpskoj koji se odlučuju na instrukcije, za koje je potrebno izdvojiti i oko 20 maraka.

Naime, kako kažu oni koji nude instrukcije, najtraženije su one iz matematike i fizike, odnosno onih predmeta koje učenici treba najviše da vježbaju.

Nastavnica matematike iz Prnjavora izjavila je da djeca nižih razreda redovno dolaze na instrukcije upravo zbog takmičenja.

– Mada neki učenici dolazi na instrukcije pred kontrolni, i dalje je najviša zainteresovanost u vremenu kada je prijemni za upis u srednje škole – rekla je ona i dodala da čas od sat vremena košta 20 KM.

Iz Centra za obrazovanje odraslih Banjaluka rekli su da na instrukcije dolaze djeca različitih uzrasta, odnosno učenici šestog, sedmog, osmog razreda, kao i oni đaci koji žele da se pripreme za prijemni ispit.

– Dolaze učenici koji žele da poprave ocjene, ali i oni koji žele da zadrže dobre ocjene, a najviše traže instrukcije iz matematike, fizike i informatike – naglasili su iz Centra.

Dodali su da ako se radi u grupi, odnosno ako učestvuju dva, tri đaka sa nastavnikom, onda je cijena 40 KM, a ako se radi jedan na jedan, cijena je 20 KM.

Instruktor fizike iz Prijedora kaže da je tražnja za instrukcijama povećana i u ovom gradu, ali da on radi samo sa osnovcima, te dodaje da čas kod njega traje sat i po i da je cijena 25 KM.

– Postoji veliki broj roditelja koji žele privatne časove za svoju djecu i u svakom momentu imam priliku da povećam broj polaznika. Roditelji nemaju vremena ili ne znaju i onda dođu u situaciju da dijete ne stiže da prati nastavu u školi, pa se odlučuju da potraže pomoć stručnih lica – rekao je on.

Sanja Marković, apsolvent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, daje instrukcije iz matematike i kaže da je tražnja za instrukcijama povećana.

– To su naročito djeca koja se pripremaju za upis u srednje škole, pa u ovoj godini radim samo sa djecom tog uzrasta, jer očigledno nisu savladali gradivo – izjavila je ona.

Dodaje da je gotovo svaki dan pitaju da daje instrukcije, jer kako ističe, đaci ne uspiju da nauče i razumiju gradivo na nastavi ili im profesori loše objasne materiju, zbog čega imaju slabe ocjene.

Banjalučanka Lidija Udovčić, majka djevojčice koja ide u šesti razred, izjavila je da od početka drugog polugodišta njena kćerka dva puta sedmično ide na instrukcije iz matematike.

– Moje dijete uzima instrukcije iz matematike. Nastavnica ide brže s gradivom nego što djeca uopšte usvoje prethodno. Sama se zamislim često nad zadatkom pa sam primorana potražiti pomoć – rekla je ona.

Iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske saopštili su da je školama u Srpskoj data mogućnost realizacije časova dodatnog rada sa nadarenim učenicima ili dopunskog rada sa učenicima koji ne ostvaruju očekivani napredak tokom redovne nastave.

– Na osnovu analiza uspjeha i vladanja učenika u osnovnim školama koje izrađuje Republički pedagoški zavod možemo reći da su prosječne ocjene učenika, odjeljenja i razreda na visokom nivou – naglasili su iz Zavoda, prenose Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno