Connect with us

Društvo

PRAVDA ZA SVU NESTALU DJECU! ‘Gdje je Sara’ postaje pokret na nivou cijele BiH!

Aleksandra Blagojević iz Banjaluke, majka djevojčice Sare, novorođenčeta kojem se gubi svaki trag nakon porođaja, u procesu je formiranja udruženja “Gdje je Sara”, a planira da inicira i donošenje Sarinog zakona, koji će tretirati slučajeve kao što je njen.

Podsjetimo, osam mjeseci nakon što je emitovan dokumentarni film Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) “Gdje je Sara?”, a Okružno javno tužilaštvo Banjaluka formiralo predmet povodom smrti Sarine kćerkice i muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak, još nema odgovora na ključna pitanja iz dokumentarca koji je na YouTubeu pregledan već 873.000 puta.

Blagojevićeva potvrđuje da je u procesu formiranja udruženja, u kojem želi okupiti sve roditelje sa problemima kao što su oni s kojima se ona susreće.

“Ja sam to predala u sedmom ili osmom mjesecu i sve to odrađujem posredstvom advokata, kojeg sam opunomoćila. Ja sam htjela otvoriti to udruženje za traženje sve djece na nivou BiH, ali mi je rečeno da ne može na nivou BiH, već na nivou RS, jer nisu isti zakoni u FBiH i ovdje. Ipak, na kraju se ispostavilo da nema prepreka da to bude na nivou BiH, s tim što treba neke tačke u statutu udruženja riješiti, tako da smo imali nekoliko odbijanja. Izvršili smo korekcije, ponovo smo to predali na Sud i sada čekamo povratnu informaciju”, rekla je Blagojevićeva za “Nezavisne novine”.

Željela je da se to udruženje zove “Sara”, ali već postoji subjekt s tim nazivom, tako da je ostala opcija za naziv “Gdje je Sara”, a namijenjeno je za, kako kaže Aleksandra, svu djecu koja su nestajala iz bolnica.

“Konsultovaću se s advokatom da se uradi i Sarin zakon, gdje bi sve bolnice i sva groblja morala da se tog zakona pridržavaju. Istovremeno, udruženje će se baviti slučajevima sve nestale djece iz BiH i cilj nam je da okupimo roditelje te djece”, naglašava Blagojevićeva za “Nezavisne novine”.

Advokat Aleksandar Zrnić, kojeg je Aleksandra angažovala na poslovima formiranja udruženja, kaže da su inicijativu predali Osnovnom sudu u Banjaluci.

“Čekamo odluku suda ima već petnaestak dana, po uređenom prijedlogu za formiranje udruženja”, rekao je Zrnić za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, istraživačko-dokumentarni film, koji je uradio CIN, a koji se odnosi na nestanak djevojčice Sare, kao i muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak, emitovan je 1. aprila, a dva dana kasnije su se oglasili iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, te kazali da su formirali predmet po službenoj dužnosti.

Iz ovog tužilaštva navode da se u tom predmetu i dalje preduzimaju provjere na utvrđivanju činjenica, a povodom smrti ženskog novorođenčeta majke Aleksandre Blagojević, ranije Đilas, i muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak.

“Ovo tužilaštvo u navedenom predmetu naložilo je da se izvrše i potrebna vještačenja. Nakon okončanja svih provjera i vještačenja, Tužilaštvo će u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske donijeti tužilačku odluku. Predmet se nalazi u radu i u istom se preduzimaju intenzivne provjere”, tvrde iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, radnja filma pokazuje da su Sarini roditelji odvedeni na groblje u Banjaluci, na mjesto gdje su sahranjena dva novorođenčeta, a DNK analizom utvrđeno je da posmrtni ostaci ne pripadaju Sari.

Pritom je utvrđeno da to nisu ni posmrtni ostaci drugog novorođenčeta, odnosno sinčića Nataše Stijak. Roditelji ove novorođenčadi traže istinu, dok nadležne institucije zasad javnosti nisu predočile nikakve konkretne podatke.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske rekli su ranije da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe pacijenti, te da u njihovoj nadležnosti nisu organizovanja ukopa, sahranjivanje i ekshumacije. Potom se oglasilo i Gradsko groblje Banjaluka, koje tvrdi da je Sara sahranjena na lokaciji Pobrđe, ali u svom saopštenju nisu naveli da li je poznato tačno mjesto gdje je beba sahranjena.

Related Topics:

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno vrijeme s kišom, koja će početi već od jutra na zapadu i širiće se ka većini krajeva.

Oko sredine dana doći će do djelimičnog razvedravanja i biće toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Novo jače naoblačenje donijeće kišu i pljuskove s grmljavinom, prvo na zapadu, koji će se izmiještati dalje ka sjeveru i istoku. Najmanje padavina očekuje se na jugoistoku, gdje će biti i najtoplije. U Hercegovini promjenljivo oblačno uz sunčane periode s prolaznom kišom i pljuskovima s grmljavinom.

Uveče prestanak padavina uz postepeno razvedravanje i sve hladnije u svim krajevima. Uveče se očekuje temperatura vazduha od 12 do 17, u višim predjelima od 10 Celzijusovih stepeni.

Vjetar slab do umjeren, na jugozapadu tokom jutra na udare i jak južnih smjerova. U nastavku dana vjetar će oslabiti u Krajini. Linker
Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, u višim predjelima od 12, a maksimalna od 22 na zapadu do 28 na jugoistoku, u višim predjelima od 18 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO SMANJITI POTROŠNJU STRUJE: Praktični savjeti koji prave razliku

Poskupljenje struje i novi tarifni modeli u Republici Srpskoj doveli su do toga da sve više domaćinstava razmišlja kako da smanji mjesečne račune.

Iako često mislimo da najveći dio potrošnje odlazi na rasvjetu ili sitne uređaje, podaci pokazuju da su najveći “potrošači” zapravo grijanje, hlađenje i veliki kućanski aparati.

Evo nekoliko provjerenih načina kako da uštedite, bez smanjenja komfora:

1. Pametno korištenje velikih potrošača
Bojler je jedan od najvećih troškova – držite ga isključenim dok voda nije potrebna ili namjestite tajmer.

Mašina za veš i sudove – punite ih do kraja i koristite programe na nižim temperaturama (40°C umjesto 60°C).

Frižider i zamrzivač – redovno čistite gumu na vratima i ne otvarajte ih često. Svaki stepen niže temperature troši više struje.

2. Prelazak na LED rasvjetu
Jedna LED sijalica troši i do 80% manje energije od obične. Ako zamijenite sve sijalice u stanu, mjesečna ušteda može biti značajna.

3. Isključujte uređaje iz utičnice
TV, punjači, računari i mikrotalasne troše struju i kad su “ugaseni”, ali priključeni u struju. Ovaj tzv. “standby gubitak” može iznositi i do 10% ukupnog računa.

4. Energetski efikasni uređaji
Kod kupovine nove mašine za veš ili frižidera gledajte oznaku energetske klase. Aparat klase A+++ može uštedjeti i do 50% struje u odnosu na starije modele.

5. Grijanje i hlađenje – najveći faktor
U zimskom periodu svaki stepen više na termostatu znači i do 6% veći račun.

Redovno servisiranje klima uređaja i kotlova poboljšava efikasnost.

Dodatna izolacija stana ili kuće (prozori, vrata, zidovi) može smanjiti potrošnju i do 30%.

6. Male promjene, velike uštede
Kuvajte s poklopcem – troši se do 30% manje energije.

Ako već koristite rernu, iskoristite toplotu i za više jela odjednom.

Peglajte veš kad se nakupi, jer se najviše struje potroši upravo na zagrijavanje pegle.

Smanjenje potrošnje struje ne znači odricanje od komfora, već pametnije korištenje onoga što već imamo. U vremenu kada tarife zavise od količine potrošene energije, svaka mala promjena navika može napraviti veliku razliku na računu.

Nastavi čitati

Aktuelno