Connect with us

Društvo

PRAVDA ZA SVU NESTALU DJECU! ‘Gdje je Sara’ postaje pokret na nivou cijele BiH!

Aleksandra Blagojević iz Banjaluke, majka djevojčice Sare, novorođenčeta kojem se gubi svaki trag nakon porođaja, u procesu je formiranja udruženja “Gdje je Sara”, a planira da inicira i donošenje Sarinog zakona, koji će tretirati slučajeve kao što je njen.

Podsjetimo, osam mjeseci nakon što je emitovan dokumentarni film Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) “Gdje je Sara?”, a Okružno javno tužilaštvo Banjaluka formiralo predmet povodom smrti Sarine kćerkice i muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak, još nema odgovora na ključna pitanja iz dokumentarca koji je na YouTubeu pregledan već 873.000 puta.

Blagojevićeva potvrđuje da je u procesu formiranja udruženja, u kojem želi okupiti sve roditelje sa problemima kao što su oni s kojima se ona susreće.

“Ja sam to predala u sedmom ili osmom mjesecu i sve to odrađujem posredstvom advokata, kojeg sam opunomoćila. Ja sam htjela otvoriti to udruženje za traženje sve djece na nivou BiH, ali mi je rečeno da ne može na nivou BiH, već na nivou RS, jer nisu isti zakoni u FBiH i ovdje. Ipak, na kraju se ispostavilo da nema prepreka da to bude na nivou BiH, s tim što treba neke tačke u statutu udruženja riješiti, tako da smo imali nekoliko odbijanja. Izvršili smo korekcije, ponovo smo to predali na Sud i sada čekamo povratnu informaciju”, rekla je Blagojevićeva za “Nezavisne novine”.

Željela je da se to udruženje zove “Sara”, ali već postoji subjekt s tim nazivom, tako da je ostala opcija za naziv “Gdje je Sara”, a namijenjeno je za, kako kaže Aleksandra, svu djecu koja su nestajala iz bolnica.

“Konsultovaću se s advokatom da se uradi i Sarin zakon, gdje bi sve bolnice i sva groblja morala da se tog zakona pridržavaju. Istovremeno, udruženje će se baviti slučajevima sve nestale djece iz BiH i cilj nam je da okupimo roditelje te djece”, naglašava Blagojevićeva za “Nezavisne novine”.

Advokat Aleksandar Zrnić, kojeg je Aleksandra angažovala na poslovima formiranja udruženja, kaže da su inicijativu predali Osnovnom sudu u Banjaluci.

“Čekamo odluku suda ima već petnaestak dana, po uređenom prijedlogu za formiranje udruženja”, rekao je Zrnić za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, istraživačko-dokumentarni film, koji je uradio CIN, a koji se odnosi na nestanak djevojčice Sare, kao i muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak, emitovan je 1. aprila, a dva dana kasnije su se oglasili iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, te kazali da su formirali predmet po službenoj dužnosti.

Iz ovog tužilaštva navode da se u tom predmetu i dalje preduzimaju provjere na utvrđivanju činjenica, a povodom smrti ženskog novorođenčeta majke Aleksandre Blagojević, ranije Đilas, i muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak.

“Ovo tužilaštvo u navedenom predmetu naložilo je da se izvrše i potrebna vještačenja. Nakon okončanja svih provjera i vještačenja, Tužilaštvo će u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske donijeti tužilačku odluku. Predmet se nalazi u radu i u istom se preduzimaju intenzivne provjere”, tvrde iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, radnja filma pokazuje da su Sarini roditelji odvedeni na groblje u Banjaluci, na mjesto gdje su sahranjena dva novorođenčeta, a DNK analizom utvrđeno je da posmrtni ostaci ne pripadaju Sari.

Pritom je utvrđeno da to nisu ni posmrtni ostaci drugog novorođenčeta, odnosno sinčića Nataše Stijak. Roditelji ove novorođenčadi traže istinu, dok nadležne institucije zasad javnosti nisu predočile nikakve konkretne podatke.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske rekli su ranije da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe pacijenti, te da u njihovoj nadležnosti nisu organizovanja ukopa, sahranjivanje i ekshumacije. Potom se oglasilo i Gradsko groblje Banjaluka, koje tvrdi da je Sara sahranjena na lokaciji Pobrđe, ali u svom saopštenju nisu naveli da li je poznato tačno mjesto gdje je beba sahranjena.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno