Connect with us

Društvo

PRAVO NA DRUGO MIŠLJENJE: Šta je “Rajanovo pravilo” i kako može da spasi živote

“Rajanovo pravilo”, odnosno protokol koji omogućava porodici da zatraži mišljenje drugog ljekara, ako nisu zadovoljni liječenjem u bolnici, nastao je iz tragedije i na njega se do sada u pozvalo hiljade ljudi.

Šestomjesečni Veston je brzo gubio bitku sa infekcijom u čekaonici bolnice kada su njegovi roditelji ugledali plakat koji je, bez sumnje, spasio život dječaku.

Danima su majka Britani MekDanijel i otac Zak Tindal vraćani kući iz bolnice, gdje su im govorili da je osip koji je prekrio lice njihove bebe alergijska reakcija ili teži slučaj ekcema.

Međutim, kada se djetetovo stanje pogoršalo, roditelji više nisu mogli čekati. U čekaonici bolnice Tindal je primijetio plakat koji objašnjava “Rajanovo pravilo”.

Uplašeni otac je pozvao broj sa plakata i pedijatrijski ljekar je stigao za nekoliko minuta.

MekDanijel kaže da je ljekarka samo jednim pogledom prepoznala da Veston boluje od sindroma površinskih opekotina kože izazvanog stafilokokusom. Napokon je Veston dobio antibiotike za borbu protiv infekcije.

Upitana šta misli šta bi se dogodilo da Rajanovo pravilo nije postojalo, MekDanijel kaže “Veston ne bi bio ovdje”, kaže ona Gardijanu.

“Sto posto, on ne bi bio živ. Mi smo toliko zahvalni za postojanje ovog pravila. To mu je spasilo život”.

Princip da pacijenti i roditelji koji smatraju da se njihovi simptomi i bolesti ne shvataju ozbiljno imaju pravo na drugo medicinsko mišljenje uskoro bi mogao važiti i u Engleskoj, piše Gardijan.

Stiv Barkli, ministar zdravlja Ujedinjenog Kraljevstva, ove sedmice je naveo Rajanovo pravilo kao mjeru koja spašava živote, dok ministri razmišljaju o uvođenju sličnog pristupa u Engleskoj, koji bi se nazvao “Martino pravilo”.

Trinaestogodišnja Marta Mils umrla je 2021. nakon što je razvila sepsu dok je bila u bolnici u južnom Londonu.

Njena majka Merop Mils, urednica u Gardijanu, kaže da je ona i njen suprug Pol Lejti nekoliko puta izrazili zabrinutost zbog pogoršanja zdravlja njihove ćerke, ali da ljekari na to nisu reagovali.

Revizor je prošle godine utvrdio da bi, da su ljekari prepoznali znakove upozorenja i ranije je prebacili na intenzivnu njegu, Marta vjerovatno preživjela. Ove godine, djevojčica bi napunila 16 godina.

I Rajanovo pravilo je dobilo ime po dječaku koji bi najvjerovatnije preživio da je zatraženo mišljenje drugog ljekara.

Rajan Saunders još nije ni napunio tri godine kada su, do tada zdravom i srećnom djetetu, pogrešno dijagnostikovane zauške, i to od strane porodičnog ljekara. Bilo je to u u septembru 2007. godine.

Četiri dana kasnije, Rajan je bio u bolnici u Emarldu prije nego što je prebačen u obližnji Rokempton u Australiji. Tamo je umro šest dana nakon prve pogrešne dijagnoze, zbog sindroma toksičnog šoka izazvanog streptokoknom infekcijom.

Rajanovi roditelji smatraju da ih medicinsko osoblje nije dobro saslušalo, niti je njihove brige shvatilo ozbiljno.

Četiri godine kasnije revizor je utvrdio da su tokom liječenja Rajana napravljene ozbiljne greške. Taj izvještaj će otvoriti put za ono što će postati poznato kao Rajanovo pravilo – proces prema kojem pacijenti svih uzrasta, ili roditelji i njegovatelji, mogu pozvati visokorangiranog ljekara i od njega tražiti drugo mišljenje.

Senders kaže da poznaje porodice, prijatelje i kolege koji su od tada koristili to pravilo i doživjeli pozitivne ishode. Ljudi koje nikada nije srela su je kontaktirali kako bi joj rekli kako je to spasila život njihovom djetetu.

Ona je zahvalna što je Rajanovo pravilo uspjelo u Kvinslendu, raduje je što je uticalo na slične modele u drugim australijskim saveznim državama – i drago joj je što inspiriše reforme u Engleskoj.

“Ne želimo da iko prolazi kroz ono kroz što smo mi prošli”, kaže ona. “I nije samo gubitak djeteta, istraga i cijeli proces su veoma iscrpljujući. U mom sjećanju sve je još svježe, kao da se juče desilo”.

Događaji poput nadolazeće 16. godišnjice Rajanove smrti, kaže ona, stalni su podsjetnik na ono što je izgubila.

“Za nas, uvijek je gorko-slatko čuti priče o tome kako je Rajanovo pravilo pomoglo ljudima. Srećni smo što je ovo njegovo nasljeđe. Istovremeno, mnogo bismo više voljeli da je ovdje s nama”, kaže ona.

Rajan bi sada imao 18 godina. Otkako je njegovo imenovano pravilo uspostavljeno 2013. godine, na njega se pozvalo 10.845 ljudi u Kvinslendu – i njegova upotreba se povećava. U 2022. godini, Rajanovo pravilo je aktivirano 1.994 puta. Do sada u 2023. godini, upotrebljeno je 1.524 puta.

Portparol Odjeljenja za zdravstvo Kvinslenda pripisao je taj porast boljem razumijevanju i rekao da dokazuje da pravilo radi “tačno kako je bilo i predviđeno”.

“Želimo da svi koji dolaze u naše bolnice znaju za ovaj proces”, rekao je portparol. “Dobrodošli su pacijenti ili njihove porodice koji postavljaju pitanja o njezi koju pružamo.”

Rekli su da je odjeljenje ponosno što je pionir u onome što su opisali kao “zlatni standard za sigurnost pacijenata”.

Međutim, nijedan sistem nije rješenje za sve. I put ka oporavku malog Vestona nije bio lak. Čak i nakon tačne dijagnoze, dječak iz Kabultura proveo je pet dana u bolnici u tolikoj agoniji da su morali da mu daju jake analgetike.

Sada, skoro 12 meseci kasnije, Veston i dalje pati. Njegov imunološki sistem je uništen infekcijom i lijekovima. Koža oko njegovih usta je i dalje osjetljiva toliko da mu je ishrana ozbiljno ograničena.

MekDanijel je sigurna da bi sve bilo lakše da je djetetu odmah postavljena tačna dijagnoza.

“Pitam se, kao majka, da li bismo prolazili kroz sve ovo da su me poslušali na početku”, kaže ona.

I tako, inspirisani porodicom Senders, ona i Vestonov otac sada se zalažu za promjene koje bi mogle spriječiti da druga djeca prođu kroz istu agoniju.

Kako sada stvari stoje, pravilo se može primijeniti tek nakon što je pacijent već pregledan od strane medicinskog osoblja. Međutim, zdravstveni sistem u Kvinslendu, kao i u cijeloj Australiji, pod ogromnim je pritiskom. Pacijenti mogu čekati satima u hitnoj pomoći prije nego što budu pregledani.

U odgovoru na zalaganje roditelja Vestona, ministarstvo zdravlja sprovodi pilot projekte za roditelje djece mlađe od šest godina kako bi im omogućilo ranije pozivanje na Rajanovo pravilo.

Zato je MekDanijel odlučila da odustane od anonimnosti svoje porodice, koja je bila zaštićena u ranijim izvještajima, i da izađe u javnost sa svojom pričom.

Da, MekDanijel i Veston “imaju dobre i loše dane”.

“Imamo više loših dana nego dobrih”, kaže ona. “Ali ja sam samo zahvalna što je on s nama i stalno se podsjećam da je živ i da se bori koliko može”.

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno