Connect with us

Društvo

PRAVO NA DRUGO MIŠLJENJE: Šta je “Rajanovo pravilo” i kako može da spasi živote

“Rajanovo pravilo”, odnosno protokol koji omogućava porodici da zatraži mišljenje drugog ljekara, ako nisu zadovoljni liječenjem u bolnici, nastao je iz tragedije i na njega se do sada u pozvalo hiljade ljudi.

Šestomjesečni Veston je brzo gubio bitku sa infekcijom u čekaonici bolnice kada su njegovi roditelji ugledali plakat koji je, bez sumnje, spasio život dječaku.

Danima su majka Britani MekDanijel i otac Zak Tindal vraćani kući iz bolnice, gdje su im govorili da je osip koji je prekrio lice njihove bebe alergijska reakcija ili teži slučaj ekcema.

Međutim, kada se djetetovo stanje pogoršalo, roditelji više nisu mogli čekati. U čekaonici bolnice Tindal je primijetio plakat koji objašnjava “Rajanovo pravilo”.

Uplašeni otac je pozvao broj sa plakata i pedijatrijski ljekar je stigao za nekoliko minuta.

MekDanijel kaže da je ljekarka samo jednim pogledom prepoznala da Veston boluje od sindroma površinskih opekotina kože izazvanog stafilokokusom. Napokon je Veston dobio antibiotike za borbu protiv infekcije.

Upitana šta misli šta bi se dogodilo da Rajanovo pravilo nije postojalo, MekDanijel kaže “Veston ne bi bio ovdje”, kaže ona Gardijanu.

“Sto posto, on ne bi bio živ. Mi smo toliko zahvalni za postojanje ovog pravila. To mu je spasilo život”.

Princip da pacijenti i roditelji koji smatraju da se njihovi simptomi i bolesti ne shvataju ozbiljno imaju pravo na drugo medicinsko mišljenje uskoro bi mogao važiti i u Engleskoj, piše Gardijan.

Stiv Barkli, ministar zdravlja Ujedinjenog Kraljevstva, ove sedmice je naveo Rajanovo pravilo kao mjeru koja spašava živote, dok ministri razmišljaju o uvođenju sličnog pristupa u Engleskoj, koji bi se nazvao “Martino pravilo”.

Trinaestogodišnja Marta Mils umrla je 2021. nakon što je razvila sepsu dok je bila u bolnici u južnom Londonu.

Njena majka Merop Mils, urednica u Gardijanu, kaže da je ona i njen suprug Pol Lejti nekoliko puta izrazili zabrinutost zbog pogoršanja zdravlja njihove ćerke, ali da ljekari na to nisu reagovali.

Revizor je prošle godine utvrdio da bi, da su ljekari prepoznali znakove upozorenja i ranije je prebacili na intenzivnu njegu, Marta vjerovatno preživjela. Ove godine, djevojčica bi napunila 16 godina.

I Rajanovo pravilo je dobilo ime po dječaku koji bi najvjerovatnije preživio da je zatraženo mišljenje drugog ljekara.

Rajan Saunders još nije ni napunio tri godine kada su, do tada zdravom i srećnom djetetu, pogrešno dijagnostikovane zauške, i to od strane porodičnog ljekara. Bilo je to u u septembru 2007. godine.

Četiri dana kasnije, Rajan je bio u bolnici u Emarldu prije nego što je prebačen u obližnji Rokempton u Australiji. Tamo je umro šest dana nakon prve pogrešne dijagnoze, zbog sindroma toksičnog šoka izazvanog streptokoknom infekcijom.

Rajanovi roditelji smatraju da ih medicinsko osoblje nije dobro saslušalo, niti je njihove brige shvatilo ozbiljno.

Četiri godine kasnije revizor je utvrdio da su tokom liječenja Rajana napravljene ozbiljne greške. Taj izvještaj će otvoriti put za ono što će postati poznato kao Rajanovo pravilo – proces prema kojem pacijenti svih uzrasta, ili roditelji i njegovatelji, mogu pozvati visokorangiranog ljekara i od njega tražiti drugo mišljenje.

Senders kaže da poznaje porodice, prijatelje i kolege koji su od tada koristili to pravilo i doživjeli pozitivne ishode. Ljudi koje nikada nije srela su je kontaktirali kako bi joj rekli kako je to spasila život njihovom djetetu.

Ona je zahvalna što je Rajanovo pravilo uspjelo u Kvinslendu, raduje je što je uticalo na slične modele u drugim australijskim saveznim državama – i drago joj je što inspiriše reforme u Engleskoj.

“Ne želimo da iko prolazi kroz ono kroz što smo mi prošli”, kaže ona. “I nije samo gubitak djeteta, istraga i cijeli proces su veoma iscrpljujući. U mom sjećanju sve je još svježe, kao da se juče desilo”.

Događaji poput nadolazeće 16. godišnjice Rajanove smrti, kaže ona, stalni su podsjetnik na ono što je izgubila.

“Za nas, uvijek je gorko-slatko čuti priče o tome kako je Rajanovo pravilo pomoglo ljudima. Srećni smo što je ovo njegovo nasljeđe. Istovremeno, mnogo bismo više voljeli da je ovdje s nama”, kaže ona.

Rajan bi sada imao 18 godina. Otkako je njegovo imenovano pravilo uspostavljeno 2013. godine, na njega se pozvalo 10.845 ljudi u Kvinslendu – i njegova upotreba se povećava. U 2022. godini, Rajanovo pravilo je aktivirano 1.994 puta. Do sada u 2023. godini, upotrebljeno je 1.524 puta.

Portparol Odjeljenja za zdravstvo Kvinslenda pripisao je taj porast boljem razumijevanju i rekao da dokazuje da pravilo radi “tačno kako je bilo i predviđeno”.

“Želimo da svi koji dolaze u naše bolnice znaju za ovaj proces”, rekao je portparol. “Dobrodošli su pacijenti ili njihove porodice koji postavljaju pitanja o njezi koju pružamo.”

Rekli su da je odjeljenje ponosno što je pionir u onome što su opisali kao “zlatni standard za sigurnost pacijenata”.

Međutim, nijedan sistem nije rješenje za sve. I put ka oporavku malog Vestona nije bio lak. Čak i nakon tačne dijagnoze, dječak iz Kabultura proveo je pet dana u bolnici u tolikoj agoniji da su morali da mu daju jake analgetike.

Sada, skoro 12 meseci kasnije, Veston i dalje pati. Njegov imunološki sistem je uništen infekcijom i lijekovima. Koža oko njegovih usta je i dalje osjetljiva toliko da mu je ishrana ozbiljno ograničena.

MekDanijel je sigurna da bi sve bilo lakše da je djetetu odmah postavljena tačna dijagnoza.

“Pitam se, kao majka, da li bismo prolazili kroz sve ovo da su me poslušali na početku”, kaže ona.

I tako, inspirisani porodicom Senders, ona i Vestonov otac sada se zalažu za promjene koje bi mogle spriječiti da druga djeca prođu kroz istu agoniju.

Kako sada stvari stoje, pravilo se može primijeniti tek nakon što je pacijent već pregledan od strane medicinskog osoblja. Međutim, zdravstveni sistem u Kvinslendu, kao i u cijeloj Australiji, pod ogromnim je pritiskom. Pacijenti mogu čekati satima u hitnoj pomoći prije nego što budu pregledani.

U odgovoru na zalaganje roditelja Vestona, ministarstvo zdravlja sprovodi pilot projekte za roditelje djece mlađe od šest godina kako bi im omogućilo ranije pozivanje na Rajanovo pravilo.

Zato je MekDanijel odlučila da odustane od anonimnosti svoje porodice, koja je bila zaštićena u ranijim izvještajima, i da izađe u javnost sa svojom pričom.

Da, MekDanijel i Veston “imaju dobre i loše dane”.

“Imamo više loših dana nego dobrih”, kaže ona. “Ali ja sam samo zahvalna što je on s nama i stalno se podsjećam da je živ i da se bori koliko može”.

Related Topics:

Društvo

ALARMANTNI PODACI: FBiH ostala bez 11.000 radnih mjesta, ekonomija u padu

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, naveo je da je u ovom entitetu izgubljeno više od 11.000 radnih mjesta.

Naime, on je referišući se na podatke Poreske uprave FBiH napisao da nema oporavka na tržištu rada u ovom entitetu.

“Trideset prvog oktobra na evidenciji je bilo 547.520 zaposlenih, za 4.322 manje zaposlenih u odnosu na početak godine, što 2025. uz pandemijsku 2020. čini godinom pada broja zaposlenih u posmatranoj dekadi”, navodi Čavalić.

Prema njegovim riječima, posmatrano po broju zaposlenih, trenutno je FBiH bliže decembru 2023. godine nego decembru 2024. godine.

“Zbog toga ovo zovemo godinom koju su pojeli skakavci. Ako računamo i oportunitetni trošak od 6.854 zaposlenih (koliko se u ovom periodu povećao broj tokom 2024. godine), onda je jasno da smo izgubili više od 11.000 radnih mjesta. Ovi kadrovi su, nažalost, prvi u redu za odlazak vani”, istakao je Čavalić.

Dodao je da je sasvim očigledno da postojeće ekonomske politike ne daju rezultate, već prave štetu i destrukciju.

“Pad zaposlenosti, rast inflacije shodno podacima Centralne banke BiH i opšte nezadovoljstvo radnika, poslodavaca, potrošača. Ne mogu to sakriti razni stranački pamfleti, smiješne komparacije i slično. Podaci su tu i jasni su”, naglasio je on.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, broj zaposlenih na dan 31. oktobar ove godine je 547.520.

“U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. septembar 2025. godine, kada je iznosio 547.065, broj zaposlenih veći je za 455. Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: djelatnost vanteritorijalnih organizacija i organa, obrazovanje, kancelarijske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, trgovina na veliko i malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala i druge djelatnosti”, naveli su iz Poreske uprave FBiH.

Istakli su da djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju javnu upravu i odbranu, skladištenje i pomoćne djelatnosti u prevozu, djelatnost posredovanja u zapošljavanju, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnju odjeće i druge djelatnosti.

U FBiH je, prema podacima Poreske uprave, krajem 2023. godine bilo 544.437 zaposlenih, a krajem 2024. 551.842 radnika.

Nastavi čitati

Društvo

MUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske donijelo je odluku o cijeni usluga koje MUP pruža, u kojoj je navedeno da alkotestiranje, pri pružanju usluga trećim licima, kada se utvrdi nedozvoljena koncentracija alkohola, košta 50 maraka, dok je izrada zapisnika o saobraćajnoj nezgodi 30 KM.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, ova odluka je stupila na snagu prije nekoliko dana.

Testiranje vozača

Testiranje vozača na prisustvo droga, kada bude utvrđeno da je pozitivan, naplaćuje se 70 maraka.

Izrada službene zabilješke o saobraćajnoj nezgodi košta 30 KM, a izrada foto-dokumentacije o nezgodi je 50 KM.

Nepropisno parkiranje

Definisana je i naknada troškova pri premještanju nepropisno parkiranih vozila. Započeto premještanje vozila, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, naplaćuje se 30 KM.

Za premještanje vozila na udaljenosti do dva kilometra od mjesta deponovanja cijena je 40 maraka, a od dva do 10 km cijena iznosi 60 KM.

Za premještanje iznad 10 kilometara, cijena iznosi 90 KM. Čuvanje vozila na depou košta 10 maraka dnevno, tačnije po jednom započetom danu.

Oružni list

Kada je u pitanju naknada troškova za obrasce, oružni list košta 20 KM. Dozvola za nošenje oružja naplaćuje se 30, legitimacija pripadnika obezbjeđenja 20, a detektivska legitimacija 50 maraka.

Nastavi čitati

Društvo

“ŽELJEZNICE RS” VOZE POČASNI KRUG: Hoće li “Pavgord” preuzeti teretni saobraćaj na prugama Srpske?

Nakon preuzimanja “Mitalove” Željezare u Zenici i Rudnika u Omarskoj, fočanski biznismen Gordan Pavlović, odnosno njegova firma “Pavgord”, namjerava da preuzme i prevoz rude, i tako potopi “Željeznice Republike Srpske”.

Kako za Srpskainfo kaže Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Republike Srpske, ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali se ona već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.

“Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje”, kaže Dobraš.

Inače, teretni prevoz je jedina djelatnost u kojoj “Željeznice Republike Srpske” zarađuju, a gro te zarade čini upravo prevoz rude od Omarske do Zenice. Tim prihodom se, kako kažu poznavaoci prilika, finansira i kakvo takvo održavanje infrastrukture, to jest pruga, a dobrim dijelom i putnički saobraćaj.

Da “priče koje se pronose prugom” imaju osnova, svjedoče i nedavne izjave premijera Save Minića i ministra saobraćaja Zorana Stevanovića.

Prvo je Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama Republike Srpske” treba ukinuti, jer je neisplativ, pošto, kako je rekao, “ima slučajeva da lokomotiva sa sedam-osam vagona prevozi svega dva-tri putnika“. Ukidanje putničkog prevoza značilo bi i ukidanje ili drastično smanjenje subvencija iz budžeta Srpske za “Željeznice Republike Srpske”.

Nakon premijerove bombe resorni ministar Stevanović je malo “spustio loptu” izjavivši da putnički saobraćaj neće biti ukinut, ali i da “treba razmišljati u nekoliko pravaca”.

“Treba razmišljati u nekoliko pravaca. U svakoj zemlji vlasništvo države su pruge, te objekti uz nju”, rekao je Stevanović u podkastu Srne.

Dakle, sigurno je samo da će “državna” to jest javna ostati oronula i u korov zarasla pruga i “objekti uz nju”.

A ostalo? Vozovi, vagoni, radionice, ili jednom riječju operateri putničkog i teretnog saobraćaja? To je ostalo nedorečeno.

“Očigledno je da neko želi da operater bude privatnik. Taj bi operater sutra imao svoju politiku i svoje interese i on, logično, ne bi radio u interesu Republike Srpske, niti u interesu “Željeznice Republike Srpske”, nego za svoj profit”, poručio je predsjednik Sindikata mašinovođa Republike Srpske Simo Cvjetković.

Cvjetković se pita ko će zaštiti “nacionalnog operatera”, koji je sada, organizaciono gledano, dio “Željeznica Republike Srpske”. Pitanje je retoričko, jer to bi morala uraditi Vlada Republike Srpske, koja je, u ime Republike Srpske, stopostotni vlasnik “Željeznica Republike Srpske”.

“Svu su imovinu uzeli od “Željeznica Republike Srpske”, svaki je kredit išao preko Vlade RS, a sada hoće da daju nekom drugom da radi na našim prugama i hoće da nas ubijede da je to neko rješenje. A nije rješenje. Ako bude uveden drugi operater, radnici će biti tehnološki višak, a “Željeznice Republike Srpske” će potonuti”, kaže Cvjetković.

Ono o čemu, za sada, javno i bez okolišanja govore samo sindikalci, nagoviješteno je “u rukavicama” kroz neke poteze menadžmenta “Željeznica Republike Srpske” na čelu sa Slađanom Jovićem.

Postojao je prijedlog da se željezničke radionice, koje rade ispod cijene za “svoju kuću”, zbog nerentabilnosti, daju pod koncesiju. Ako bi se to desilo, koncesionar bi bez sumnje enormno podigao cijene usluga i to bi bio kamen o vratu i za putnički i za teretni saobraćaj. A onda bi se pojavio spasilac u vidu novog operatera.

Ovakav scenario nije nemoguć, on se čak uklapa u obavezu restrukturiranja “Željeznica Republike Srpske” po programu Svjetske banke iz 2017. godine.

Ovaj proces je finansiran kreditom Svetske banke od 100 miliona KM, koje će građani Republike Srpske vraćati 32 godine.

Jedna od ključnih obaveza po tom programu je bila da se “Željeznice Republike Srpske” transformišu u holding i podijele na 3 preduzeća: za prevoz putnika, za teretni prevoz i za infrastrukturu.

To je trebalo da bude završeno još prije četiri godine, ali nikad nije urađeno. Potrošeno je 100 miliona KM narodnih para, a “Željeznice Republike Srpske” su ostale ono što su i bile: jedno preduzeće sa tri sektora i milionskim gubicima, koje ima manjak radnika u operativi, a višak dobro plaćenih menadžera i koordinatora.

Akumulirani gubitak “Željeznica Republike Srpske” je 288 miliona KM. U preduzeću ima oko 1.700 zaposlenih, a prema tvrdnjama sindikata, na operacijama nedostaje čak 450 željezničara.

“Plate često kasne, pruge su u očasnom stanju, ali je zato upravna zgrada ušminkana i kupljeno je 25 novih “pežo” vozila. kap da smo neka fensi agencija za promet nekretninama”, kaže Jelenko Dobraš.

Nastavi čitati

Aktuelno