Connect with us

Društvo

PRAVO NA DRUGO MIŠLJENJE: Šta je “Rajanovo pravilo” i kako može da spasi živote

“Rajanovo pravilo”, odnosno protokol koji omogućava porodici da zatraži mišljenje drugog ljekara, ako nisu zadovoljni liječenjem u bolnici, nastao je iz tragedije i na njega se do sada u pozvalo hiljade ljudi.

Šestomjesečni Veston je brzo gubio bitku sa infekcijom u čekaonici bolnice kada su njegovi roditelji ugledali plakat koji je, bez sumnje, spasio život dječaku.

Danima su majka Britani MekDanijel i otac Zak Tindal vraćani kući iz bolnice, gdje su im govorili da je osip koji je prekrio lice njihove bebe alergijska reakcija ili teži slučaj ekcema.

Međutim, kada se djetetovo stanje pogoršalo, roditelji više nisu mogli čekati. U čekaonici bolnice Tindal je primijetio plakat koji objašnjava “Rajanovo pravilo”.

Uplašeni otac je pozvao broj sa plakata i pedijatrijski ljekar je stigao za nekoliko minuta.

MekDanijel kaže da je ljekarka samo jednim pogledom prepoznala da Veston boluje od sindroma površinskih opekotina kože izazvanog stafilokokusom. Napokon je Veston dobio antibiotike za borbu protiv infekcije.

Upitana šta misli šta bi se dogodilo da Rajanovo pravilo nije postojalo, MekDanijel kaže “Veston ne bi bio ovdje”, kaže ona Gardijanu.

“Sto posto, on ne bi bio živ. Mi smo toliko zahvalni za postojanje ovog pravila. To mu je spasilo život”.

Princip da pacijenti i roditelji koji smatraju da se njihovi simptomi i bolesti ne shvataju ozbiljno imaju pravo na drugo medicinsko mišljenje uskoro bi mogao važiti i u Engleskoj, piše Gardijan.

Stiv Barkli, ministar zdravlja Ujedinjenog Kraljevstva, ove sedmice je naveo Rajanovo pravilo kao mjeru koja spašava živote, dok ministri razmišljaju o uvođenju sličnog pristupa u Engleskoj, koji bi se nazvao “Martino pravilo”.

Trinaestogodišnja Marta Mils umrla je 2021. nakon što je razvila sepsu dok je bila u bolnici u južnom Londonu.

Njena majka Merop Mils, urednica u Gardijanu, kaže da je ona i njen suprug Pol Lejti nekoliko puta izrazili zabrinutost zbog pogoršanja zdravlja njihove ćerke, ali da ljekari na to nisu reagovali.

Revizor je prošle godine utvrdio da bi, da su ljekari prepoznali znakove upozorenja i ranije je prebacili na intenzivnu njegu, Marta vjerovatno preživjela. Ove godine, djevojčica bi napunila 16 godina.

I Rajanovo pravilo je dobilo ime po dječaku koji bi najvjerovatnije preživio da je zatraženo mišljenje drugog ljekara.

Rajan Saunders još nije ni napunio tri godine kada su, do tada zdravom i srećnom djetetu, pogrešno dijagnostikovane zauške, i to od strane porodičnog ljekara. Bilo je to u u septembru 2007. godine.

Četiri dana kasnije, Rajan je bio u bolnici u Emarldu prije nego što je prebačen u obližnji Rokempton u Australiji. Tamo je umro šest dana nakon prve pogrešne dijagnoze, zbog sindroma toksičnog šoka izazvanog streptokoknom infekcijom.

Rajanovi roditelji smatraju da ih medicinsko osoblje nije dobro saslušalo, niti je njihove brige shvatilo ozbiljno.

Četiri godine kasnije revizor je utvrdio da su tokom liječenja Rajana napravljene ozbiljne greške. Taj izvještaj će otvoriti put za ono što će postati poznato kao Rajanovo pravilo – proces prema kojem pacijenti svih uzrasta, ili roditelji i njegovatelji, mogu pozvati visokorangiranog ljekara i od njega tražiti drugo mišljenje.

Senders kaže da poznaje porodice, prijatelje i kolege koji su od tada koristili to pravilo i doživjeli pozitivne ishode. Ljudi koje nikada nije srela su je kontaktirali kako bi joj rekli kako je to spasila život njihovom djetetu.

Ona je zahvalna što je Rajanovo pravilo uspjelo u Kvinslendu, raduje je što je uticalo na slične modele u drugim australijskim saveznim državama – i drago joj je što inspiriše reforme u Engleskoj.

“Ne želimo da iko prolazi kroz ono kroz što smo mi prošli”, kaže ona. “I nije samo gubitak djeteta, istraga i cijeli proces su veoma iscrpljujući. U mom sjećanju sve je još svježe, kao da se juče desilo”.

Događaji poput nadolazeće 16. godišnjice Rajanove smrti, kaže ona, stalni su podsjetnik na ono što je izgubila.

“Za nas, uvijek je gorko-slatko čuti priče o tome kako je Rajanovo pravilo pomoglo ljudima. Srećni smo što je ovo njegovo nasljeđe. Istovremeno, mnogo bismo više voljeli da je ovdje s nama”, kaže ona.

Rajan bi sada imao 18 godina. Otkako je njegovo imenovano pravilo uspostavljeno 2013. godine, na njega se pozvalo 10.845 ljudi u Kvinslendu – i njegova upotreba se povećava. U 2022. godini, Rajanovo pravilo je aktivirano 1.994 puta. Do sada u 2023. godini, upotrebljeno je 1.524 puta.

Portparol Odjeljenja za zdravstvo Kvinslenda pripisao je taj porast boljem razumijevanju i rekao da dokazuje da pravilo radi “tačno kako je bilo i predviđeno”.

“Želimo da svi koji dolaze u naše bolnice znaju za ovaj proces”, rekao je portparol. “Dobrodošli su pacijenti ili njihove porodice koji postavljaju pitanja o njezi koju pružamo.”

Rekli su da je odjeljenje ponosno što je pionir u onome što su opisali kao “zlatni standard za sigurnost pacijenata”.

Međutim, nijedan sistem nije rješenje za sve. I put ka oporavku malog Vestona nije bio lak. Čak i nakon tačne dijagnoze, dječak iz Kabultura proveo je pet dana u bolnici u tolikoj agoniji da su morali da mu daju jake analgetike.

Sada, skoro 12 meseci kasnije, Veston i dalje pati. Njegov imunološki sistem je uništen infekcijom i lijekovima. Koža oko njegovih usta je i dalje osjetljiva toliko da mu je ishrana ozbiljno ograničena.

MekDanijel je sigurna da bi sve bilo lakše da je djetetu odmah postavljena tačna dijagnoza.

“Pitam se, kao majka, da li bismo prolazili kroz sve ovo da su me poslušali na početku”, kaže ona.

I tako, inspirisani porodicom Senders, ona i Vestonov otac sada se zalažu za promjene koje bi mogle spriječiti da druga djeca prođu kroz istu agoniju.

Kako sada stvari stoje, pravilo se može primijeniti tek nakon što je pacijent već pregledan od strane medicinskog osoblja. Međutim, zdravstveni sistem u Kvinslendu, kao i u cijeloj Australiji, pod ogromnim je pritiskom. Pacijenti mogu čekati satima u hitnoj pomoći prije nego što budu pregledani.

U odgovoru na zalaganje roditelja Vestona, ministarstvo zdravlja sprovodi pilot projekte za roditelje djece mlađe od šest godina kako bi im omogućilo ranije pozivanje na Rajanovo pravilo.

Zato je MekDanijel odlučila da odustane od anonimnosti svoje porodice, koja je bila zaštićena u ranijim izvještajima, i da izađe u javnost sa svojom pričom.

Da, MekDanijel i Veston “imaju dobre i loše dane”.

“Imamo više loših dana nego dobrih”, kaže ona. “Ali ja sam samo zahvalna što je on s nama i stalno se podsjećam da je živ i da se bori koliko može”.

Related Topics:

Društvo

ŠTA MOŽE SISTEM U REPUBLICI SRPSKOJ: Zabraniti mreže djeci ili filtrirati sadržaj?

Od 10. decembra svi mlađi od 16 godina u Australiji će ostati bez pristupa društvenim platformama kao što su TikTok, YouTube, X i Redit.

Njihova vlada poručuje da će ovim potezom spriječiti online zlostavljanje, toksičan sadržaj i predatore koji vrebaju djecu, dok su naši sagovornici podijeljenog mišljenja o tome da li je ovo potrebno uvesti u Republici Srpskoj.

Dok jedni tvrde da bi jasno određene dobne granice zaštitile djecu od nasilja i štetnog sadržaja, drugi ističu da bi potpuna zabrana bila neizvodljiva i nelogična u digitalnom dobu.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, postavlja pitanje da li je tako nešto moguće kod nas.

“Teoretski jeste, ali u praksi bi zahtijevalo snažnu institucionalnu saradnju, provjeru godina, političku volju i visoku društvenu svijest, a realno, u našem okruženju to zvuči gotovo nemoguće. Ipak, ne želim biti pesimistična. To što sistem kasni, ne znači da smo bespomoćni”, kazala je Savanović Zorićeva.

Dodala je da bi uvođenje takve mjere bilo priznanje da mozak djeteta nije spreman za količinu pritiska, upoređivanja, nasilja i seksualiziranog sadržaja koji društvene mreže nose.

“Sa psihološke strane, dobro je jasno regulisati dobne granice i odgovornost platformi, jer djeca mlađa od 16 godina nemaju razvijene kapacitete procjene rizika kao odrasli. Ali zabrana sama po sebi nije dovoljna, ona mora biti dio šire strategije koja uključuje edukaciju roditelja, školu koja uči digitalnoj pismenosti i kampanja koje naglašavaju balans, a ne demonizaciju tehnologije”, pojašnjava Savanović Zorićeva.

Ističe da se tu dolazi do ključnog, sistem možda sporo reaguje, ali porodica može brzo.

“Možda država neće uskoro uvesti ovakvu zabranu, ali roditelji mogu postaviti jasna pravila, graditi zdrave navike i biti modeli balansa. Nije pesimizam ako vidimo prepreke, to je zrelost. Optimističnost je kada, uprkos tome, vjerujemo da male, porodične promjene mogu zaštititi jedno dijete, a jedno dijete je već ogroman uspjeh”, pojasnila je Savanović Zorićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, za “Nezavisne novine” naglašava da je protiv potpune zabrane društvenih mreža, posebno u eri digitalizacije.

“Mislim da bi sada donijeti odluku o potpunoj zabrani bilo zaista besmisleno”, rekao je Vasić.

On pojašnjava da bi fokus trebalo staviti na kontrolu i filtriranje sadržaja koji se plasiraju putem društvenih mreža.

“Zašto se ne filtriraju sadržaji koji mogu da štete i truju našu djecu”, pita Vasić.

Kako navodi, slaže se da treba da postoje određeni filteri i mjere ograničenja, ali smatra da potpuna zabrana nije ni izvodljiva ni korisna.

“Prvo, to je jako teško izvesti u praksi, a drugo, mislim da je mnogo bolje uticati na kvalitet sadržaja. Djeca mogu koristiti društvene mreže na veoma pozitivan način da uče, da se povezuju. Akcenat na potpunoj zabrani smatram promašajem. Djeci treba omogućiti pristup, ali uz jasnu roditeljsku kontrolu”, zaključio je Vasić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Obucite se dobro i ne izlazite bez kišobrana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa padavinama.

Ujutro će uz rijeke i u kotlinama biti magle, dok će na jugu i zapadu padati jača kiša, a najmanje padavina biće u donjem Podrinju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kiša će padati u višim predjelima, a ponegdje i u nižim dijelovima Krajine i prelaziće u susnježicu ili snijeg, uz manji rast snježnog pokrivača na planinama. U Hercegovini će tokom dana biti vjetrovito uz jake udare juga, a uveče će padavine slabiti i postepeno prestati.

Duvaće slab do umjeren vjetar na istoku i u Semberiji, koji će tokom dana biti pojačan, dok će u Hercegovini tokom jutra duvati slaba do umjerena bura, a sredinom dana jugo umjerenog do jakog intenziteta.

Jutarnja temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a najviša dnevna od četiri do devet, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

Rezultati konkursa za posao u prijedorskom vrtiću “Radost”! GREŠKA ILI NAMJEŠTALJKA?

Portal PrijedorDanas u posjedu je dviju rang lista po konkursu za dva radna mjesta u Dječijem vrtiću „Radost“. Na konkurs za vaspitače prijavljeno je 12 kandidatkinja.

Na prvoj rang listi trećeplasirana kandidatkinja N.P.T. ima u zbiru 18,3 bodova /prosjek ocjena sa studija 8,80, bodovi po osnovu vremena provedenog na evidenciji nezaposlenih 0,75, bodovi po osnovu radnog staža 4,75 i bodovi s intervjua 4/.

Na toj listi nelogičnost je u tome što drugoplasirana kandidatkinja R.D. ima u zbiru 18,05 bodova, što je manje /za 0,25/ od trećeplasirane. R.D. ima prosjek ocjena 8,80, 1,25 bodova s biroa, 3 boda po osnovu staža i 5 s intervjua.

Na drugoj rang listi, koja je sačinjena istog dana kada i prva /27. novembra 2025. godine/, navodi se da je to druga objava rezultata i da je to zaključak kojim se prva rang lista ispravlja zbog uočene tehničke greške.

Stoji da su kod trećeplasirane kandidatkinje N.P.T. pogrešno uneseni bodovi ostvareni na osnovu intervjua i zbirni broj bodova.

Da su ovoj kandidatkinji zadržani bodovi s prve rang liste, imala bi zbir od 18,30, bila bi drugoplasirana na novoj rang listi i bila bi jedna od dvije vaspitačice koje će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.

Budući da je ocjena s intervjua u vremenu od prve do druge rang liste pala sa 4 na 3, ona je po novoj rang listi na četvrtom mjestu ukupno, a druga ispod crte. Od svih 12 kandidatkinja, N.P.T imala je najlošije ocijenjen intervju. Jedina je ona dobila 3, sve ostale kandidatkinje 4 ili 5, a jedna maksimalnih 8. Ocjena 6 i 7 iz intervjua takođe nema.

Istovremeno, kandidatkinja N.P.T. ima ubjedljivo najveći broj bodova na osnovu radnog staža u stručnoj spremi i profilu traženom konkursom. Takođe, ima najviši prosjek ocjena tokom studiranja, zajedno sa drugoplasiranom kandidatkinjom.

Ustanovu smo danas pitali da li su rang liste koje su u posjedu redakcije autentične i, ako jesu, šta je razlog da je u ispravci kandidatkinja N.P.T. u rubrici intervju ima ocjenu 3, a prethodno je imala ocjenu 4, budući da je ova razlika za ovu kanidatkinju eliminatorna.

Ustanovu smo takođe zamolili da nam, ukoliko dokumenti nisu autentični, omogući uvid u dokumente protokolisane pod brojevima 2615/25 i 2620/25, kao i ostale akte koji se tiču ovog konkursa, a koji bi doprinijeli potpunom i tačnom informisanju javnosti. U vezi sa ovom temom, juče smo se obratili v.d. direktorici ustanove manje formalnim kanalom komunikacije, a danas smo to učinili zvaničnim putem i zamolili za odgovor u skladu s nadležnostima jednog ili više lica ovlaštenih da obavljaju poslove u odsustvu direktora.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com

Nastavi čitati

Aktuelno