Connect with us

Politika

PRED MINISTRIMA ZAKON O SUDOVIMA: Neizvjesno hoće li doći i pred poslanike?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas će ponovo odlučivati o Nacrtu zakona o sudovima BiH i ako je suditi po političkom dogovoru lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH, on bi mogao dobiti podršku ministara, ali je pitanje šta će se dalje dešavati i može li takav zakon na kraju dobiti podršku Parlamentarne skupštine BiH.

Iz nekoliko nezvaničnih razgovora sa poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH može se zaključiti da ni oni nisu sigurni da li će i kada taj zakon biti u primjeni i stupiti na snagu. Pojedini naglašavaju da ukoliko i prođe Savjet ministara zakon o sudovima pred poslanike dolazi u nacrtu, a od nacrta do prijedloga može se “svašta desiti”.

“Taj zakon se radi pod pritiskom EU, ali nema nekog pretjeranog raspoloženja da on stupi na snagu. U ovom trenutku još se ne zna da li će i kada on doći pred Predstavnički dom. Mi imamo sjednicu 31. oktobra i na dnevnom redu nema tog zakona, ali nije isključeno da bude. Ukoliko se i dogovore da ga stave na dnevni red, imaju komisijske faze i tu zakon može pasti jer s jedne strane su oni koji hoće sve i da njime praktično osnuju vrhovni sud BiH, a s druge oni koji bi da ga usvoje, a da se ništa ne promijeni”, ispričao je jedan od poslanika.

Iako se u javnosti govori o tome da je glavni “problem” u sjedištu budućeg apelacionog suda BiH koji se osniva Nacrtom zakona o sudovima BiH, prema nezvaničnim informacijama, ipak, najviše sporenja je oko nadležnosti tog suda, odnosno hoće li ili neće moći da preispituje odluke entitetskih sudova, na šta Republika Srpska ne želi da pristane.

“Ne postoji nijedan racionalni razlog zbog kojeg bi Republika Srpska trebalo da prihvati osnivanje novog suda na nivou BiH, bez obzira na to da li bi se on zvao apelacioni ili viši sud. Politički gledano, ne treba zaboraviti kako je sve počelo daleke 2011. godine. U suštini, Republika Srpska tada je opravdano tražila samo izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Suda BiH, a ne osnivanje novog suda. Od tada do danas ništa se na tom političkom planu nije promijenilo pa je potrebno da Srpska ostane kod tog zahtjeva za izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Sarajeva negdje na njenu teritoriju, a ne da pristaje na formiranje nove institucije na nivou BiH”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da ni sa finansijske strane nema razloga za osnivanje novog suda jer bi to povećalo izdatke u budžetu BiH.

“Najzad, u ustavnom pogledu stvaranjem ovog suda došlo bi do povećanja nadležnosti na nivou BiH, u krivičnoj, građanskoj i oblasti upravnog spora, koje sada nema Sud BiH. To povećanje nadležnosti BiH na jednoj neminovno bi vodilo u prenos tih istih nadležnosti sa Republike Srpske na BiH na drugoj strani. Takvim izmještanjem pravosudnih nadležnosti sa Republike Srpske bile bi stvorene osnove da se u doglednoj budućnosti taj viši sud pretvori u vrhovni sud BiH, što bi neminovno vodilo u nestanak sadašnjeg Vrhovnog suda Republike Srpske”, ističe Blagojević.

On kaže da zbog svega treba ići jedino na donošenje zakona o izmjenama postojećeg Zakona o Sudu BiH, na način da sadašnje Apelaciono odjeljenje tog suda bude izmješteno iz Sarajeva u Istočno Sarajevo ili Banjaluku i koje bi bilo organizovano kao samostalna cjelina unutar Suda BiH, čijeg bi rukovodioca imenovao VSTS BiH, a postojeće sudije tog suda bi nastavile rad u tako izmještenom odjeljenju.

Podsjećanja radi, na posljednjem sastanku lidera političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovoreno je da do kraja mjeseca dva zakona budu usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, i to Nacrt zakona o sudovima BiH i zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Oba ova zakona sutra će se naći na sjednici Savjeta ministara BiH, a kako je ranije istaknuto cilj svega je da BiH dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije i eventualno kasnije i datum za početak pregovora.

Related Topics:

Politika

MARKOVIĆ: Ako režim ne stoji iza „KomSara“, NEKA TUŽI FIRMU za izgubljenu dobit zbog neizgrađenih termoelektrana

„Ako režim zaista ne stoji iza kompanije KomSar, onda neka pokaže odgovornost i pokrene tužbu protiv te firme za izgubljenu dobit zbog nepostojećih termoelektrana koje su trebale biti izgrađene prije deset godina,“ poručio je narodni poslanik PDP-a, Slaviša Marković.

On je podsjetio da su brojni „rodoljubi“ u prethodnim godinama tužili Republiku Srpsku i naplatili milionske iznose za fiktivne izgubljene dobiti.

„Samo firma Vijadukt je, po presudi Arbitražnog suda u Vašingtonu, naplatila 110 miliona maraka od građana Republike Srpske,“ rekao je Marković, koji je i član Predsjedništva Sigurne Srpske.

Dodao je da je i Elektroprivreda Slovenije dobila arbitražu protiv RiTE Ugljevik u iznosu od 67 miliona evra, te da se taj dug danas otplaćuje kroz kompenzaciju za električnu energiju.

„Zašto Republika Srpska i RiTE Ugljevik ne pokrenu arbitražu i tužbu protiv KomSara za izgubljenu dobit? Zašto ne pokažu javnosti i građanima da režim i vodeći ljudi u Srpskoj ne stoje iza ove kompanije?“ upitao je Marković.

On podsjeća da je obaveza KomSara bila izgradnja dvije termoelektrane do 2016. godine i zapošljavanje najmanje 800 radnika.

„Do danas nije izgrađena ni jedna, a obećanja o radnim mjestima nisu ispunjena. Zar to nije dovoljno za tužbu protiv KomSara?“ ističe on.

„Od 2016. godine, kada smo bili zemlja izvoznik električne energije, došli smo u situaciju da više uvozimo nego što izvozimo. Razlog je jednostavan – nemamo obećanu proizvodnju jer nema obećanih termoelektrana. To je direktan gubitak, ne samo za energetski sistem, nego i za budžet Republike Srpske,“ naglašava Marković.

On je ukazao i na ekonomsku štetu zbog nepostojanja novih radnih mjesta.

„Da je 800 radnika bilo zaposleno, koliko bi se za ovih deset godina slilo novca u budžet po osnovu poreza, doprinosa i uplata u fondove? Zar to nije izgubljena dobit?“

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je izgubila i značajne prihode po osnovu rudne rente.

„Sve ovo je dovoljno za ozbiljnu tužbu. Po procjenama stručnjaka, iznos izgubljene dobiti za ovih deset godina možda bi čak premašio iznos pljačke koju je KomSar napravio prodajom koncesije za ‘Istok 2’, ali nije realno očekivati da oni koji su osmislili ovu pljačku – sada sami sebe tuže,“ zaključio je Marković.

„Da bi se sve ovo pokrenulo, potrebne su ozbiljne promjene u Republici Srpskoj,“ dodao je on.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu

Vrijeme je za Republiku Srpsku u kojoj država nije privatna firma, već dom svih nas – rekao je on.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, poručio je u Prijedoru da je vrijeme da se Republika Srpska vrati svojim temeljnim vrijednostima – poštenju, odgovornosti i ponosu.

– Dok se jedni bogate, naša djeca odlaze. Dok se zaklinju u Republiku Srpsku, istu tu Republiku rasprodaju i uništavaju. Dosta je bilo pljačke, poniženja i izdaje! – naglasio je Stanivuković, pozivajući građane na jedinstvo i promjene.

On je istakao da je u Prijedoru pružio podršku prof. dr Branku Blanuši, čovjeku koji, kako je rekao, „ima snagu i znanje da pokrene promjene koje svi očekujemo“.

– Vrijeme je za Republiku Srpsku u kojoj država nije privatna firma, već dom svih nas. 23. novembra biramo poštenu, snažnu i pravednu Srpsku – biramo prof. dr Branka Blanušu! – poručio je Stanivuković.

Stanivuković je dodao da Sigurna Srpska vjeruje u narod i da će upravo taj narod biti pokretačka snaga promjena koje donose stabilnost i dostojanstvo Republici Srpskoj.

Nastavi čitati

Politika

POLITIČKI SPOR OKO PREGOVARAČA BIH SA EU: Krišto tvrdi da je odluka Parlamenta neustavna

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto istakla je odluka Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o formiranju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU neustavna i nezakonita.

Krišto je dodala da samim tim nije obavezujuća za Savjet ministara koji je jedini nadležan za imenovanje glavnog pregovarača.

Na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara Krištova se pozvala na Zakon o Savjetu ministara koji jasno propisuje da ova institucija može provoditi samo odluke koje su u okviru ustavne nadležnosti donijela oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

S obzirom na to da ova odluka nije usvojena u Domu naroda, Krištova je istakla da ona, prema važećem pravnom okviru, ne može imati pravne efekte prema izvršnoj vlasti, piše današnji zagrebački “Večernji list” izdanje za BiH.

Krištova je podsjetila i na hijerarhiju pravnih akata u BiH, prema kojoj Poslovnik Predstavnikog doma ne može derogirati odredbe Ustava i zakona BiH.

Ističući da je, prema važećem ustavnom okviru, imenovanje glavnog pregovarača isključiva nadležnost Savjeta ministara, Krištova je zaključila da je potrebno poštovati ustavni okvir i zakonske propise kako bi BiH nastavila s procesom pristupanja EU bez dodatnih političkih smetnji i nesuglasica.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 30. oktobra odluku o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača sa EU i njegovih zamjenika, a glasanju i raspravi o tome nisu prisustvovali poslanici SNSD-a i Srpskog kluba.

Ovom odlukom je predviđeno da glavnog pregovarača imenuju poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno