Connect with us

Politika

PRED MINISTRIMA ZAKON O SUDOVIMA: Neizvjesno hoće li doći i pred poslanike?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas će ponovo odlučivati o Nacrtu zakona o sudovima BiH i ako je suditi po političkom dogovoru lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH, on bi mogao dobiti podršku ministara, ali je pitanje šta će se dalje dešavati i može li takav zakon na kraju dobiti podršku Parlamentarne skupštine BiH.

Iz nekoliko nezvaničnih razgovora sa poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH može se zaključiti da ni oni nisu sigurni da li će i kada taj zakon biti u primjeni i stupiti na snagu. Pojedini naglašavaju da ukoliko i prođe Savjet ministara zakon o sudovima pred poslanike dolazi u nacrtu, a od nacrta do prijedloga može se “svašta desiti”.

“Taj zakon se radi pod pritiskom EU, ali nema nekog pretjeranog raspoloženja da on stupi na snagu. U ovom trenutku još se ne zna da li će i kada on doći pred Predstavnički dom. Mi imamo sjednicu 31. oktobra i na dnevnom redu nema tog zakona, ali nije isključeno da bude. Ukoliko se i dogovore da ga stave na dnevni red, imaju komisijske faze i tu zakon može pasti jer s jedne strane su oni koji hoće sve i da njime praktično osnuju vrhovni sud BiH, a s druge oni koji bi da ga usvoje, a da se ništa ne promijeni”, ispričao je jedan od poslanika.

Iako se u javnosti govori o tome da je glavni “problem” u sjedištu budućeg apelacionog suda BiH koji se osniva Nacrtom zakona o sudovima BiH, prema nezvaničnim informacijama, ipak, najviše sporenja je oko nadležnosti tog suda, odnosno hoće li ili neće moći da preispituje odluke entitetskih sudova, na šta Republika Srpska ne želi da pristane.

“Ne postoji nijedan racionalni razlog zbog kojeg bi Republika Srpska trebalo da prihvati osnivanje novog suda na nivou BiH, bez obzira na to da li bi se on zvao apelacioni ili viši sud. Politički gledano, ne treba zaboraviti kako je sve počelo daleke 2011. godine. U suštini, Republika Srpska tada je opravdano tražila samo izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Suda BiH, a ne osnivanje novog suda. Od tada do danas ništa se na tom političkom planu nije promijenilo pa je potrebno da Srpska ostane kod tog zahtjeva za izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Sarajeva negdje na njenu teritoriju, a ne da pristaje na formiranje nove institucije na nivou BiH”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da ni sa finansijske strane nema razloga za osnivanje novog suda jer bi to povećalo izdatke u budžetu BiH.

“Najzad, u ustavnom pogledu stvaranjem ovog suda došlo bi do povećanja nadležnosti na nivou BiH, u krivičnoj, građanskoj i oblasti upravnog spora, koje sada nema Sud BiH. To povećanje nadležnosti BiH na jednoj neminovno bi vodilo u prenos tih istih nadležnosti sa Republike Srpske na BiH na drugoj strani. Takvim izmještanjem pravosudnih nadležnosti sa Republike Srpske bile bi stvorene osnove da se u doglednoj budućnosti taj viši sud pretvori u vrhovni sud BiH, što bi neminovno vodilo u nestanak sadašnjeg Vrhovnog suda Republike Srpske”, ističe Blagojević.

On kaže da zbog svega treba ići jedino na donošenje zakona o izmjenama postojećeg Zakona o Sudu BiH, na način da sadašnje Apelaciono odjeljenje tog suda bude izmješteno iz Sarajeva u Istočno Sarajevo ili Banjaluku i koje bi bilo organizovano kao samostalna cjelina unutar Suda BiH, čijeg bi rukovodioca imenovao VSTS BiH, a postojeće sudije tog suda bi nastavile rad u tako izmještenom odjeljenju.

Podsjećanja radi, na posljednjem sastanku lidera političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovoreno je da do kraja mjeseca dva zakona budu usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, i to Nacrt zakona o sudovima BiH i zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Oba ova zakona sutra će se naći na sjednici Savjeta ministara BiH, a kako je ranije istaknuto cilj svega je da BiH dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije i eventualno kasnije i datum za početak pregovora.

Related Topics:

Politika

DRINIĆ “DOK SNSD POZIVA NA „NACIONALNO JEDINSTVO“, u Banjaluci ruše sve što JEDINSTVO ZNAČI”

Umjesto da obavljaju svoj posao, održavaju sjednice i donose odluke u interesu građana, odbornici SNSD-a u Banjaluci – zabavljaju se. Igraju se detektiva. Glume revizore. Politički se iživljavaju nad sjećanjem na one koji su za Srpsku dali život.

Ovo je poručio Nebojša Drinić, generalni sekretar i šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, pitajući – zar izgradnja Centralnog spomen-obilježja palim borcima Vojske Republike Srpske za njih nije nacionalni interes oko kojeg treba da postoji apsolutno jedinstvo?

– Za nas jeste. Zato smo, nakon 30 godina, konačno pokrenuli ovo pitanje. Republika Srpska ima zakon koji uređuje javne nabavke i institucije nadležne za njegovu primjenu. Vlast tvrdi da su te institucije stabilne. Mi im želimo vjerovati. Izgleda da im ne vjeruje jedino Gradski odbor SNSD-a – ističe Drinić.

On pita kako je to moguće i zar se ne trebamo svi okupiti oko naših institucija?

– Ili taj poziv važi samo onda kada se priča o „nacionalnom jedinstvu“ poklopi s ličnim ili stranačkim interesima – dok se u stvarnosti blokiraju projekti, ignorišu građani i pustoši gradska kasa? – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

PUNO NEPOZNATIH! RIK održao sjednicu: Jesu li u mandatu da sprovedu referendum?

Republička izborna komisija održala je sjednicu na kojoj je bilo riječi o referendumu u Republici Srpskoj, međutim, nije zauzela jasan stav da li su u “mandatu” da sprovedu taj referendum.

Članovi RIK-a na ovu temu nisu željeli javno govoriti, a nezvanično saznajemo da su mišljenja bila poprilično podijeljena, i kako stvari sada stoje “neko drugi” će morati reći da li ova komisija može ili ne može sprovesti referendum.

Treba podsjetiti da je trenutni saziv Republičke izborne komisije u ostavci te da konkurs koji je raspisan za novi saziv još nije završen, a taj konkurs nedavno je poništio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Takođe, jedan od problema koji je RIK konstatovao na samoj sjednici je i činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine van snage stavio pojedine članove Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi i to one koje se direktno odnose na RIK.

Problem predstavlja i to što je Oliver Blagojević, predsjednik RIK-a u ostavci predložen za predsjednika Komisije za utvrđivanje sukoba interesa.

Podsjećanja radi Ustavni sud BiH u martu ove godine stavio je van snage odredbe člana 22 stav 5 Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi koji glasi: “Republička komisija pravilnikom propisuje formu i sadržaj glasačkog spiska”. Takođe, van snage su stavljene i još neke odredbe koje govore da je RIK nadležan za glasački spisak, a odluka Ustavnog suda BiH uslijedila je nakon što su apelaciju podnijela četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Suština njihovih zamjerki bila je da su te stvari propisane Izbornim zakonom BiH i u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH.

“RIK je u ostavci, problemi i nejasnoće su brojne i jednostavno, njima je dat vruć krompir u ruke. Sve se svelo na paušalne procjene. Neko, tačnije Narodna skupština Republike Srpske ili neka druga institucija treba da jasno, glasno i argumentovano kažu da su oni nadležni i da mogu sprovesti referendum, a ne da se odgovornost prebacuje sa jednih na druge”, ispričao je izvor Nezavisnih blizak RIK-u.

Kada je riječ o prebacivanju odgovornosti, možda najbolji primjer je izjava Ilije Tamindžije, poslanika SNSD-a i predsjednika Komisije za izbor i imenovanja Narodne skupštine Republike Srpske.

Taminžija je u izjavi Srni rekao da RIK normalno funkcioniše i da zbog toga nema nikakvih prepreka održavanja budužeg referenduma o mandatu Milorada Dodika, legitimnog predsjednika Republike Srpske.

On je rekao da je to konstatovano na sastanku koji je održan 8. avgusta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a na kojem su bili eksperti pravne struke, te predstavnici institucija, uključujući i Vladu i predsjednika Srpske.

“Zbog toga nema nikakvih prepreka za održavanje referenduma koji se sprovodi prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi i jedino je RIK nadležan za sporovođenje referenduma”, istakao je Tamindžija.

Zanimljivo je da je upravo Tamindžija kao predsjednik Komisije za izbor i imenovanja najodgovorniji zbog toga što proces izbora nove Republičke izborne komisije nije doveden do kraja. Razlog tome treba tražiti u odluci Ustavnog suda BiH.

Taj sud je na sjednici održanoj 10. jula utvrdio da su Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH. Odlukom Ustavnog suda BiH zabranjuje se svim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u njima, ili jedinicama lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Iako je Ustavni sud BIH prije više od mjesec dana poništio konkurs za izbor Republičke izborne komisije, u SNSD-u su ranije rekli da će procedura biti nastavljena i da Republika Srpska ne priznaje odluke Ustavnog suda BiH. Ipak, u posljednjih mjesec dana po ovom pitanju nije urađeno ništa, a nezvanične informacije govore da pojedinci imaju strah od kršenja odredbi Ustavnog suda BiH.

Nastavi čitati

Politika

RASKALAŠNI LUKA! Petrović POSUĐUJE pare od koga stigne

Glavni posao generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića u ovoj godini je zaduživanje preduzeća za kupovinu struje i krpljenje rupa u sistemu koji je poprilično šupalj. Nakon komercijalnih banaka, kod kojih je preduzeće samo u ovoj godini zadužio za preko 160 miliona maraka, njegovi novi kreditori su trgovci dugovima, odnosno društva za faktoring.

Jedno od njih, „Big Faktor“ iz Banjaluke pozajmilo je „Elektroprivredi“ kratkoročno šest miliona maraka uz naknadu od 189.000 KM bez PDV-a.

Ovo akcionarsko društvo su osnovali Dragana Garača i Dragan Injac.

Svemu je prethodila posebna odluka o izuzeću od javnih nabavki 8. avgusta. Istog dana je formirana komisija koja je tri dana kasnije dala preporuku da se ugovor dodijeli firmi iz Banjaluke, što je Petrović i učinio.

Podsjećamo, prije manje od mjesec dana ERS se zadužila za 25 miliona maraka.

Nekoliko dana ranije uzeli su kredit od 18 miliona KM.

Mimo ovih Elektroprivreda RS se proteklih mjeseci putem više kredita kod banaka zadužila preko 130 miliona maraka.

(Capital)

Nastavi čitati

Aktuelno