Connect with us

Politika

PREDNJAČE PRIJEDORČANI Što ne uzeti još koju marku: Poslanici pohrlili po naknade, za „bijeli hljeb“ već stiglo devet zahtjeva

Takozvani bijeli hljeb, odnosno mogućnost da izabrani ili imenovani funkcioneri i nakon isteka mandata imaju plaćenu višemjesečnu naknadu u istom iznosu koju su imali tokom svog mandata i ove godine će i te kako biti privlačna za te funkcionere, a Nezavisne saznaju da je već devet doskorašnjih poslanika u Narodnoj skupštini RS podnijelo zahtjev za ovaj benefit.
„Nezavisne“ nezvanično saznaju da su to: Milan Tubin, Miladin Stanić, Duško Ivić, Mirko Sovilj, Goran Jerinić, Radenko Čupić, Pero Petrović i Nedeljko Glamočak.

Oni su se na taj način pridružili Nevenki Marilović, koja je, zanimljivo, svega 15-ak dana bila narodni poslanik, jer je tek krajem oktobra 2022. godine, ušla u Narodnu skupštinu umjesto Kostadina Vasića, kome je Centralna izborna komisija BiH poništila poslanički mandat. Podsjećamo, Marilovićeva je odmah nakon polaganja zakletve podnijela Administrativnoj komisiji NS RS zahtjev za zasnivanje profesionalnog statusa koji će joj omogućiti pravo na „bijeli hljeb“.

Poslanici se odlučuju na ovaj korak zbog činjenice da će tokom šest mjeseci nerada imati primanja kao da su i dalje u foteljama, tačnije oko tri hiljade KM mjesečno.

„Po Pravilniku o platama i naknadama, imenovano lice ima pravo na bruto platu i po prestanku funkcije u trajanju do šest mjeseci. Bruto plata narodnog poslanika u stalnom radnom odnosu, s porezima i doprinosima, iznosi 4.910,40 KM“, rekli su za „Nezavisne novine“ iz NS RS.

Osim pomenutih, još 20-ak poslanika bivšeg saziva ima ovu mogućnost, ali treba napomenuti da to ne znači da će je svi oni i iskoristiti.

„Budući da radna tijela 11. saziva još nisu formirana, pa tako ni Administrativna komisija koja donosi odluku, zahtjevi narodnih poslanika o ostvarenju ovog zakonskog prava tek su počeli da stižu“, kazali su iz NS RS.

Poslanici na svim nivoima (RS, FBiH, BiH) imaju pravo na „bijeli hljeb“. Ali, istu privilegiju mogu iskoristiti i predsjednici, premijeri, ministri, savjetnici ili drugi koji su izabrani. Ovaj benefit može se zatražiti čak i ako je funkcioner svega jedan dan proveo u mandatu, kao i oni koji su smijenjeni sa svojih pozicija.

Iako je do sada više puta traženo da se ovo pravo u potpunosti ukine, jer je, kako tvrde predlagači, nepravedno prema građanima koji su nezaposleni i nemaju nikakva primanja, to nije i zaživjelo u Republici Srpskoj, te i većem dijelu BiH.

Jedan od onih koji se trudio da „bijeli hljeb“ postane prošlost je i Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, koji za „Nezavisne“ kaže da radnici u drugim djelatnostima nemaju ovakva prava.

„Niko nema pravo na šest mjeseci takvog rada. Takođe, radnicima kojima istekne ugovor o radu na određeno vrijeme prestaju sva prava iz radnog odnosa. Smatrao sam da i političari imaju jednu vrstu ugovora na određeno vrijeme“, kaže Petković, koji je ipak uvjeren da bi se ovdje nešto moglo promijeniti čak i u ovom sazivu.

„Mislim da je sazrela svijest političara i mojih kolega da se to pravo ukine. Mislim da bi idealno bilo u prvoj godini mandata da se krene u priču, posebno jer to nije ni izborna godina, da bi svi znali da neće više imati pravo na to. Jedno rješenje, koje sam takođe predlagao, jeste da ta naknada traje najduže mjesec dana, jer to je dovoljno da oni koji očekuju mandat ili posao na drugoj poziciji povežu radni staž“, istakao je Petković.

Dok političari zadovoljno trljaju ruke zbog benefita, zaposleni u BiH koji ostanu bez posla, da bi ostvarili pravo na jednogodišnju novčanu pomoć od države, moraju da imaju najmanje 15 godina radnog staža. Oni koji godinama prate ovu problematiku ističu da bi političari morali da se solidarišu s građanima i da usklade svoja primanja, kao i privilegije poput „bijelog hljeba“, sa stanjem u državi.

Prilikom rasporeda budžeta trebalo bi da imaju isti pristup i ka drugim kategorijama stanovništva. Generalno, u izazovnim vremenima treba da se odnose prema javnom budžetu kao dobri domaćini i novac troše efikasno i ekonomično, uz određene uštede. Tu treba da počnu s privilegijama“, kaže za „Nezavisne“ Ana Lučić iz Centara civilnih inicijativa (CCI).

Ono što je činjenica, trenutno u BiH nije ograničeno koliko puta jedna osoba može koristiti ovo pravo. Treba istaći i da su do sada tri kantona u FBiH ukinula ovo pravo, a to su Tuzlanski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo.

Nezavisne

Politika

POSEBNA SJEDNICA NSRS U SUBOTU: Željka Cvijanović prijedlog za v.d. predsjednika Srpske

Posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj bi trebalo da bude imenovan v.d. predsjednika Republike Srpske, biće održana u subotu, 18. oktobra.

Kako sazanjemo, prijedlog vladajuće većine je da ovu funkciju, do prijevremenih izbora, obavlja Željka Cvijanović, aktuelni srpski član Predsjedništva BiH.

Kao što je poznato, Centralna izborna komisija BiH je prijevremene izbore za predsjednika RS zakazala za 23. novembar, a nakon što je MIloradu Dodiku oduzet mandat nakon pravosnažne presude Suda BiH.

Dodik je krajem septembra, na sjednici Glavnog odbora SNSD-a u Banjaluci, najavio mogućnost izbora v.d. predsjednika RS.

“SNSD što prije treba da u Narodnoj skupštini Republike Srpske predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsjednika Srpske do prijevremenih izbora, a možda i duže”, rekao je tada Dodik.

Međutim, još uvijek nije zakazan skupštinski kolegijum, a predsjednik NSRS Nenad Stevandić trenutno boravi u Rusiji.

Potpredsjednica NSRS Аnja Ljubojević (SNSD) je prije dva dana izjavila da još nema informacije o održavanju posebne sjednice o vršiocu dužnosti predsjednika Srpske.

“Nemam informacije o održavanju posebne sjednice Narodne skupštine u subotu, 18. septembra. Kolegijum svakako bude sazvan ranije i poslanici o tome budu obaviještenii”, rekla je ranije Ljubojević.

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ: Nema razloga da ne imenujemo GLAVNOG PREGOVARAČA sa EU

Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da je zbog političkih previranja protekla godina izgubljena ali da vjeruje da se propušteno može nadoknaditi, posebno na evropskom putu BiH i da ne vidi razlog da ne bude imenovan glavni pregovarač.

“Mi smo se bavili sami sobom posljednjih godina dana, ali bez obzira na to, ja sam neporaziv optimista. Duboko vjerujem da sve ono što smo propustili ovih godina dana možda nas je ozbiljno nečemu naučilo, tako da izgubljeno vrijeme, prije svega na evropskom putu, treba iskompenzirati odmah”, rekao je Čović, gostujući u programu BHRT-a.

Naglasio je da su dva zakona, o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i o Sudu BiH, prioriteti koje treba usvojiti kako bi se ispunili evropski kriteriji, te da je Reformska agenda u okviru Plana rasta već dostavljena. Dodao je da je kampanja, koja je počela ranije nego što je očekivano, usporila zamah koji je BiH imala na evropskom putu.

“Vjerujem da možemo napraviti pozitivan iskorak u odnosu na dosadašnje ponašanje”, rekao je, dodajući da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto ključna osoba u provođenju reformi.

Čović je istaknuo da je u proteklih mjesec i po dana intenzivno pregovarao sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija, te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač i ne usvoje oba zakona.

“Ako bismo imali malo mudrosti, kao što smo prihvatili Plan rasta, koji smo bezrazložno razvlačili sedam, osam mjeseci, onda bi i ovo trebalo završiti”, rekao je Čović.

Govoreći o partnerstvu sa SNSD-om, Čović je rekao da je to politička realnost utemeljena na izbornim rezultatima iz 2022. godine.

“SNSD je naš partner, to je naša realnost. Ima svog člana Predsjedništva, tri predstavnika u Domu naroda, i to je već dovoljna konfiguracija da se ne može ustavno eliminirati”, rekao je Čović.

Na pitanje o teritorijalnom preustroju BiH, Čović je odbacio takvu mogućnost.

“Za nas je Bosna i Hercegovina u svakom elementu cijelovita kao takva i postoji samo jedan Ustav, nema drugog. Moramo u okvirima dejtonskog kapaciteta Ustava tražiti rješenja”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

“Ne vidim političku volju ni kapacitet za promjenu Ustava u smislu teritorijalnog razgraničenja” istakao je Čović.

Čović je potvrdio da će koalicioni sporazum potpisan u decembru 2022. trajati do narednih izbora, jer boljih partnera nema.

“Tada smo postavili sebi neke dimenzije, vrlo brzo otvorili proces, ali je sve otišlo u sunovrat. Moja poruka kolegama iz pozicije i opozicije je da nastavimo raditi na evropskom putu”, rekao je.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić-Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Čović je potvrdio da je postignut dogovor da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu.

“Mislim da je dogovoreno Istočno Sarajevo, ali da ne budem ja taj koji to definira. Svi koji smo sjedili međusobno kroz ove razgovore smo prihvatili u konačnici”, rekao je.

Govoreći o budžetu za 2025. godinu, Čović je rekao da je prijedlog koji je došao iz Predsjedništva BiH neprovodiv i da je dogovoreno da se vrati u redovnu proceduru kako bi se omogućile izmjene kroz amandmane.

Na pitanje o izmjenama izbornog zakona, Čović je rekao da nema smisla ići s novim prijedlozima, jer je HDZ već uputio desetak prijedloga koji se uglavnom odnose na izbor člana Predsjedništva BiH.

“To je osnovno izvorište krize u BiH. Pokušaj da brojnošću eliminirate jedan narod kao konstitutivan narod” rekao je, pozvavši “bošnjačke” stranke da predlože rješenja koja će omogućiti Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva.

“Bilo koji prijedlog koji će omogućiti da Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništa – to nam je prihvatljivo”, zaključio je Čović.

Nastavi čitati

Politika

STANIŠIĆ PITA MINIĆA “Objasnite narodu zašto Vlado Đajić SMIJE DA PRIJETI RADNICIMA?”

„Prijetnje i upozorenja Vlade Đajića zaposlenima u UKC Republike Srpske treba da objasni onaj ko ga je imenovao na tu funkciju. Ovo je pitanje za predsjednika Vlade Savu Minića – zašto ste dopustili direktoru UKC RS da se iživljava nad radnicima?“

Rekao je ovo član Predsjedništva PDP Miloš Stanišić, komentarišući poruke u kojima Đajić poziva radnike da napuste posao, odu po djecu u vrtiće i dođu na protest pred Gradsku upravu, uz napomenu da će „voditi evidenciju ko je bio“.

„Ove užasne rečenice, upakovane u grupne poruke, postale su stvarnost našeg naroda. Ovo je nešto protiv čega se moramo zajedno boriti, jer sa ovakvim vođama idemo pravo u provaliju“, poručio je Stanišić.

On je podsjetio da je premijer nedavno najavio da će se „Vlada spustiti među običan narod“.

„Evo prilike – neka proba jedan dan kao običan radnik, okružen prijetnjama bahatih partijskih direktora. Vjerujem da će mu se odgovor sam nametnuti“, zaključio je Stanišić.

Nastavi čitati

Aktuelno