Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji se danas sastao u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekao je u izjavi za RT Balkan, da su u pitanju redovne konsultacije koje obavlja sa njim.

– Svakako je bilo važno da se sretnemo u ovom trenutku, na početku ove godine u kojoj se primjećuje promjena okolnosti koje su različite od onih na kraju prošle godine – rekao je Dodik odgovarajući na pitanje RT Balkan, koji je bio cilj posjete Moskvi.

Rusija je zemlja koja je postala država civilizacije, kaže Dodik, i dodaje da ona uspostavlja novi sistem vrijednosti u svijetu.

– Ona se vratila na globalni nivo kao velika sila – rekao je Dodik.

Dodao je da je Rusija zemlja koja je imala ogromne socijalne, ekonomske, infrastrukturne i političke probleme, a da su dolaskom predsjednika Putina ovi problemi počeli da se rješavaju.

– Danas je to četvrta ekonomija svijeta, Rusija je sinonim za uspjeh, a predsjednik Putin je svjetski lider, jedan od najvažnijih ljudi svijeta – pojasnio je Dodik.

Napomenuo je da je prije svega, Putin prvi počeo ozbiljnu, organizovanu, istrajnu borbu protiv globalne pošasti, globalizacije, braneći suverenitet i tradiciju ruskog naroda, jer je smatrao da ako to ne odbrani, neće odbraniti ni ruski narod ni rusku državu.

I zato je operacija u Ukrajini, naveo je Dodik, bila potpuno opravdani refleks na izazove koje smo mogli da gledamo.

– Svi su zaboravili da su pripadnici ruskog naroda na prostoru Ukrajine bili degradirani, šikanirani, da je ukinut ruski jezik, da su počeli da osporavaju Rusiju i sve ono što je Rusija kroz istoriju, da je bilo neminovno početi ovu akciju u Ukrajini kako bi se osigurala dugoročna stabilnost, prije svega, Rusije – dodaje predsjednik Srpske.

Upitan o tome o čemu je razgovarao sa ruskim liderom, Dodik je rekao da je impozantno poznavanje detalja o situaciji u Bosni i Hercegovini od strane predsjednika Rusije.

– Razgovor je počeo sa njegovim zapažanjem o našoj situaciji. On kaže da je upoznat sa tim da postoji neki stranac, koji svašta radi, donosi neke odluke, da postoje neki sudovi koji postupaju po tim odlukama. Rusija je garant Dejtonskog sporazuma, ali to nije Dejtonski sporazum – kazao je Dodik.

Kako je napomenuo, kada je rekao Putinu da tužilaštvo i sud nisu u skladu sa Dejtonom i Ustavom, on se začudio, da postoji takvo mjesto na svijetu.

– Razgovarali smo o potrebi da se angažujemo u praćenju onoga što radi Savjet bezbjednosti UN. Ruska strana je jedina od koje mi možemo očekivati objektivan pristup u SB UN i razgovarali smo o neophodnosti da se ukine međunarodni intervencionizam koji je do tako masovnog oblika degradirao BiH i od te zemlje napravio nemoguću zemlju – kazao je.

Kada kaže da je BiH nemoguća zemlja, pojasnio je Dodik, misli na činjenicu da su stranci od nje napravili nemoguću zemlju, a da je ona u skladu sa slovom Dejtona možda bila i moguća, ali nikada nije bilo pokušaja da se to napravi i to predsjednik Putin vrlo dobro razumije.

– Razgovarali smo o našim ranijim aktivnostima, činjenici da se sada već obavljaju razgovori vezano za mir i uspostavljanje mira u Ukrajini, a to sa Bajdenovom administracijom gotovo nije bilo moguće, da je ostala Bajdenova administracija možda biste ušli i u treći svjetski rat – istakao je Dodik.

Rusija, kaže Dodik, mogu da procijenim, mada mi niko nije rekao, neće odustati od svojih strateških ciljeva.

– To je ispravno, ona nema nijednog razloga da sada oko toga menja svoje prioritete, jer se pokazuje da ona uspješno obavlja ciljeve i zadatke koje su postavili sebi na početku – kazao je Dodik.

Sarajevo je nedavno tražilo od Interpola da raspiše međunarodnu poternicu za njim, a Beograd je reagovao uz argument da je u pitanju politički progon.

Upitan kako je ruski predsednik Vladimir Putin na to reagovao, kao i kako on reaguje na moguće hapšenje, Dodik je rekao da je predsjednika Putina upoznao sa tom činjenicom.

– Treba znati, ja sam izašao iz Republike Srpske i uputio se na neke sastanke u Izrael. Moj boravak tamo je iritirao muslimane u Sarajevu i oni su bukvalno navrat-nanos uspostavili taj mehanizam vezan za Interpol – naveo je i dodao da je zamolio predsjednika da Rusija ima to u vidu.

Kako je dodao, zahvalan je Srbiji, Mađarskoj i nekim drugim zemljama koje su isto reagovale jer se radi o političkom progonu.

– I kada se vidi da je ovo politički proces, sada su ponovo izvukli tu priču, pozivaju me da dođem u tužilaštvo, koje je prethodno meni već odredilo pritvor, to znači da treba da sjedim u zavoru, to je jedna podvala i cinizam. Oni bi voljeli mene da vide uhapšenog. Mislim da bi u Sarajevu, a to je taj radikalni muslimanski krug, voljeli da me vide mrtvog, a ne samo da me vide u pritvoru. Ali to ne rješava problem BiH kao neuspješne zemlje. To je dio jednog koncepta u kome je Alija Izetbegović, kao prvi lider bosanskih muslimana, uspostavio svoj koncept BiH – rekao je Dodik i dodao da kada je potpisan Dejtonski sporazum Izetbegović je bio očigledno nezadovoljan.

Smatra da oni ne mogu da smisle da postoji Republika Srpska.

– A, pošto ja već 20 godina vodim Republiku Srpsku, postao sam im dosadan, moraju nešto da urade sa mnom, jer ne mogu da dobiju Bosnu koju oni hoće – rekao je predsjednik Srpske.

Na konstataciju da postoji pretpostavka da im je trn u oku zbog dobrih odnosa sa Rusijom i Srbijom, kazao je da nisu dozvolili da se uvedu sankcije Rusiji i da zbog toga BiH nije zvanično uvela antiruske sankcije.

– Rusija nikada nije sprovodila maligni uticaj, ako je iko sprovodio maligni uticaj, to je liberalna i neoliberalna elita iz Brisela i Bajdenove administracije, ali to je taj dio političke propagande koji nametne nešto što vam ne stoji – rekao je Dodik i dodao da se on uporno bori da se vrate na slovo Dejtona da pokušaju da naprave moguću održivu BiH koja će živjeti u miru, a oni to neće i optužuju ga da ruši Dejton.

Podsjetio je na to da kada je u prvom mandatu podržao Trampa, demokrate su mu uvele sankcije.

Dodao je da sada izmišljaju da je pobegao u Rusiju i da su izmislili da je podnio zahtjev da dobije rusko državljanstvo.

Na pitanje šta će biti poslije sastanka sa Putinom, rekao je da će još više da ga satanizuju u pokušaju da dobiju još podrške ovih zaostataka globalističko liberalne elite iz Brisela.

Istakao je da postoje strukture koje su ostale iz Bajdenovog vremena, a koje Tramp još nije stigao da skloni, a kada to uspije da će nama biti nešto lakše.

– Oni će nastaviti da lažu, izmišljaju, veliku pobjedu nama je podario Tramp kada je rekao da je USAID kriminalna organizacija i kada su je ukinuo, to je bila ozbiljna pomoć nama – kazao je predsjednik Srpske.

Jedan glas „protiv“ Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine tokom 57. sjednice Savjeta ministara održane 31. jula prošle godine do sada nas je koštao više od 4 miliona KM.

Naime, odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da slovenačkoj firmi “Viaduct” isplati 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viaducta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.

Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić rekao je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, i upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.

– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion evra i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije Vlada odobrila, tada je vodila Željka Cvijanović – naglasio je Mandić.

Istakao je da je isključen iz tog postupka, a 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Republika Srpska preuzima obaveze plaćanja.

Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. BiH je taj spor izgubila još 2022. godine, a odluka je pravosnažna.

– Na dan našeg prvog obraćanja Savjeta ministara BiH 8. maja 2024. godine, potraživanje je iznosilo 52.858.813,59 evra, gotovo za 3 milona evra manje u odnosu na 1. mart ove godine – rekao je pravni zastupnik slovenačkog preduzeća „Viaduct“ Predrag Baroš.

Prema njegovim riječima, prošle godine Savjet ministara je razmatrao prijedlog Pravobranilaštva za rješenje ovog pitanja 31. jula 2024. godine, kada je u prvom krugu glasanja bilo 6 glasova „za“ i jedan „protiv“. Protiv je glasao ministar Staša Košarac.

U drugom krugu glasanja protiv su bili ministri iz reda srpskog naroda Staša Košarac, Srđan Amidžić, Nenad Nešić, te i Ognjen Janjić, kao zamjenik ministra Edina Forte.

– Ovaj prijedlog je bio u potpunosti korektan i racionalno je predložen rok od 15 dana za postupanje Vlade Republike Srpske, iz razloga što je Vlada Republike Srpske zaključila sa Savjetom ministara sporazum iz 2017. godine, o kojem se puno pisalo, a u slučaju nepostupanja da se zaduži Ministarstvo finansija i trezora BiH za plaćanje presude, a sve u cilju izbjegavanja nastupanja daljnjih štetnih posljedica – rekao je Baroš.

Na dan održavanja 57. sjednice Savjeta ministara, kada nije usvojen Prijedlog Pravobranilaštva BiH, potraživanje je iznosilo 53.629.943,31 evra, oko 2.225.000 evra manje u odnosu na 1. mart.

Osim toga od 18. aprila 2022. godine dug je sa 46,6 miliona evra povećan na 55,8 miliona koliko je iznosio 1. marta.

On je pojasnio da trenutno Savjet ministara očekuje stav i prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH koji treba da dostave u roku od 15 dana od 27. marta.

– U cilju postizanja sporazuma svoje potraživanje smo stopirali na datum 1. mart, ali pod uslovom da sporazum bude zaključen do 31. marta. Sporazum nije zaključen, tako da postoji dalja mogućnost da se kamata obračunava, sve zavisi od prijedloga Ministarstva finansija. Ukoliko bi to bio neki korektan prijedlog sa kratkim rokovima postupanja, niko ne bi gledao da li je to potraživanje zaključno sa 1. martom, ukoliko se to izmiri na adekvatan način u prihvatljivim rokovima – rekao je Baroš.

Naglasio je ukoliko budu dostavili prijedlog izmirenja koji nije prihatljiv kamata i dalje svakodnevno teče.

Prema riječima Baroša dnevna kamata je 9.570 evra (oko 18.600 KM) dok ne bude izmiren dug.

– Godišnja kamata koja se obračunava u predmetu je iznad 20 odsto, ona po presudi inicijalno iznosi 7,1 odsto ali složeni način obračuna, što znači da se kamata dodaje na glavnicu na koju se opet obračunava kamata i tako u krug. S obzirom na iznos glavnice koji je dosuđen Presudom i iznos godišnje kamate od oko 7.000.000 KM, evidentno je da kamata na godišnjem nivou prelazi 20 odsto – istakao je Baroš.

Staša Košarac i Srđan Amidžić nisu se javljali na naše telefonske pozive.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u utorak u Zagrebu s zamjenikom predsjednika Doma naroda PS BiH i predsjednikom HNS-a BiH Draganom Čovićem s kojim je razgovarao o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

“ Nužno je smiriti političke tenzije, ubrzati ispunjavanje kriterija na evropskom putu te ostvariti politički konsenzus o izbornoj reformi radi jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda”, poručio je Plenković na društvenoj mreži X.

Istakao je i da će na inicijativu Hrvatske na idućem sastanku Evropskog vijeća biti održana rasprava o stanju u BiH.

“Sljedeće sedmice tradicionalno ću sudjelovati na Mostarskom sajmu, koji je prilika za dodatno intenziviranje gospodarske razmjene i suradnje RH i BiH”, dodao je hrvatski premijer.

O sastanku se oglasio i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović koji je poručio da hrvatska vlada nosi ključnu partnersku ulogu za evropski put, kao i za opšti socio-ekonomski napredak i stabilnost BiH.

“Nastavljamo raditi na zaštiti prava i interesa Hrvata u BiH”, naglasio je.