Connect with us

Svijet

PREDSTAVNIK RUSIJE U UN: “Šta je sa srpskim žrtvama, njihovi se glasovi nisu čuli”

Amabasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja oštro je komentarisao pred Generalnom skupštinom izglasavanje Rezolucije o Srebrenici.

Rezolucija o Srebrenici usvojena je na sjednici Generalne sednice Ujedinjenih nacija sa 84 glasa za, 19 glasova protiv, dok je 68 zemalja bilo uzdržano, što pokazuje da je glasova protiv i uzdržanih ukupno bilo 87.

Među državama koje su glasale protiv usvajanja rezolucije našle su se Rusija, Kina, Nikaragva, Demokratska republika Kongo, Antigva i Barbuda, Belorusija, Komorska ostrva, Kuba, Severna Koreja, Eritreja, Esvatini, Grenada, Mađarska, Mali, Nauru, Sao Tome, Srbija, Sirija, Dominika.

Amabasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja oštro je komentarisao pred Generalnom skupštinom izglasavanje Rezolucije o Srebrenici.

Njegov govor prenosimo u cjelosti:

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane kolege,

Danas smo svjedoci tužne stranice u istoriji Generalne skupštine UN. Jedan broj delegacija, predvođen Njemačkom, odlučio je da zloupotrebi ovlašćenja Generalne skupštine i da, pod izgovorom da rezolucija ima za cilj da se utvrdi Dan sjećanja, usvoji političku deklaraciju čiji je cilj, uprkos izjavama inicijatora koji govore suprotno, demonizovanje jednog od naroda bivše Jugoslavije, podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i rezolucije SB UN 1031 na kojoj se on zasniva. Ne iznenađuje to što rezolucija usvojena bez konsenzusa ne samo da ne poziva na punu implementaciju Dejtonskog sporazuma, nego ga ni ne spominje. Ova rezolucija uopšte nije usvojena sa brojem kojem su se organizatori nadali. Pogledate brojke: veći je broj članica UN koje nisu podržale rezoluciju, nego onih koji jesu.

Među inicijatorima nacrta je stalni predstavnik BiH koji je u ovom pitanju djelovao prekoračujući svoja ovlašćenja. Prema Ustavu BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, podnošenje rezolucije koja je danas usvojena trebalo je da odobre svi članovi Predsedništva te zemlje.

U ovome vidimo još jednu potvrdu dosljedne linije dijela bosanskih elita i njihovih zapadnih mentora usmjerene na potkopavanje uloge Predsjedništva kao tela koje u najvećoj mjeri održava konsenzus multinacionalnog društva u BiH u vezi pitanja koja su ključna za državu. Podsjećamo da sistem balansiranja interesa tri državotvorna naroda i dva entiteta predstavlja srž Dejtonskog sporazuma kojim je okončan krvavi građanski rat u Jugoslaviji.

Autori inicijative su od početka dovodili članove Skupštine u zabludu. Proklamovali su da rezolucija vodi pomirenju i istovremeno su krili da u njoj nedostaje glavni elemenat – saglasnost svih naroda i entiteta zemlje. Čak je i samo podnošenje nacrta i razmatranje dovelo do porasta tenzija u BiH i na Balkanu u cjelini. To potvrđuju demonstracije u Banjaluci u kojima učestvuje više hiljada ljudi, pisma i obraćanja srpskog člana Predsjedništva BiH Želje Cvijanović i predstavnika Srbije na sednicama SB UN od 30. aprila i 15. maja. Da pitanje koje se danas razmatra ima i direktnu pravnu dimenziju govori i saopštenje Narodne skupštine Republike Srpske od 22. maja.

Željeli bismo da skrenemo pažnju i na to da su potpuno neumjesne paralele između rezolucije o genocidu u Ruandi i današnje odluke o Srebrenici. Nacrt rezolucije Generalne skupštine o Ruandi uoči razmatranja u Generalnoj skupštini bio je usaglašen unutar zemlje, a zatim i u regionalnoj grupi – Afričkoj uniji. Što se tiče ove rezolucije, nismo vidjeli bilo kakav pokušaj da se dogovore zajednički pristupi. Umjesto toga, pomenuta “grupa prijatelja” pripremila je i iznijela na razmatranje nacrt kao gotov proizvod po principu “uzmi ili ostavi”, prikrivajući se sa nekoliko rundi formalnih konsultacija.

Svi pozivi predstavnika odgovornih članica UN, uključujući Rusiju i Srbiju, da se pitanje dana sjećanja na žrtve rata u Bosni vrati na nacionalni nivo kako bi o njemu raspravljala sva tri državotvorna naroda BiH, kao i da se postigne jedinstven stav u regionu, bili su odbačeni. Zato su na listi koautora Njemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija, Finska, Irska, Italija, Lihtenštajn, pa čak i Novi Zeland. Ni Holandija, čiji je takozvani mirovni bataljon odigrao sramnu ulogu u tragediji u Srebrenici 1995. godine, nije se ustručavala da se pridruži koautorima.

Jedno je očigledno: inicijatori današnje odluke djeluju smišljeno, podstičući Bosnu i Hercegovinu na konfrontaciju i ne obazirući se na cenu koju je ta zemlja platila tokom građanskog rata devedesetih. Tada je poginulo 100.000 ljudi i mnogo je primjera krvavih tragedija tog rata ne samo protiv Bošnjaka, nego i Srba i Hrvata. Utisak je da se ovo radi da se narodi u BiH nikada ne pomire. Ove akcije vidimo kao prijetnju miru i bezbjednosti u zemlji i regionu u cjelini.

Sve to je cinično i licemjerno, ali je još više iznenađuje to što je Njemačka odlučila da bude glavni sponzor ove rezolucije. Zemlja, koja je u 20. vijeku pokrenula dva svjetska rata, koja je u koncentracionim logorima ubila milione ljudi, koja je odgovorna za masovne zločine u Africi i koja je najaktivnije učestvovala u raspadu Jugoslavije i bombardovanju Sarajeva 1995. godine, sada pokušava da sa tribine Generalne skupštine drži lekcije drugima o važnosti nacionalnog pomirenja. Sigurni smo da Njemačka nema nikakvo moralno pravo čak ni da pomene termin ‘genocid’ u vezi bilo čega, osim svojih gnusnih zločina. Podsjećamo da su same Ujedinjene nacije, u čijim se prostorijama danas nalazimo, formirane zbog zločina nacističke Njemačke s ciljem da se takvi zločini protiv čovečnosti spreče jednom zauvijek.

Željeli bismo još da istaknemo da su autori nacrta svojim potezom ukinuli svojevrsni status kvo koji je opstajao zahvaljujući rezoluciji Generalne skupštine – 69/323 o proglašenju 9. decembra za Međunarodni dan svih genocida i otvorili su “Pandorinu kutiju”. Podsjećamo da odluke Generalne skupštine UN o genocidu i drugim zločinima nacističke Njemačke protiv naroda Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata 1941-1945. nisu bile usvojene. A ti zločini nacističkog režima odnijeli su živote 27 miliona sovjetskih građana. Stradali su mnogi evropski narodi, među kojima veoma teško i Srbi. Mi to nismo zaboravili niti ćemo zaboraviti. Niko nije zabravljen, ništa nije zaboravljeno.

Gospodine predsjedniče,

Ne možemo zanemariti izjave niza delegacija o važnosti poštovanja odluka Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda UN. Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i njegov naslednik, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji su bili formirani kako bi obezbedili nepristrasno pravosuđe, potpuno su podbacili kada je riječ o ovom zadatku. Njihove pristrasne i politizovane odluke nimalo nisu doprinijele održivom pomirenju na Balkanu.

Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove samo su doprinijeli produbljivanju podjela na Balkanu. Odgovornost za događaje iz devedesetih svalili su isključivo na Srbe, ignorišući brojne zločine ostalih strana u sukobu. Na kraju glasovi srpskih žrtava nikada se nisu čuli, nisu postigli nikakvu pravdu. Za Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao da nije ni postojao Mehanizam za srpske žrtve zločina. Pravo pravosuđe ne funkcioniše tako.
Da ne govorimo o tome da je baza dokaza Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u velikoj mjeri izgrađena na spornim pravnim konceptima koje je smislio sam tribunal. Njegove odluke broje hiljade stranica, ali subjektivna komponenta genocida je izvučena iz prepričavanja svedoka jednog telefonskog razgovora.

Međunarodni sud pravde nije ulazio u detalje i jednostavno je prihvatio sve zaključke Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Na to je direktno ukazao jedan broj sudija u svojim zasebnim mišljenjima u vezi odluke od 26. februara 2007. godine.

Gospodine predsjedniče,

Više puta smo čuli da bi predstavljena rezolucija trebalo samo da zatvori prazninu, da potvrdi odluke međunarodnih sudova i da doprinese dugoročnom nacionalnom pomirenju. Međutim, gorka ironija je u tome što je današnje glasanje jasno pokazalo koliko je podijeljena svjetska zajednica i oko Srebrenice i oko gore navedenih odluka. Usvajanje ove rezolucije je Pirova pobjeda za njene inicijatore. Šta su oni postigli? Ako su autori imali za cilj da podijele Generalnu skupštinu, na šta smo ih ranije upozoravali, onda im je to odlično uspjelo. Hvala na pažnji.

Related Topics:

Svijet

MAKRON NEZADOVOLJAN “Prijedlog mirovnog sporazuma o Ukrajini treba ponovo razmotriti”

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je američki mirovni plan za okončanje rata između Ukrajine i Rusije dobra osnova za rad, ali da ga je potrebno ponovo razmotriti.

– Postoji mirovni plan koji se pojavio, a koji uključuje ideje koje su prilično poznate, bez obzira da li su dijeljene ili ne. Dobar je jer predlaže mir i priznaje važne elemente o pitanjima suvereniteta i bezbjednosnih garancija – rekao je Makron novinarima na sastanku G20 u Južnoafričkoj Republici, prenosi Rojters.

On je kazao da je američki plan “osnova za rad koju je potrebno ponovo razmotriti”, kao što je to urađeno prošlog ljeta, jer plan “prije svega, nije bio dogovoren sa Evropljanima”.

– Ipak, on predviđa mnoge stvari za Evropljane. Zamrznuta sredstva drže Evropljani. Evropska integracija Ukrajine je u rukama Evropljana. Informacije o tome šta NATO radi su u rukama članica NATO-a. Dakle, postoje mnoge stvari koje ne mogu jednostavno biti američki pijredlog, već zahtijevaju šire konsultacije – zaključio je Makron.

Prema američkom planu čiji su detalji procurjeli u javnost, predlaže se povlačenje ukrajinskih trupa iz dijela istočnog Donjeckog regiona koji trenutno kontrolišu, kao i ruska kontrola nad Donjeckom i susjednom Luganskom oblašću, i južnim poluostrvom Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine.

Američki nacrt bi, takođe, ograničio ukrajinsku vojsku na 600.000 ljudi, a evropski borbeni avioni bi bili stacionirani u susjednoj Poljskoj.

U dokumentu se navodi i da bi Kijev dobio “pouzdane bezbhednosne garancije” i da se “očekuje” da Rusija neće izvršiti invaziju na svoje susjede, a da se NATO neće dalje širiti.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN PONOVO UPOZORAVA! “Evropa bira između mira i TRAGIČNIH POSLJEDICA”

Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Orban je istakao da Evropa danas bira između mirovne inicijative za Ukrajinu i tragičnih posljedica ako odabere put koji vodi direktno u rat.

– Možemo da se vratimo iz ovog ćorsokaka i konačno se ujedinimo iza mirovne inicijative predsjednika SAD Donalda Trampa, uključujući briselske birokrate – objavio je Orban na “Iksu”.

On je dodao da bi to zahtijevalo od proratnih lidera da se suoče sa činjenicom da su u protekle tri i po godine potrošili teško zarađeni novac Evropljana na rat koji ne može da se dobije na bojnom polju.

– Drugi put vodi direktno u rat. Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu. Evropa previše dobro zna kuda taj put vodi, a posljedice su tragične. Nema sumnje koji put Mađarska bira – put mira – napisao je Orban.

On je dodao da je to mandat koji je dao mađarski narod, i to je ono što zahtijevaju moral i zdrav razum.

– Danas šaljem pismo predsjedniku Evropske komisije u tom duhu – zaključio je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.

– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.

Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.

Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.

Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.

Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.

Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.

Nastavi čitati

Aktuelno