Connect with us

Svijet

PREDSTAVNIK RUSIJE U UN: “Šta je sa srpskim žrtvama, njihovi se glasovi nisu čuli”

Amabasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja oštro je komentarisao pred Generalnom skupštinom izglasavanje Rezolucije o Srebrenici.

Rezolucija o Srebrenici usvojena je na sjednici Generalne sednice Ujedinjenih nacija sa 84 glasa za, 19 glasova protiv, dok je 68 zemalja bilo uzdržano, što pokazuje da je glasova protiv i uzdržanih ukupno bilo 87.

Među državama koje su glasale protiv usvajanja rezolucije našle su se Rusija, Kina, Nikaragva, Demokratska republika Kongo, Antigva i Barbuda, Belorusija, Komorska ostrva, Kuba, Severna Koreja, Eritreja, Esvatini, Grenada, Mađarska, Mali, Nauru, Sao Tome, Srbija, Sirija, Dominika.

Amabasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja oštro je komentarisao pred Generalnom skupštinom izglasavanje Rezolucije o Srebrenici.

Njegov govor prenosimo u cjelosti:

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane kolege,

Danas smo svjedoci tužne stranice u istoriji Generalne skupštine UN. Jedan broj delegacija, predvođen Njemačkom, odlučio je da zloupotrebi ovlašćenja Generalne skupštine i da, pod izgovorom da rezolucija ima za cilj da se utvrdi Dan sjećanja, usvoji političku deklaraciju čiji je cilj, uprkos izjavama inicijatora koji govore suprotno, demonizovanje jednog od naroda bivše Jugoslavije, podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i rezolucije SB UN 1031 na kojoj se on zasniva. Ne iznenađuje to što rezolucija usvojena bez konsenzusa ne samo da ne poziva na punu implementaciju Dejtonskog sporazuma, nego ga ni ne spominje. Ova rezolucija uopšte nije usvojena sa brojem kojem su se organizatori nadali. Pogledate brojke: veći je broj članica UN koje nisu podržale rezoluciju, nego onih koji jesu.

Među inicijatorima nacrta je stalni predstavnik BiH koji je u ovom pitanju djelovao prekoračujući svoja ovlašćenja. Prema Ustavu BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, podnošenje rezolucije koja je danas usvojena trebalo je da odobre svi članovi Predsedništva te zemlje.

U ovome vidimo još jednu potvrdu dosljedne linije dijela bosanskih elita i njihovih zapadnih mentora usmjerene na potkopavanje uloge Predsjedništva kao tela koje u najvećoj mjeri održava konsenzus multinacionalnog društva u BiH u vezi pitanja koja su ključna za državu. Podsjećamo da sistem balansiranja interesa tri državotvorna naroda i dva entiteta predstavlja srž Dejtonskog sporazuma kojim je okončan krvavi građanski rat u Jugoslaviji.

Autori inicijative su od početka dovodili članove Skupštine u zabludu. Proklamovali su da rezolucija vodi pomirenju i istovremeno su krili da u njoj nedostaje glavni elemenat – saglasnost svih naroda i entiteta zemlje. Čak je i samo podnošenje nacrta i razmatranje dovelo do porasta tenzija u BiH i na Balkanu u cjelini. To potvrđuju demonstracije u Banjaluci u kojima učestvuje više hiljada ljudi, pisma i obraćanja srpskog člana Predsjedništva BiH Želje Cvijanović i predstavnika Srbije na sednicama SB UN od 30. aprila i 15. maja. Da pitanje koje se danas razmatra ima i direktnu pravnu dimenziju govori i saopštenje Narodne skupštine Republike Srpske od 22. maja.

Željeli bismo da skrenemo pažnju i na to da su potpuno neumjesne paralele između rezolucije o genocidu u Ruandi i današnje odluke o Srebrenici. Nacrt rezolucije Generalne skupštine o Ruandi uoči razmatranja u Generalnoj skupštini bio je usaglašen unutar zemlje, a zatim i u regionalnoj grupi – Afričkoj uniji. Što se tiče ove rezolucije, nismo vidjeli bilo kakav pokušaj da se dogovore zajednički pristupi. Umjesto toga, pomenuta “grupa prijatelja” pripremila je i iznijela na razmatranje nacrt kao gotov proizvod po principu “uzmi ili ostavi”, prikrivajući se sa nekoliko rundi formalnih konsultacija.

Svi pozivi predstavnika odgovornih članica UN, uključujući Rusiju i Srbiju, da se pitanje dana sjećanja na žrtve rata u Bosni vrati na nacionalni nivo kako bi o njemu raspravljala sva tri državotvorna naroda BiH, kao i da se postigne jedinstven stav u regionu, bili su odbačeni. Zato su na listi koautora Njemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija, Finska, Irska, Italija, Lihtenštajn, pa čak i Novi Zeland. Ni Holandija, čiji je takozvani mirovni bataljon odigrao sramnu ulogu u tragediji u Srebrenici 1995. godine, nije se ustručavala da se pridruži koautorima.

Jedno je očigledno: inicijatori današnje odluke djeluju smišljeno, podstičući Bosnu i Hercegovinu na konfrontaciju i ne obazirući se na cenu koju je ta zemlja platila tokom građanskog rata devedesetih. Tada je poginulo 100.000 ljudi i mnogo je primjera krvavih tragedija tog rata ne samo protiv Bošnjaka, nego i Srba i Hrvata. Utisak je da se ovo radi da se narodi u BiH nikada ne pomire. Ove akcije vidimo kao prijetnju miru i bezbjednosti u zemlji i regionu u cjelini.

Sve to je cinično i licemjerno, ali je još više iznenađuje to što je Njemačka odlučila da bude glavni sponzor ove rezolucije. Zemlja, koja je u 20. vijeku pokrenula dva svjetska rata, koja je u koncentracionim logorima ubila milione ljudi, koja je odgovorna za masovne zločine u Africi i koja je najaktivnije učestvovala u raspadu Jugoslavije i bombardovanju Sarajeva 1995. godine, sada pokušava da sa tribine Generalne skupštine drži lekcije drugima o važnosti nacionalnog pomirenja. Sigurni smo da Njemačka nema nikakvo moralno pravo čak ni da pomene termin ‘genocid’ u vezi bilo čega, osim svojih gnusnih zločina. Podsjećamo da su same Ujedinjene nacije, u čijim se prostorijama danas nalazimo, formirane zbog zločina nacističke Njemačke s ciljem da se takvi zločini protiv čovečnosti spreče jednom zauvijek.

Željeli bismo još da istaknemo da su autori nacrta svojim potezom ukinuli svojevrsni status kvo koji je opstajao zahvaljujući rezoluciji Generalne skupštine – 69/323 o proglašenju 9. decembra za Međunarodni dan svih genocida i otvorili su “Pandorinu kutiju”. Podsjećamo da odluke Generalne skupštine UN o genocidu i drugim zločinima nacističke Njemačke protiv naroda Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata 1941-1945. nisu bile usvojene. A ti zločini nacističkog režima odnijeli su živote 27 miliona sovjetskih građana. Stradali su mnogi evropski narodi, među kojima veoma teško i Srbi. Mi to nismo zaboravili niti ćemo zaboraviti. Niko nije zabravljen, ništa nije zaboravljeno.

Gospodine predsjedniče,

Ne možemo zanemariti izjave niza delegacija o važnosti poštovanja odluka Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda UN. Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i njegov naslednik, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji su bili formirani kako bi obezbedili nepristrasno pravosuđe, potpuno su podbacili kada je riječ o ovom zadatku. Njihove pristrasne i politizovane odluke nimalo nisu doprinijele održivom pomirenju na Balkanu.

Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove samo su doprinijeli produbljivanju podjela na Balkanu. Odgovornost za događaje iz devedesetih svalili su isključivo na Srbe, ignorišući brojne zločine ostalih strana u sukobu. Na kraju glasovi srpskih žrtava nikada se nisu čuli, nisu postigli nikakvu pravdu. Za Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao da nije ni postojao Mehanizam za srpske žrtve zločina. Pravo pravosuđe ne funkcioniše tako.
Da ne govorimo o tome da je baza dokaza Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u velikoj mjeri izgrađena na spornim pravnim konceptima koje je smislio sam tribunal. Njegove odluke broje hiljade stranica, ali subjektivna komponenta genocida je izvučena iz prepričavanja svedoka jednog telefonskog razgovora.

Međunarodni sud pravde nije ulazio u detalje i jednostavno je prihvatio sve zaključke Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Na to je direktno ukazao jedan broj sudija u svojim zasebnim mišljenjima u vezi odluke od 26. februara 2007. godine.

Gospodine predsjedniče,

Više puta smo čuli da bi predstavljena rezolucija trebalo samo da zatvori prazninu, da potvrdi odluke međunarodnih sudova i da doprinese dugoročnom nacionalnom pomirenju. Međutim, gorka ironija je u tome što je današnje glasanje jasno pokazalo koliko je podijeljena svjetska zajednica i oko Srebrenice i oko gore navedenih odluka. Usvajanje ove rezolucije je Pirova pobjeda za njene inicijatore. Šta su oni postigli? Ako su autori imali za cilj da podijele Generalnu skupštinu, na šta smo ih ranije upozoravali, onda im je to odlično uspjelo. Hvala na pažnji.

Related Topics:

Svijet

ORBAN OTKRIO PLAN “Podijeliti Ukrajinu, napraviti “tampon zonu” između NATO I RUSIJE”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da poslijeratni poredak treba da uključuje transformaciju Ukrajine u tampon državu između NATO-a i Rusije.

On je naveo da je Zapad naoružao Ukrajinu, de fakto je integrisao u strukture NATO-a i namjerava da je učini i de jure članicom NATO-a.

– Rusi kažu da smo mi, Zapad, naoružali Ukrajinu, de fakto je integrisali u strukture NATO-a i namjeravamo da je učinimo i de jure članicom NATO-a. Tvrde da je time poremećen balans snaga. Međutim, stav Zapada je da Rusija nije prihvatila ravnotežu uspostavljenu nakon širenja NATO-a, da želi da okupira Ukrajinu i eliminiše njen status tampon zone – i da će odatle preduzeti dalje korake kako bi pripremila napad na teritoriju NATO-a – rekao je Orban u intervjuu za njemački Velt.

Zbog toga je, naveo je mađarski premijer, neophodno da se napusti kurs ka integraciji sa NATO-om i namjera da se Ukrajina u potpunosti primi u Alijansu, kao i da se vrati predratni geopolitički status zemlje, odnosno “uloga tampon države”.

Prema njegovim riječima, dugoročni poredak treba da se zasniva na principu da će Ukrajina ponovo postojati kao tampon država, a teritorija koju je okupirala Rusija ostaće van ovog sistema.

– Rusija zadržava teritoriju koja će biti dogovorena na međunarodnoj mirovnoj konferenciji, a sve zapadno od ove linije – do istočne granice NATO-a – činiće teritoriju ukrajinske države, koja će ponovo postojati kao tampon država. NATO i Rusija se slažu oko obima i opremljenosti ograničenih Oružanih snaga Ukrajine koje mogu da djeluju u tampon zoni, a obje strane pružaju garancije da niko neće potčiniti ovu tampon državu sopstvenoj kontroli – istakao je predsjednik mađarske vlade.

Orban je rekao da se “treba osloniti” na zajednički rusko-američki plan od 28 tačaka kao osnovu za takve promjene.

– Vrijeme je da napustimo iluzije i suočimo se sa istinom. Trezvena realnost je izložena u američkom mirovnom planu od 28 tačaka – istakao je on.

Istovremeno, on je ukazao na potrebu za “evropsko-ruskim pregovorima na visokom nivou” u kratkom roku, a u srednjem roku “ruski resursi moraju da budu ponovo integrisani u evropsku ekonomiju”.

Orban je u petak razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi o snabdijevanju Mađarske naftom i gasom i mirnim naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE PESKOV! “Putin će primiti Vitkofa do četvrtka”

Ruski predsjednik Vladimir Putin primiće specijalnog izaslanika SAD Stivena Vitkofa prije 4-5. decembra, odnosno prije posjete Indiji, potvrdio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov u emisiji “Moskva. Kremlj.

Putin”, koju vodi novinar Pavel Zarubin na televizijskom kanalu Rusija-1.

Novinar je pitao portparola Kremlja da li je Vitkofov dolazak zaista moguć u ponedjeljak, utorak ili srijedu, s obzirom na to da ruski lider u četvrtak ide u Indiju.

“Metodom dedukcije, pogodili ste”, rekao je Peskov, prenosi TASS.

Portparol ruskog predsjednika saopštio je u petak da bi Vitkof trebalo da se sastane sa ruskim liderom u Moskvi početkom sljedeće nedjelje.

Britanski list “Telegraf”, pozivajući se na izvore, objavio je da je predsjednik SAD Donald Tramp poslao Vitkofa u Rusiju da iznese “direktnu ponudu” Putinu.

Ukrajinska delegacija danas razgovara sa predstavnicima SAD.

Posjeta Putina Indiji zakazana je za 4. i 5. decembar na poziv indijskog premijera Narendre Modija.

Očekuje se da će dve strane razgovarati o agendi odnosa Rusije i Indije u okviru Specijalnog privilegovanog strateškog partnerstva, kao i o aktuelnim međunarodnim i regionalnim pitanjima.

Putin će se, takođe, sastati sa indijskom predsjednicom Drupadi Murmu.

Nastavi čitati

Svijet

Japanski Visoki sud “ZABRANA ISTOPOLNIH BRAKOVA USTAVNA”

Visoki sud Japana presudio je danas da zabrana istopolnih brakova u zemlji ne krši Ustav, odbivši zahtjeve tužilaca za odštetu, čime je potvrđen stav države, prenio je Kjodo.

Odluka Visokog suda u Tokiju označila je konačnu presudu među šest sličnih tužbi podnijetih širom Japana. Prethodni niži sudovi imali su podijeljena mišljenja: neki su smatrali da zabrana krši Ustav, ali su odbili zahtijeve za nadoknadu.

U posljednjoj tužbi osam tužilaca, uključujući osobe sa istopolnim partnerima, tražilo je po oko 6.400 dolara odštete, tvrdeći da odredbe građanskog prava koje ne dozvoljavaju istopolne brakove krše Ustavno pravo na jednakost i slobodu sklapanja braka.

Japan ostaje jedina zemlja članica Grupe sedam koja ne legalizuje istopolne brakove ili građanske zajednice.

Član 24 Ustava, koji garantuje slobodu braka, navodi: “Brak se zasniva samo na obostranom pristanku oba pola”, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno