Ruski predsjednik Vladimir Putin je spreman da zaustavi rat u Ukrajini uz pregovore o prekidu vatre koji bi priznali trenutnu liniju razdvajanja na frontu, navela su za Rojters četiri nezavisna ruska izvora.

Istovremeno, ruski predsjednik je spreman i da nastavi sa ratom ukoliko vlasti u Kijevu i zemlje Zapada negativno budu reagovali.

Tri izvora iz Putinovog okruženja, navode da je ruski lider izrazio frustraciju maloj grupi svojih savetnika zbog, kako smatra, napora zapadnih zemalja da se zaustave pregovori i odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da isključi mogućnost njihovog održavanja.

– Putin može da se bori koliko god treba, ali je i Putin spreman za prekid vatre, da zamrzne rat – rekao je drugi od četiri izvora. On je ranije radio sa Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišem nivou u Kremlju. Ovaj izvor je kao i ostali citirani u ovoj priči, govorio pod uslovom anonimnosti s obzirom na osjetljivost situacije.

Za ovaj izvještaj, Rojters je razgovarao sa ukupno pet ljudi koji rade sa Putinom ili su sa njim radili na višem nivou u političkom i poslovnom svijetu. Jedan izvor nije komentarisao zamrzavanje rata na trenutnim linijama fronta.

Putinov portparol Dmitrij Peskov, u odgovoru na zahtjev za komentar, rekao je da je šef Kremlja više puta jasno stavio do znanja da je Rusija otvorena za dijalog kako bi postigla svoje ciljeve, rekavši da zemlja ne želi “vječni rat”.

Prošlosedmično imenovanje ekonomiste Andreja Belousova za ruskog ministra odbrane neki zapadni vojni i politički analitičari vide kao stavljanje ruske ekonomije na trajnu ratnu osnovu da pobjedi u dugotrajnom sukobu. To je uslijedilo nakon kontinuiranog pritiska na bojnom polju i teritorijalnog napredovanja Rusije posljednjih sedmica.

Međutim, izvori su rekli da bi Putin, reizabran u martu na novi šestogodišnji mandat, radije iskoristio trenutni zamah Rusije da okonča rat. Izvori Rojtersa nisu direktno komentarisali izbor novog ministra odbrane.

– Putin smata da je rat otišao predaleko i da može da da ruskom narodu sukob kao pobjedu – navode izvori.

Najveći ratni sukob u Evropi od završetka Drugog svetskog rata koštao je na stotine milijardi dolara i odnio je na desetine hiljada života na obje strane. Doveo je i do uvođenja zapadnih sankcija ruskoj ekonomiji.

Putin je, kako izvori navode, svjestan da bi svako veliko napredovanje ruske vojske na frontu zahtijevalo da se izvrši mobilizacija na nacionalnom nivou, što on ne želi da učini. Putinova popularnost je naglo opala nakon prve mobilizacije koju je proglasio u septembru 2022. Ona je dovela do toga da više hiljada muškaraca napusti zemlju.

Regrutovanje dobrovoljaca
Peskov pak tvrdi da Rusiji nije potrebna mobilizacija i da može da nastavi sa operacijama regrutujući dobrovoljce i profesionalne vojnike.

Međutim, mogući pregovori i prekid vatre iz ove perspektive djeluju daleko. Ukrajinski predsjednik Zelenski je u više navrata istakao da Putinovi uslovi nisu mogući za otpočinjanje pregovora. Zelenski je naveo da je cilj Ukrajine da povrati cjelokupnu teritoriju koju je Rusija osvojila uključujući i poluostrvo Krim, koje je anektirala poslije referenduma 2014.

Zelenski je čak 2022. potpisao dekret u kojem se formalno navodi da su svaki pregovori sa Putinom nemogući. Jedan od izvora je naveo i da nikakav sporazum neće biti moguće postići između Rusije i Ukrajine dok je Zelenski na vlasti ili dok Rusija ne postigne sporazum direktno sa Sjedinjenim Državama.