Connect with us

Svijet

PREDVIĐANJA BBC-a: Ovo su najgori mogući scenariji NASTAVKA RATA između Irana i Izraela

Rat između Izraela i Irana za sada ne prelazi na druge države. Ali se postavlja pitanje šta ako ovaj sukob dodatno eskalira i proširi se van ovih zemalja?

BBC je opisao neke od najgorih mogućih scenarija.

Uključivanje Amerike
Iran je uvjeren da su Sjedinjene Američke Države odobrile ili barem prešutno podržale izraelski napad, uprkos američkim poricanjima. Ova država je u mogućnosti da širom Bliskog istoka napadne Ameriku, ciljajući npr. njene kampove specijalizovanih snaga u Iraku, vojne baze i diplomatske misije.

Militantne grupe Hamas i Hezbolah, koje se smatraju iranskim proksi grupama, možda jesu oslabljene, ali njihovi pripadnici u Iraku su naoružani i netaknuti. Pribojavajući se takvih napada, SAD su povukle dio svog osoblja. Upozorile su Iran na posljedice ako napadne američke ciljeve.

Šta bi se moglo dogoditi ako američki državljanin bude ubijen u npr. Tel Avivu ili negdje drugo? Američki predsjednik Donald Tramp bi mogao biti prisiljen djelovati. Za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua se dugo smatra da želi uvući SAD kako bi mu pomogle u porazu Irana.

Vojni analitičari su pri stavu da samo Amerika ima bombardere i bombe za uništavanje bunkera, a koje mogu prodrijeti u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u gradu Fordowu. Tramp je svojim pristašama obećao da neće započinjati tzv. vječne ratove na Bliskom istoku. No, mnogi njegovi republikanci podržavaju izraelsku vladu i njen stav da je došlo vrijeme promijeniti režim u Teheranu.

Ako bi SAD postale aktivni učesnik ovog rata, to bi bila ogromna eskalacija s dugim, potencijalno razornim posljedicama.

Uključivanje zaljevskih država
Ukoliko Iran ne uspije dovoljno naštetiti vojnim i drugim ciljevima u Izraelu, uvijek ima mogućnost pokrenuti raketne napade na lakše ciljeve u zaljevskim državama, prvenstveno onim za koje vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.

U ovom dijelu svijeta postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Za napomenuti je na to da je Iran optužen za napad na saudijska naftna polja 2019., a da su jemenski Huti, koje podržava Iran, 2022. napali ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kasnije se dogodilo svojevrsno pomirenje između Irana i pojedinih zemalja u regiji.

No, te zemlje su one u kojima se nalaze američke baze. Neke od tih zemalja su prošle godine diskretno pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada. Ako bi Zaljev bio napadnut, onda bi mogao tražiti od SAD-a i Izraela da ga brane.

Neuspjeh Izraela da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja dobro zaštićena? Šta ako ne bude uništen iranski obogaćeni uranij, za koji se smatra da je skriven u tajnim rudnicima? Izraelci jesu ubili nekoliko iranskih naučnika za nuklearnu energiju, ali nijedna bomba, kako piše BBC, ne može uništiti iransko znanje i stručnost.

Nadalje, šta ako izraelski napadi navedu Irance na utrku za nuklearnim kapacitetima, zaključivši da je to jedini način braniti se? Šta ako iransko novo vojno zapovjedništvo bude tvrdoglavije i manje oprezno od svojih ubijenih prethodnika? To bi u najmanju ruku moglo prisiliti Izrael da nastavi s napadima, gurajući regiju u neprekidne napade i kontranapade.

Globalni ekonomski šok
Nafta je već skuplja zbog rata između Izraela i Irana. Šta bi se dogodilo ako bi Iran pokušao blokirati Hormuški moreuz, dodatno ograničavajući protok nafte? Šta ako Huti udvostruče napore u napadima na brodove ne Crnom moru? Za podsjetiti je i na to da je teško procijeniti koliko su Huti spremni rizikovati.

Širom svijeta su cijene već visoke. Rast cijene nafte bi povećao inflaciju koja je već podstaknuta zbog Trumpove carinske politike. Kako piše BBC, jedini koji bi profitirao od rastućih cijena nafte bio bi ruski predsjednik Vladimir Putin. Dodatne milijarde od ruske nafte značile bi i mogućnost nastavka finansiranja agresije na Ukrajinu.

Vakuum usljed pada iranskog režima
Šta ukoliko Izrael uspije izazvati pad iranskog režima? Netanyahu tvrdi da mu je primarni cilj uništiti iranske nuklearne kapacitete, ali je jučer izjavio da je širi cilj srušiti režim. Ako bi se to dogodilo, onda bi se to svidjelo nekima u regiji. No, da li bi pad režima uzrokovao politički vakuum u Iranu, da li bi izbio građanski rat? Još su svježa sjećanja na pad režima u Iraku i Libiji, piše BBC.

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno