Politika i struka podijeljene su po pitanju da li bi plaćanje 112 miliona maraka za uvođenje novih tehnologija u izborni sistem BiH bila opravdana investicija.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni budžet za uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije glasača uz prateće softvere, skladišta, obuke, softvere i dodatnu opremu u visini od 112 miliona maraka.

Prethodna studija iz 2017. godine, u čijoj izradi je učestvovao i CIK, za uvođenje skenera za glasačke listiće u jednoj varijanti predvidjela je troškove od oko 25 miliona maraka. Takođe, neka poređenja koja smo uradili s drugim zemljama koje su nedavno uvele nove tehnologije pokazuju da bi troškovi mogli iznositi dvostruko manje.

Miroslav Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je stav njegove stranke o toj temi jasan – nove tehnologije ne mogu garantovati da neće biti manipulacija, a mnogo koštaju.

– Postoji opasnost da neko ko kontroliše taj softver može da utiče na rezultate. A pilot-projekti koji su provođeni na lokalnim izborima su pokazali da nije došlo do odstupanja od rezultata u odnosi na ranije kada nije bilo te opreme – kaže Kojić.

S druge strane, Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kaže za “Nezavisne novine” da ne može ocijeniti koliko je predloženi budžet CIK-a realan ili naduvan, ali da čak ni 112 miliona ne bi bilo puno u odnosu na ono što građani dobijaju.

– Pa pogledajte, samo kumova zgrada pokriva taj iznos, a postoji i drugi način kako se može doći do tog novca. Skeneri su prioritet broj jedan. A što se tiče biometrijske identifikacije i video-nadzora na biračkim mjestima koji se takođe spominju, to ne bi trebalo biti toliko skupo jer postoji baza u IDDEEA, to je samo stvar povezivanja. A oprema kad se jednom kupi, ostaje i za sve naredne izbore – smatra Crnadak.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, smatra da ne postoji cijena koju treba platiti da se zaštiti izborna volja građana.

Što se tiče sume koju je iznio CIK, Šehić smatra da će se do konačne cijene doći kada se napravi analiza, i u Savjetu ministara i u nadležnim ministarstvima i tijelima, ali ističe da se uvijek kroz pregovore s dobavljačima može postići bolja cijena.

– Ta analiza treba da pokaže da li su neke stavke previše zaračunate, ali jedno mora biti jasno: Novac za nove tehnologije mora biti predviđen u budžetu. Naredne izbore moramo održati s novim tehnologijama, a u svemu treba da budu uključene i javnost i struk – kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Na sjednici od 28. februara predstavnici CIK-a su raspravljali o uvođenju novih tehnologija, a tada je istaknuto da bi u proces obezbjeđivanja novca i nabavku opreme trebalo ući na vrijeme, kako se ne bi desilo da se ovaj proces bude zaustavljen. Takođe su zaključili da, ako novih tehnologija ne bude, to ne smije biti odgovornost CIK-a.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević kritikovao je ekonomsku politiku Vlade Republike Srpske, navodeći da je trenutna situacija među najlošijima u istoriji Republike Srpske kada su u pitanju ključni ekonomski pokazatelji.

„Struktura BDP-a Republike Srpske je sve lošija – proizvodimo sve manje hrane, a BDP nam je najmanji u odnosu na sve susjedne zemlje“, poručio je Kresojević, naglašavajući da su građani na sjednici Vlade Srpske čuli isključivo „uljepšanu“ verziju stvarnosti.

Kresojević je istakao da na prezentaciji ekonomske situacije u Srpskoj nisu bili prisutni predstavnici opozicije, niti gradonačelnici iz redova opozicionih stranaka, i da su poziv dobili isključivo članovi vladajuće koalicije.

„Uskraćeni smo za informacije, a građanima se prikazuju podaci koji idu u prilog Vladi“, rekao je on.

Govoreći o bruto domaćem proizvodu, Kresojević je ukazao da se iznose manipulativni podaci.

„Navodno je prikazano kako je BDP porastao, ali kada saberete podatke Zavoda za statistiku, slika izgleda sasvim drugačije. U odnosu na Srbiju i Hrvatsku mi smo posljednji – Srbija bilježi rast od 90 odsto, dok Republika Srpska zaostaje sa 60 odsto. Ovo je prvi put da jedna Vlada Srpske, na čelu sa premijerom Viškovićem, ima manju stopu rasta i od Hrvatske.“

Kresojević tvrdi da je trenutna Vlada „ekonomski najneuspješnija“ u istoriji Republike Srpske, navodeći alarmantne podatke o stanju u privredi i poljoprivredi.

„Svake godine proizvodimo manje hrane, a cijene su porasle za preko 40 odsto. Ekonomska razmjena je pala sa 71 na 70 odsto. Ovo je Vlada koja je uspjela da Srpsku pretvori iz poljoprivredne u nepoljoprivrednu zemlju, i to uprkos ogromnim prirodnim resursima koje imamo kao naprimjer u Semberiji i Lijevču“, poručio je.

Kao jedan od ključnih uzroka lošeg ekonomskog stanja, Kresojević navodi „politiku ekonomske izolacije“, zbog koje, kako tvrdi, strane kompanije sve češće napuštaju Srpsku i sve rjeđe investiraju.

Posebno je istakao lošu politiku raspodjele javnih sredstava-

„Republika Srpska je rekorder po naplati poreza, ali ta sredstva nisu usmjerena po prioritetima. Nisu prioritet ni poljoprivreda, ni obrazovanje. Stipendije za studente nisu povećane još od 2017. godine, iako je budžet više nego udvostručen.“

U zaključku, Kresojević je poručio da PDP neće ostati samo na kritikama.

„Naš cilj nije samo da ukazujemo na probleme, već i da nudimo rješenja. Najbolji primjer za to je sve što smo uradili u Banjaluci – od besplatnih udžbenika, preko legalizacije objekata, do drugih konkretnih mjera koje su donijele korist građanima.“

Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke, dao je intervju političkom magazin Večernjem listu u kojem govori o aktuelnoj situaciji u BiH, političkoj krizi, preslagivanju vlasti i drugim temama.

Intervju koji je dao Večernjem listu prenosimo u cjelosti:

Sredinom decembra 2024. godine izabrani ste na čelo jedne od najvećih opozicionih stranaka u Republici Srpskoj – PDP-a, i to kao jedan od najmlađih političkih lidera u Bosni i Hercegovini. Koliko nova energija u tom smislu predstavlja važan element kada govorimo o pristupu važnim političkim, ali i temama od društvene važnosti?

STANIVUKOVIĆ: Nova energija vrlo je važan faktor, ali isključivo u kombinaciji s drugim elementima. Među njima su i jasan politički stav, politike koje donose rezultate i dobro ljudima, obećanja i riječi koje dajete, a pretvarate u djela. Dalje, tu je kontinuitet u radu i otvorenost i iskrenost u pristupu prema ljudima. Sve te kombinacije političkim djelovanjem koje traje više od jedne decenije u slučaju mojih saradnika, mog tima i mene zaista daju novu epohu politike, odnosa prema ljudima, koji oni prepoznaju. Posvećenost treba biti prisutna tokom cijelog dana. Dakle, energija je samo jedan od faktora koji trebamo imati da bismo mogli voditi kompletan politički proces promjena.

Vaše iskustvo na čelu Banjeluke svakako je važno budući da upravljanje jednim tako velikim gradom, sa svim zahtjevima i izazovima, traži kombinaciju političkih, ali i menadžerskih sposobnosti. Koliko takvo nešto može biti važno i kada govorimo o političkim odnosima na entitetskoj, odnosno nivou BiH?

STANIVUKOVIĆ: U životu je najvažniji postupan i kontinuiran rast i napredak, u kojem na svaku stepenicu kojom trebate proći čvrsto stanete i shvatite da ste je razumjeli i prošli. Tokom svog političkog razvoja i kroz iskustvo te svoje političke i menadžerske sposobnosti prošao sam od člana stranke, predsjednika mladih, predsjednika gradske organizacije, predsjednika političke organizacije, odbornika u Skupštini Grada Banjaluka, narodnog poslanika, preko gradonačelnika u jednom i u drugom mandatu. Dakle, sve moguće pozicije koje narod bira, kako unutar stranke tako i izvan nje, zaslužio sam podrškom, glasanjem, trudom i radom. Radio sam i dokazao da mogu ispuniti sve što sam rekao, nakon čega sam išao na sljedeću razinu. Dakle, sve stepenice su prijeđene, čvrsto se stalo na svaku razvojnu etapu, prošlo kroz nju, naučilo se i spoznalo. Onda je to, naravno, nešto što vam otvara put da razumijete odnose u entitetima, odnose u Republici Srpskoj, ali i na jednom kompleksnom nivou na kojem smo sada blizu preuzimanja odgovornosti i formiranja vlasti upravo na nivou BiH. Svaki korak, poslije daje novo iskustvo i širinu da spoznate sve unutar jedne države i naroda.

Očigledno je kako se BiH trenutno nalazi u jednoj od najvećih poslijeratnih kriza, političkoj i bezbjednosnoj. Ova kriza ima složen set uzroka, ali svakako velikim dijelom vuče korijene u nedavnoj presudi Suda BiH predsjedniku RS i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, koja je povukla niz implikacija kako u Republici Srpskoj tako i Bosni i Hercegovini u cjelini. Kako vi na to gledate?

STANIVUKOVIĆ: S jedne strane imate nesumnjivo jasan politički proces protiv predsjednika Republike Srpske koji nema nikakve veze s pravom. S druge strane imate niz neracionalnih i vrlo radikalnih poteza, koji jesu uzročno-posljedična veza, ali rukovodstvo Republike Srpske setom zakona i mjera koji su doneseni, a koji su u ovom trenutku vrlo rizični za Republiku Srpsku, tjera jedan narod i Republiku Srpsku u izolaciju, okreće nas protiv svijeta, što je upravo izazvalo ovakvu krizu u zemlji. Shodno tome, najvažnije je da narod i građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ne smiju biti talac ove političke atmosfere i procesa koji se odvijaju. Trebaju se pronaći mudrost, mir i stabilnost i nastaviti sa suživotom tri konstitutivna naroda. Institucije moraju raditi i funkcionisati. Tu je velika odgovornost na nama koji imamo veliko povjerenje građana.

Milorad Dodik ranije je uspijevao da mobilizuje opoziciju u Republici Srpskoj oko onoga što bi on definisao ključnim nacionalnim ili entitetskim pitanjima. Mnogi su očekivali da će se isto dogoditi i ovaj put. Ali, osim opozicije, utisak je da ni pokušaj mobilizacije javnosti u RS oko presude Dodiku nije dao, za njega, očekivane rezultate. Kako to komentarišete?

STANIVUKOVIĆ: Previše su govorili “eno vuka”. Svaki put kada to kažete, ljudi pogledaju, ali ono što najavljujete ne bude. Onda, kada jednom zaista dođe vuk ili ta opasnost, više se niko ne okreće. Bar ne na taj način kako se može očekivati s obzirom na situaciju. Tako je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik mnogo puta najavljivao referendume, odcjepljenje, mnoge velike odluke, a onda se mnogo puta povlačio i mnogo toga nikada se nije ni dogodilo. Narod tada jednostavno izgubi povjerenje te u ovakvim situacijama nikada ne dobijete reakciju kakvu očekujete. S druge strane, mi u opoziciji znamo da ovi avanturistički i rizični zakoni ne donose dobro ni srpskom ni bilo kojem drugom narodu, kao ni Republici Srpskoj i BiH.

Što najviše zamjerate aktuelnoj vlasti u Republici Srpskoj? Gdje su griješili i gdje i danas griješe?

STANIVUKOVIĆ: Uništavanje institucija koje su temelj jedne zemlje i jednog naroda, njihovo obezvređivanje i podređivanje pojedincima, kriminal i korupcija koja je doživjela tolike razmjere da gotovo više novca ide u te tokove nego u realne, one koji su zaista potrebni. Kriminal i korupcija postali su svakodnevica, a ljudi su izgubili vjeru da to mogu promijeniti. Osiljeno i bahato ponašanje, kako u politici tako i u svakodnevnom životu, i ono što je poprilično odlikovalo posljednje dvije decenije jest to što se s tim praksama ne planira stati. I dalje se u prvi plan stavljaju teme koje nisu od životne i privredne važnosti, teme koje se tiču ekonomije zemlje, nego teme koje nas stavljaju u sukobe koji vuku rane iz rata, razlike, dakle isključivo teme oko kojih se na slažu narodi. Govori se godinama o temama oko kojih nema saglasnosti i koje nas razlikuju, dijele i vuku ožiljke iz rata.

Nedavno smo bili svjedoci i određenim političkim promjenama koje nagovještavaju mogućnost promjene vlasti na nivou BiH. Tri opozicione stranke, uključujući vaš PDP, dogovaraju ulazak u vlast na nivou BiH. Kako gledate na takav scenario?

STANIVUKOVIĆ: Mi smo stranka pokreta, akcije i preuzimanja odgovornosti. Zemlja je zarobljena u sukobu, podjelama i blokadama. To je nešto što mi ne možemo podržati. Zato preuzimamo odgovornost za procese, da nastavimo razvojni plan, evropski put kroz velike investicije, koje znače opštinama i gradovima – od infrastrukturnih projekata preko ekonomije. Zbog toga smo i ušli u taj proces. Ljudi su nas birali i imamo legitimitet da to učinimo. Ljudi nas biraju da radimo i tražimo načine kako da nešto funkcioniše, a ne da se nešto blokira, što je, nažalost, trenutačno stanje na nivou BiH. Preuzimamo odgovornost, želimo da ljudi u ovoj zemlji žive bolje i da sve opštine i gradovi dobiju plan rasta, naravno na temelju mira i stabilnosti.

Jeste li lično kao lider stranke spremni preuzeti neku poziciju na tom nivou?

STANIVUKOVIĆ: Ostajem posvećen vođenju najvećeg grada Republike Srpske. Ostajem i na poziciji lidera stranke PDP-a, što je nova funkcija, ali i mjesto koje traži ozbiljnu posvećenost i odgovornost. Ponosan sam što PDP ima najkvalitetniji kadar i stručne ljude s kojima planiramo donijeti konkretne rezultate, provesti naše politike i učiniti ono što je temelj principa koji ćemo postaviti. Ti principi biće dio sporazuma koji ćemo potpisati sa svojim budućim partnerima.

Na koji način namjeravate predstavljati i štititi interese RS u institucijama BiH?

STANIVUKOVIĆ: Planiramo vrijedno i posvećeno raditi na tome na sve moguće načine. Odblokira ćemo evropski put, što znači da će Republika Srpska dobiti više stotina miliona maraka za projekate. S druge strane, jasno smo rekli i da uđe u osnovne principe buduće koalicije, neće se moći otvarati nijedna tema koja zadire u nadležnosti i ustavnopravnu poziciju Republike Srpske. Vodićemo mudru politiku u kojoj ćemo svađe zamijeniti dijalogom i truditi se da se u budžetima zajedničkih institucija izborimo za što više sredstava za gradove i opštine širom Republike Srpske. To je sve ono što prethodnih godina nismo vidjeli od SNSD-a.

Dodik tvrdi da je zapravo žrtva bošnjačkog unitarizma. Bez sumnje je da postoje unitarističke ili centralističke političke ambicije u Sarajevu. Kako se vi mislite nositi s tim ako postanete dio državne vlasti? Mislite li da je moguće izgraditi državu koja će biti funkcionalna i brza u usvajanju reformi, ali i koja će poštivati interese i prava sva tri konstitutivna naroda?

STANIVUKOVIĆ: Jasno je i opšte poznato da unitarne ambicije postoje u Sarajevu. One nisu skrivene – one se jasno politički, medijski i kroz mnoge deklaracije artikuliraju i zagovaraju. Mi to znamo i prepoznajemo. Ono na čemu smo mi insistirali jest da na temeljnom sporazumu buduće vlasti na nivou BiH osnovni postulat bude taj da se ne pokreće, ne govori i ne pomišlja na teme koje znače bilo kakav prenos nadležnosti, bilo kakvo zadiranje u ustavnopravnu poziciju Republike Srpske, da ne bude nijedna takva riječ, a kamoli inicijativa ili nešto više od toga. Da svaki zakon koji bude na nivou evropske agende bude u skladu sa ustavnopravnim položajem Republike Srpske, Dejonskim mirovnim sporazumom i poštivanjem svih nadležnosti koje su definisane Dejtonom. To je princip ispod kojeg ne možemo ni razmišljati da idemo. Time mi štitimo Republiku Srpsku, i ne treba se niko brinuti da mi to ne možemo, a da SNSD može. To je smiješna priča, jer su oni za vrijeme svog mandata u više od 20 godine prenijeli oko 70 nadležnosti.

Kako vidite ulogu međunarodne zajednice u kreiranju, ali i rješenju krize u BiH?

STANIVUKOVIĆ: Bit svake države je da bude suverena, legitimna i da legitimno izabrani predstavnici donose odluke bez bilo čijeg međunarodnog uplitanja u takve odnose. U svakom pogledu imam najviše očekivanja od nas u zemlji u kojoj smo izabrani da vodimo te institucije, čiji smo legitimni predstavnici, kako institucija tako i naroda, i da za zajedničkim stolom dogovaramo, razgovaramo te da to bude kreacija ljudi i naroda koji žive u toj zemlji, a ne nekoga izvana. Određena pitanja i platforme koje se postavljaju kao agende evropskog puta su nešto što ne radimo zbog Evrope, nego zbog nas i naše perspektive, otvaranja zemlje prema ekonomiji i razvoju. Mi smo ti koji trebamo kreirati, rješavamo pitanja i izlazimo iz kriza. To treba biti naš kompromis, naša vizija i naša politika. Moguće je ako na jednoj dugačkoj liniji problema, kojih je mnogo, krenete s one strane, odnosno od problema oko kojih imate saglasnost. Opet, napominjem, to su privreda, ekonomija, infrastruktura, investicije, sport i kultura. Kada sve to dovedete u red, sve drugo postaje lakše rješivo.

Kakva je uloga Srbije, odnosno predsjednika Aleksandra Vučića u svemu ovome? On službeno podržava Dodika i aktuelnu vlast u RS, ali s respektom govori i o vama lično. Imate li direktnu komunikaciju s njim?

STANIVUKOVIĆ: Uloga Srbije itekako je važna. Srbija je garancija Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti u cijeloj BiH, kao jedna od potpisnica. To je zemlja koja je najviše uložila u cijelu BiH – u projekte, škole, infrastrukturu i privredu. Zbog toga trebamo iskazati jasnu zahvalnost. Srbija nikada nije prešla Rubikon koji se zove Dejtonski mirovni sporazum. Srbija i predsjednik štite suverenitet Bosne i Hercegovine, i teritorijalni integritet, ali i prava Srba u Republici Srpskoj, kao i ustavnopravnu poziciju RS, što je nešto što je obaveza prema Srbima, a što ne ugrožava bilo koji drugi narod u državi. S te strane rukovodstvo Republike Srpske ima podršku u smislu očuvanja institucija i ustavnopravnog položaja RS, ali ne vidimo podršku Srbije u radikalnim potezima, jednostranim odlukama i zakonima koji destabilizuju stanje u državi i mogu narušiti mir i stabilnost, što razumijemo. S predsjednikom i rukovodstvom Srbije imam direktnu i otvorenu komunikaciju, mnoge smo projekte zajedno završavali.

Kakav je politički stav PDP-a, ali i ostalih stranaka opozicije iz RS kada govorimo o evropskom putu BiH? Konkretno u smislu usvajanja preostalih zakonskih rješenja koja su neophodna za početak pregovora?

STANIVUKOVIĆ: Kristalno jasan, bez odgađanja usvajati evropske zakone koji su u skladu s principom da se nijedna nadležnost ne dovede u pitanje, kada govorimo o ustavnopravnoj poziciji Republike Srpske. Na tom putu trebamo biti proaktivni, jasni i otvoriti zemlju k zemljama Evrope, graditi prijateljstva, dovoditi investicije, dovoditi plan rasta, iskoristiti EU fondove za sve gradove i opštine, bilo kojeg dijela zemlje. Tu nema dileme.

Kako gledate na pitanje hrvatske ravnopravnosti u BiH i jeste li spremni podržati zahtjeve hrvatskih predstavnika za izbornu reformu, posebno kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH?

STANIVUKOVIĆ: Kada govorimo o izbornom zakonu, svi moramo biti svjesni osjetljivosti samog pitanja, jer kako su neki spomenuli ovih dana, to pitanje čeka konačno rješavanje gotovo deceniju u po, te sam stava da o njemu treba razgovarati u razumnom roku koji ćemo odrediti u sporazumu koji je u pripremi. Vjerujem da će i puno iskusniji partneri u ovim dogovorima imati razumjevanja za to.

Jasno je da je narušena bezbjednosna struktura na Starom kontinentu te da Evropska unija prepoznaje potrebu osnaživanja saradnje unutar Unije, ali i sa zemljama kao što su Velika Britanija, Norveška, Kanada… Vidite li BiH dijelom evropskog bezbjednosnog kišobrana, pa možda i kada govorimo o NATO-u, a koji bi stvorio preduslove za snažnije investicije u ekonomiji?

STANIVUKOVIĆ: Zbog teške istorije koju smo mi Srbi imali na ovim prostorima, rana i ožiljaka koje imamo zbog NATO-ovih bombi, za nas je neprihvatljiv put u NATO. Ostajemo na principu vojne neutralnosti, kao što i Srbija zagovara.

Zašto je za Srbe u BiH bio problem imenovanje Kristija Šmita i vjerujete li u mogućnost unutrašnjeg dogovora i funkcionisanja BiH bez OHR-a?

STANIVUKOVIĆ: Jasno je da nije prošao sve procedure kroz Savjet bezbjednosti i da samim tim nisu ispoštovane sve procedure. Ako smo legalisti, jasno je da je takav izbor neprihvatljiv za bilo koga, jer ne ispunjava formu i proceduru. Onda nemate ni legitimitet. Za nas Srbe to je neprihvatljivo. Svi narodi, ako žele suverenu zemlju, onda je apsolutno da kancelarija OHR-a ne može postojati i raditi. Svaki političar koji voli institucije svoje zemlje trebao bi podržati takav stav, da nema OHR-a, da se odluke donose unutar institucija i da ih donose legitimno izabrani predstavnici.

Vas mnogi, što zbog mladosti, što zbog dosadašnjeg političkog uspona, vide kao novog nacionalnog lidera Srba u BiH. Prihvatate li tu ulogu i šta vidite kao svoju političku misiju i cilj?

STANIVUKOVIĆ: Neko sam ko po karakteru preuzima odgovornost i inicijativu, a od sebe tražim i mnogo više za svoj narod, grad koji predstavljam i Republiku Srpsku. Moja uloga, misija i cilj su da jačam Republiku Srpsku, svoju zemlju, položaj prava Srba u RS, BiH i regiji te da budem najbolji predstavnik svog naroda. Da pokažem svijetu da su Srbi ponosan, slobodarski, kulturan i najgostoljubiviji narod, moderan i narod budućnosti. Isto tako smo i narod koji gradi prijateljstva sa svojim komšijama, narod koji će u državi u kojoj živi pokazati da je moguć suživot, poštivanje i uvažavanje. To nije budućnost samo BiH nego i cijele regije.

Kako gledate na budućnost BiH? Je li moguće učiniti da bude funkcionalna i stabilna zemljom u kojoj će se sva tri naroda osjećati “komforno”?

STANIVUKOVIĆ: Moguće je pod uslovom da predstavnici sva tri naroda učine ono što je do njih, da preuzmu odgovornost, da budu spremni na onu vrstu kompromisa koja ne šteti narodu koji predstavljaju, a može biti podrška onom drugom. Moguće je ako se budemo fokusirali na traženje rješenja, a ne problema. To je dug proces koji zahtijeva nove generacije, rad, marljivost i posvećenost, a ne promovisanje retrogradnih politika.