Connect with us

Zdravlje

Prije ulaska u vodu nikako ne radite ovo, ovi SAVJETI VAM MOGU SPASITI ŽIVOT

Veliki broj ljudi spas od vrućine potražiće kupanjem u jezerima i rijekama, na bazenima, a ovo su preporuke za ponašanje na otvorenim vodama

Neophodno je imati svijest o novom toplotnom talasu koji je najavljen za drugi dio nedjelje kako bi se spriječili zdravstveni rizici.

Toplotnim talasom smatra se kada temperature atmosferskog vazduha od najmanje 32 stepena Celzijusa traju tri i više uzastopnih dana.

Šta raditi prije ulaska u vodu

Prije ulaska u vodu ne treba konzumirati alkohol niti bilo kakve druge psihoaktivne supstance – alkohol dovodi do smanjenog rasuđivanja, poremećaja koordinacije pokreta, poremećaja svijesti, što povećava rizik od utapanja, prenosi Blic.

Takođe, u vodu ne treba ulaziti odmah nakon obroka, a najbolje bi bilo da između obroka i plivanja protekne najmanje dva sata.

Ne skakati u vodu na glavu

U vodu treba ulaziti postepeno, a prije ulaska provjerite njenu dubinu. Ne treba skakati u vodu nepoznate dubine, a ukoliko želite da skačete, prvo skočite na noge, nikako na glavu.Ukoliko ne znate da plivate ili niste dobar plivač, u vodu nemojte ulaziti sami i bez adekvatne opreme koja će vam pomoći da se održavate na površini.

Ne precjenjujte svoje mogućnosti

– Izbjegavajte da plivate sami i uvijek plivajte u društvu starijih i iskusnijih plivača.

– Uvijek plivajte u obilježenim zonama koje nadgledaju spasioci.

– Ne udaljavajte se previše od obale, već plivajte paralelno sa njom.

– Ukoliko u toku plivanja osjetite umor obavezno napravite pauzu – izađite iz vode ili se odmorite u plićaku.

Kako pozvati pomoć

Ukoliko se nađete u nevolji – trudite se da ostanete smireni, okrenite se na leđa i plutajte, podignite ruku i signalizirajte spasiocima da vam je potrebna pomoć.

Ako vidite da se neko davi, pozovite spasioca, nemojte pokušavati sami da pomognete da ne biste i vi postali davljenik. Dodajte osobi u nevolji neku granu, šlauf, ili slično.

Imajte u vidu da postoje vodene struje za čije je savladavanje potrebna veća snaga. Ukoliko vas uhvati vodena struja ne opirite joj se i ne pokušavajte da plivate suprotno od smera njenog kretanja – ostanite mirni i plivajte niz struju, dijagonalno ka obali.

Specifičnosti otvorenih voda

Ne zaboravite da plivanje u otvorenoj vodi nije isto što i kupanje u bazenu – informišite se o strujama, temperaturi vode, biljnom i životinjskom svijetu kako ne biste dospjeli u nepredviđenu i neprijatnu situaciju.

Oprez u rijekama i jezerima mora biti povećan i zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prelaza u dubinu.

Vodeći uzrok smrti djece uzrasta do pet godina

Utapanje predstavlja vodeći uzrok smrti djece do pet godina i jedan je od vodećih uzroka smrti u svim ostalim uzrasnim grupama djece.

Dok se mala djeca najčešće utapaju u vještačkim rezervoarima, poput kada i bazena, starija djeca se češće utapaju u tzv. otvorenim vodama (rijekama, jezerima, moru i sl.).

Djecu ne treba ni u jednom trenutku ostavljati bez nadzora.

 

Related Topics:

Zdravlje

KADA SRCE ZOVE U POMOĆ! Kardiolog otkriva zašto se tegobe često pogrešno tumače

Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.

Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vrijeme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina, navodi kardiolog dr Tamara Urošević.

Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove. – Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osjećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija – objašnjava kardiolog za Kurir.

Finiji i uži krvni sudovi

Kako je doktorka objasnila, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.

– Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda – navodi dr Urošević.

Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osjećaj preskakanja i lupanja srca – dodaje.

– I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku – upozorava doktorka.

Neliječeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.

– Liječenje ženskog srca zahtijeva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup – navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.

– Uvijek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi – savjetuje.

Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Neliječeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.

– Ukoliko žene nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života – poručuje dr Urošević.

Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Nastavi čitati

Zdravlje

BILO BI DOBRO DA ZNATE! Šta se sve nalazi u sokovima u prahu?

Sokovi u prahu koje iz djetinjstva pamtimo u kuhinjskim ormarićima, koji su tu u svakom trenutku i o kojima više i ne razmišljamo.

Samo promiješamo kašičicu-dvije praška s vodom i eto napitka. Ali šta zapravo pijemo u tom piću? I kako od običnog praška nastane napitak koji ima okus kao sok od narandže, a narandže zapravo u njemu nema? Šećer, kiseline i puno pametne hemije

Instant vitaminski napitci rade se od mješavine šećera, kiselina, aroma, boja i vitamina u prahu.

Glavni sastojak najčešće je dekstroza (vrsta glukoze) koja daje slatkoću i nosi okus. Zatim dolaze limunska i askorbinska kiselina – prva stvara onaj kiselkasti “citrusni“ osjećaj, dok druga zapravo jest vitamin C, glavna zvijezda proizvoda.

Arome su ono što svemu daje prepoznatljiv okus.

Kod “narandže“ je to kombinacija sintetičkih i prirodnih aroma koje oponašaju svježinu voća, dok boja obično dolazi od prehrambenih pigmenata poput beta-karotena.

Neki dodaci poput maltodekstrina služe kao stabilizatori, drže prašak suvim i sprečavaju da se grudvice stvaraju kad otvorite vrećicu, prenosi Index.hr.

Ima li tu stvarno vitamina i je li to “zdravo“?

Ovi sokovi se već decenijama prodaju kao vitaminski napitak, ali količina vitamina koju dobijemo po čaši više spada u kategoriju “dnevnog dodatka“ nego “zdravog eliksira“.

U jednoj čaši ima otprilike onoliko vitamina C koliko i u pola narandže, što nije loše, ali ne čini je zdravijim od, recimo, vode s limunom.

S druge strane, ono što ne možemo zanemariti je šećer. Većina instant napitaka sadrži 80-85 grama šećera na 100 grama praška, što znači da čaša može imati i do dvije čajne kašičice. Nije katastrofa ako popijemo povremeno, ali ako pijemo svaki dan, teško da će to proći “neprimijećeno“.

Uprkos tome, ovi napici i dalje imaju svoje mjesto: praktični su.

Samo, kao i uvijek kad je riječ o šećeru, ključ je u mjeri.

Nastavi čitati

Zdravlje

UMORNI STE ČIM OTVORITE OČI: Doktorka upozorila, ovo može biti znak OZBILJNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA

Mnogi se ovih dana žale na osjećaj umora koji ih prati od trenutka kada otvore oči.

Iako bi se moglo pomisliti da su krive vremenske prilike, ljekari ističu da to ovoga puta nije slučaj. Umor koji traje, upozoravaju, može biti posljedica iscrpljenosti, ali i prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Prema riječima dr Ivane Stefanović, portparola Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, najčešći uzrok umora jeste – sam umor.

– Pretpostavljam da imate naporne radne nedjelje, prerano ustajete, kasno liježete, mnogo vremena provodite za računarom i telefonom. To dovodi do poremećaja sna i iscrpljenosti. Kod većine zdravih osoba, razlog za umor je upravo to – preopterećenost i nedostatak odmora – objašnjava doktorka za Blic TV.

Kada umor nije bezazlen
Iako se u većini slučajeva radi o običnom iscrpljivanju organizma, dr Stefanović upozorava da umor ne treba olako shvatati.

Kod žena, on može biti jedini znak infarkta miokarda ili drugog srčanog oboljenja.

– Umor koji dugo traje mora da se ispita. Kod žena on često bude jedini simptom srčanog problema, a ponekad i znak nekog onkološkog oboljenja. Ne bih da plašim, ali hronični umor nikada ne treba zanemariti – naglašava doktorka.

Umor kao nagovještaj virusne infekcije
Osim fizičke iscrpljenosti, uzrok umora može biti i početak virusne infekcije.

– Često čujemo da se neko osjeća loše, da mu je sve teško, a da ne može da definiše zašto. Poslije dva-tri dana pojavi se temperatura. Dakle, umor može biti prodromalni simptom bolesti, ali i znak da smo prerano počeli da radimo nakon preležane infekcije. Virusne bolesti često preležimo „na nogama“, što dodatno opterećuje srce i cijeli organizam – objašnjava dr Stefanović.

Vrijeme nije krivac za iscrpljenost
Za razliku od perioda velikih vremenskih oscilacija, trenutno stabilne temperature ne bi trebalo da budu uzrok umora.

– Vrijeme je sada prilično stabilno, nema ekstremnih promjena. Ako se adekvatno obučemo, organizmu nije potrebna dodatna energija da bi se prilagodio. Zato sadašnje iscrpljenje ne treba pripisivati vremenskim prilikama – navodi doktorka.

Kako da se oporavimo – savjeti ljekara
Doktorka Stefanović podseća da odmor nije luksuz, već potreba. Koliko radimo – toliko bi trebalo i da se odmaramo.

– Ako cijele nedjelje radimo bez predaha, moramo sjedeće da odmorimo. U suprotnom, razbolićemo se. Odmor ne podrazumjeva samo spavanje – to je i boravak u prirodi, šetnja, udisanje svježeg vazduha, kontakt sa zelenim površinama. Parkovi, rijeke, jezera – sve to dokazano umanjuje stres i pomaže oporavku organizma – kaže dr Stefanović.

Takođe, preporučuje da se dva sata prije spavanja izbjegava gledanje u ekran, jer plavo svjetlo ometa prirodni ritam sna.

– Nemojte pretjerivati sa kafama, izbjegavajte jutarnje napore dok je najhladnije, naročito ako imate srčano oboljenje. Šetajte po ravnom, a ne uzbrdo, i odmarajte kada osjećate potrebu. To nije ljenost, već briga o sebi – zaključuje doktorka.

Nastavi čitati

Aktuelno