Sukob na Bliskom Istoku pokazao je slabosti unutar NATO saveza. Neke zemlje članice javno su odbile da podrže Sjedinjene Američke Države, i vojno i materijalno, te je američki predsjednik Donald Tramp najavio mogućnost povlačenja svoje zemlje iz Alijanse. Da li je na pomolu raspad NATO-a? Donald Tramp je još u svom prvom mandatu, 2018. doveo u pitanje NATO solidarnost odnosno član 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji kaže da sve zemlje članice NATO-a moraju pomoći i braniti napadnutu članicu.

Kao primjer Tramp je naveo tada najmlađu članicu Alijanse, Crnu Goru, rekavši da je to mala država sa snažnim i vrlo agresivnim narodom, te da nema najmeru, braneći njih, izazvati treći svjetski rat.

Tramp je tad pokrenuo i zahtjev da ostale članice NATO-a moraju uplaćivati znatno više novca ako žele da ih Amerika brani.

Već na početku drugog mandata saveznicima je jasno stavio do znanja da za odbranu moraju izdvajati najmanje 5% BDP-a, na šta su oni i, iako nerado, pristali.

Imali su i različite stavove po pitanju sukoba u Ukrajini, a sve dublji raskol unutar NATO-a otkrila je odluka nekih evropskih zemalja da ne podrže rat SAD-a i Irana te da Sjedinjenim Državama čak ograniče pristup vojnim bazama.

Tramp je zaprijetio povlačenjem iz Alijanse i ukidanjem obaveza u vezi odbrane Evrope, ali nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, izgleda da ih je ponovo ujedinio strah od Rusije.

“NATO je tu da zaštiti Evropljane, naravno, ali i da zaštiti Sjedinjene Države. Kao što je rekao norveški premijer Jonas Sturid, ogromne nuklearne podmosrnice u Rusiju nisu tamo da napadnu Norvešku.

One su tamo da napadnu Sjedinjene Države. I zahvaljujući savezu mi smo u mogućnosti da om ne dozvolimo da dođu u poziciju da to urade. Ovo je samo primjer gdje i SAD i Evropa ostaju jači i bezbjedniji zahvaljujući Savezu”, istakao je Rute nakon sastanka sa Trampom rekavši da je osjetio njegovo razočaranje koje, kako je istakao, donekle razumije.
Nije prvi put da Tranp prijeti povlačenjem, ali to radi samo kako bi dobio oni što želi od evropskih aveznika, tvrde vojno-politički analitičari.

Mijat Kostić tvrdi da će rezultat ovaj put vjerovatno biti redefinisanje odnosa.

“Vjerovatno će se ići na to da se Evropa na neki način osamostali, da Amerika ne mora da plaća direktno odbranu Evrope ili da se recimo Evropa obaveže da kupuje američku opremu i tehniku. Na taj način bi finsirali sami svoju odbranu a sa druge strane bi povećavali američki budžet”, kaže Kostić.

Vojno-politički analitičar Aleksandar Radović podsjeća da NATO još uvijek postoji i da je funkcionalan.

“Trampova politika distanciranja prema Evropi je promjenjiva. Mi ne znamo šta će biti danas ili sutra. Ne postoji predvidljivost jer kad Trampo teatralno kaže da se odriče evopskih saveznika to nne mora da ima konkretne posledice”, ističe Radović i dodaje da bi eventualni distanciranje Amerike moglo ojačati NATO jer će omogućiti homogenizaciju evropskih zemalja.

Da li bi ta hegemonizacija mogla rezultirati formiranjem nekog novog isključivo evropksog saveza, negog svojevrsnog pandana NATO-u?

Analitičari smatraju da to nije, sad za sad, izvjesno.

Bez obzira na Trampove prijetnje i ultimatume očigledno je da se Amerika nakada neće odreći evropskih vojnih baza, dok sa druge strane evropski saveznici ne mogu rizikovati povlačenje SAD-a iz trenutnih, ili nekih budućih sukoba sa Rusijom.

(BN) Foto: BN

Kralj Čarls III danas će se u Vašingtonu sastati s predsjednikom Donaldom Trampom i obratiti američkom Kongresu, u okviru četverodnevne posjete Sjedinjenim Američkim Državama posvećene jačanju britansko-američkih odnosa.

Prvi govor nakon više od tri decenije
Čarls će postati prvi britanski monarh koji se obratio Kongresu još od 1991. godine, kada je to učinila kraljica Elizabeta II. Očekuje se da će u svom govoru naglasiti zajedničku istoriju Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, kao i značaj demokratskih vrijednosti koje obje zemlje ističu u svojim odnosima.

Prije obraćanja Kongresu, kralj će zajedno s kraljicom Kamilom, posjetiti Bijelu kuću, gdje će razgovarati s predsjednikom Trampom.

Tramp će naveče biti domaćin svečane večere, a predsjednik Zastupničkog doma Majk Džonson poručio je da je kralju prenio uvjerenje da će u Kongresu biti srdačno primljen.

Posjeta u sjeni političkih tenzija
Posjeta dolazi u osjetljivom trenutku za odnose Vašingtona i Londona. Trampov odnos s britanskim premijerom Kirom Starmerom posljednjih mjeseci dodatno se pogoršao zbog neslaganja oko rata u Iranu, a američki predsjednik je Starmera kritikovao riječima: “Ovo nije Vinston Čerčil s kojim imamo posla.”

Dodatne tenzije izazvale su i američke carine prema Velikoj Britaniji, kao i prijetnje novim nametima zbog poreza na digitalne usluge koje pogađaju američke tehnološke kompanije.

Istovremeno, kralj Čarls se u SAD-u suočava i s pozivima pojedinih članova Kongresa da se tokom govora osvrne na slučaj Džefrija Epstina, iako nema naznaka da će to učiniti.

Kraljevski par stigao je u Vašington u ponedjeljak, gdje je već održan čaj s Trampom i prvom damom Melanijom Tramp.

Posjeta će se kasnije nastaviti u Njujorku i Virdžiniji, prenosi Avaz.

Američki predsjednik Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp pozvali su juče televizijsku stanicu ABC da otpusti voditelja i komičara Džimi Kimela nakon što je prošle sedmice Kimel u svojoj emisiji rekao da predsjednikova supruga ima “sjaj trudne udovice”.

Uemisiji “Džimi Kimel uživo”, gde je voditelj glumio u skeču o nastupu na večeri Udruženja dopisnika Bijele kuće, događaju koji je prekinut zbog upada naoružanog muškaraca, prenosi AP.

– Ljudi poput Kimela ne bi trebalo da imaju priliku da svake večeri šire mržnju u našim domovima – rekla je Melanija Tramp u objavi na društvenim mrežama.

Predsjednik Donald Tramp je na mreži Truth Social zahtijevao je od Diznija i ABC da Kimela odmah otpuste, nazvavši šalu “gnusnim pozivom na nasilje”.

Portparolka Bijele kuće Karolajn Levit takođe je kritikovala poznatog voditelja.

– Ko pri zdravoj pameti kaže da bi supruga “blistala” zbog potencijalnog ubistva voljenog muža? – rekla je Levit.

Nacionalno udruženje religijskih emitera podnelo je žalbu Federalnoj izbornoj komisiji, tražeći istragu ABC-a.

Oglasio se Džimi Kimel

Kimel je opisao šalu tokom svog monologa juče uveče kao lakšu prepirku o razlici u godinama prvog para SAD i “ni po kojoj definiciji ne kao poziv na atentat”.

Dodao je mu je žao što su predsjednik i svi na događaju prošli kroz traumatično iskustvo.

– Slažem se da je retorika mržnje i nasilja nešto što treba da odbacimo. Slažem se i mislim da bi odlično mjesto da se to smanji bilo da imate razgovor sa svojim mužem o tome – rekao je Kimel, a medijska kuća ABC nije dala komentar.

Tramp je bio česta tema Kimelovih skečeva, a dodatno je pojačao kritike nakon sukoba sa administracijom prošle jeseni kada je bio suspendovan.

Jedan od saradnika mreže je tada izjavio da će ga ukloniti sa programa nakon komentara o ubijenom Čarliju Kirku, što je podržao predsjednik Trampove Federalne komisije za komunikacije (FČ), Brendan Kar, a kasnije je vraćen u program.

Po povratku, Kimel je rekao da, kada je izjavio da “mnogi u MAGA svetu naporno rade da iskoriste ubistvo Čarlija Kirka”, nije želio da umanji njegovo ubistvo i da nije želio takav utisak.

Ubrzo nakon incidenta, ABC je produžio ugovor sa Kimelom za još godinu dana, koji bi trebalo da ga zadrži na programu do maja 2027. Njegova emisija se na mreži emituje od januara 2003. godine.

Konkurent u kasnoj večernjoj televiziji Stiven Kolber, još jedan čest kritičar Trampa, završava svoju emisiju na CBS-u sljedećeg mjeseca.