Enormno povećanje cijene grijanja onima koji su kupili stan u zgradama koje nisu priključene na gradsku toplanu proteklih mjeseci zadaje ozbiljnu glavobolju.

Cjenovnici su se mijenjali nekoliko puta od početka godine, naravno, na štetu stanara. Zato su mnogi, procenjuje se njih oko 3.000, već odlučili da odustanu od preskupog grijanja u zgradama i pređu na grijanje na struju. Ali, tu bi mogao nastati novi problem. Naime, prelazak čitavih zgrada i naselja na grijanje na struju sigurno bi dovelo do kvarova, nestanka struje, a onda i problema sa zagrijavanjem prostorija.

Muke sa skokom cijene grijanja imaju stanari u mnogim zgradama. Povećanju cijena prethodila su obavještenja, sastanci s vlasnicima zgrada, razgovori, pregovori, ali povoljnog dogovora za stanare uglavnom nema. Oni koji nisu pristali na skuplje grijanje prelaze na struju, ali već su upozoreni da sistem to neće moći da izdrži.

Mirni do Nove godine

Satjerani u ćošak, ne znaju šta da rade, a zima samo što nije pokazala zube. Mještani Lazareva govore kako su već dobili uvećane račune, a sezona grijanja nije ni počela. Nekada su plaćali cijenu po kvadratnom metru kao oni koji su na gradskoj toplani,  Ljetos im je rečeno da se cijena mijenja od septembra i da ide na 1,90 KM. Uslijedilo je novo obavještenje, cijena grijanja po kvadratu je čak 2,25 maraka. Stanarima je rečeno da po trenutnoj cijeni mogu da nabave energenta dovoljno za grijanje do 1. januara 2023. godine, ali da će se cijena opet biti veća ako bude poskupio pelet.

“Takođe nam je rečeno da zgrada nije napravljena tako da se možemo svi grijati na struju i da to neće podnijeti instalacije ni trafo stanica. Bukvalno su nas doveli pred svršen čin. Ne znamo šta da da radimo. Ovo je klasična ucjena. Na struju ne možemo, a oni neće da popuste. Sramota je šta nam rade, a Grad ne brine. Subvencionišu gradsku toplanu, a za nas ih nije briga”, priča za Srpskainfo naš sagovornik iz Lazareva.

Na ovaj problem već su ukazivali iz „Elektrokrajine“. Prema njihovim podacima, u Banjaluci ima oko 7.000 stanova u zgradama sa vlastitim centralnim gijanjem preko kotlovnica na pelet ili drvnu sječku. Zbog enormnog poskupljenja ovih energenata u proteklih nekoliko mjeseci, a koji idu i više od 150 odsto, veliki broj korisnika stambenih i poslovnih prostora već je najavio da će se grijati na drugi način.

“Od pojedinih vlasnika kotlovnica i zajednica etažnih vlasnika smo informisani  da se više od polovine pomenutih stambenih jedinica već odjavilo sa grijanja preko kotlovnica, dok se u narednom periodu veliki broj tek namjerava odjaviti i preći na druge vidove grijanja, u najvećoj mjeri korištenjem električne energije. Stambeno-poslovne zgrade sa centralnim kotlovnicama i drugim oblicima neelektričnog grijanja nisu elektronergetski projektovane za grijanje svih stambenih i poslovnih jedinica korištenjem električne energije. Prelazak čitavih zgrada i naselja na grijanja električnom energijom bi gotovo sigurno dovelo do preopterećenja mreže, što bi za posljedicu imalo često pregrijavanje osigurača na niskonaponskim izlazima u trafostanicama, ali i kvarova na samim priključnim vodovima. Ovo bi značilo i česte prekide u isporuci električne energije tih zgrada i naselja, a time i problema sa zagrijavanjem prostorija”, odgovorili su za Srpskainfo iz „Elektrokrajine“ .

Opterećenje sistema

Ističu da su predložili da nadležne institucije, lokalne zajednice i „Elektroprivreda RS“ razgovaraju s registrovanim isporučiocima toplotne energije i dobavljačima energenata.

“Smatramo da bi zbog ogromnih razlika u cijeni električne energije u međunarodnom trgovanju u odnosu na cijenu za domaćinstva u RS bilo isplativo subvencionisati korisnike ili isporučioce toplotne energije iz biomase, kako bi se cijena toplotne energije za stanovništvo zadržala na prihvatljivom nivou. Imajući u vidu trenutne visoke cijene električne energije na međunarodnom tržištu, a  pogotovo prognoze da će u zimskim mjesecima vjerovatno dostići i 1.000 evra po megavat-času (MWh), prodaja stanovništvu po 30 evra/MWh za svaki kilovat-čas električne energije potrošene za grijanje bi donijela direktan finansijski gubitak od 970 evra/MWh. Ukoliko bi u Banjaluci 5.000 stanova prešlo na grijanje na električnu energiju, direktan gubitak samo u najvećem gradu u RS bi se u sezoni grijanja mjerio desetinama miliona KM”, objašnjavaju iz „Elektrokrajine“.

Napominju da je ovo „optimistična prognoza“, jer u računicu nisu uvršteni individualni stambeni objekti koji će, takođe, kako se očekuje, u značajnom broju preći na grijanje uz električnu energiju.

Opterećenje elektroenergetskog sistema na području Banjaluke zbog povećanja broja korisnika i potrošnje električne energije raste gotovo svake godine. Trenutni vrh opterećenja iz decembra 2021. godine iznosi 187 MW, dok se ove zime očekuje da će preći 195 MW.

“Zbog očekivanog rasta potrošnje električne energije u zimskom periodu “Elektroprenos BiH” je pristupio zamjeni transformatora u pojedinim gradskim 110 kV trafostanicama, dok “Elektrokrajina” kontinuirano nadzire opterećenje srednjenaponske mreže i operativno reaguje u slučaju preopterećenja i kvarova na mreži”, rečeno nam je iz „Elektrokrajine“.

Jedan od stanara zgrade u Adi, koja ima svoju kotlovnicu, ispričao je za Srpskainfo da su prošle godine imali veoma kvalitetno i jeftino grijanje, ali da su ove godine nastali problemi.

“Firma koja nam radi grijanje je ponudila novi ugovor, koji se drastično razlikovao od prvog. Međutim, u dogovoru sa stanarima oni su izmijenili dio ugovora i cijena je sada pristupačnija. Otprilike, ove godine ćemo plaćati duplu cijenu, što je i očekivano u odnosu na to koliko je pelet poskupio”, kaže naš sagovornik.

Dodaje da je dobar dio stanara odlučio da se grije na struju i da ga to plaši.

“Pričao sam s ljudima koji rade u “Elektrokrajini” i rekli su da trafostanice neće moći da izdržati ako se veći broj stanara bude grijao na struju. Kažu da će iskakati osigurači, da će pregorijevati uređaji, a da čak postoji i mogućnost uvođenje redukcije”, ističe on.

Smatra da je jedino rješenje da se oko ovog problema više angažuju iz Gradske uprave, ali i vlast na nivou države.

“Razumijem da ima komšija koji ne mogu da izdvajaju 150 ili 250 KM samo za grijanje. Ako je već Grad dao podsticaj Eko toplani, zašto ne pomognu i ostalim građanima i spriječe katastrofu sa strujom koja bi se mogla desiti tokom zime2, poručio je on.