Connect with us

Društvo

PROBLEMI U BIH! Vojnici gladni u hladnim kasarnama

Nedostatak hrane i radne opreme, ali i hladne kasarne ključni su problemi sa kojima se suočavaju pripadnici Oružanih snaga (OS) BiH.

Ti problemi uočeni su prilikom posjeta parlamentarnog vojnog povjerenika Boška Šiljegovića kasarnama u kojima borave pripadnici OS tokom prošle godine. U njegovom izvještaju o radu za 2023. godinu, koji će poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH razmatrati na sjednici zakazanoj za 28. februar, između ostalog, dat je kratak presjek problema uočenih prilikom posjeta koje je imao sa članovima Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH.

Tako je prilikom posjete Šestoj pješadijskoj brigadi OS utvrđeno da se profesionalna vojna lica u toj jedinici suočavaju sa teškoćama o pitanju ishrane te da je zabilježeno veliko odstupanje od plana i pravilnika ishrane.

– Takođe, nedostaje svih klasa materijalnih sredstava, odnosno nema kontinuiteta u njihovoj nabavci i isporuci. Ova brigada je suočena i sa problemima o pitanju obezbjeđenja energenata za grijanje – navedeno je u izvještaju Šiljegovića prilikom čije je posjete popunjenost pomenute brigade iznosila svega 68,13 odsto.

Ništa bolja slika nije zatečena ni prilikom obilaska Pete pješadijske brigade u Centru za borbenu obuku na poligonu OS na Manjači.

– Teškoće i problemi identični su kao i u Šestoj pješadijskoj brigadi, s tim što je za pohvalu što procenat žena u ovoj jedinici iznosi više od 11 odsto – stoji u izvještaju vojnog povjerenika.

Šiljegović je zajedno sa članovima Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost obišao i radionicu za delaboraciju i uništavanje mina i minsko-eksplozivnih sredstava “Trom” u Doboju, a ni tamo nije zatekao ništa bolju situaciju.

– Zbog velikog broja upražnjenih formacijskih mjesta u radionici “Trom” profesionalna vojna lica obavljaju više poslova i zadataka. Nedostaje i materijalnih sredstava, ali i namirnica kao što su mlijeko i voće koje su potrebne osobama koje rade sa opasnim materijalima. Problem je i manjak radno-zaštitne opreme, što otežava rad profesionalnim vojnim licima i ugrožava njihovo zdravlje – navedeno je u izvještaju Šiljegovića.

Dugogodišnji problem u Doboju je i neriješen status civilnih lica koja zajedno sa profesionalnim vojnim licima obavljaju iste poslove i zadatke, a nemaju adekvatnu zakonom određenu naknadu.

Sistemski problemi

U dokumentu parlamentarnog vojnog povjerenika navedeno je i da se sve navedene poteškoće zapravo podjednako odnose na sve lokacije i jedinice OS.

– To je sistemski problem za čije je rješavanje potrebno proaktivnije djelovanje i planiranje kako bi se u budućnosti riješili. Pripadnicima OS potrebno je kreirati povoljnije uslove za život i rad u okviru matičnih jedinica – zaključio je Šiljegović u svom izvještaju.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno