Connect with us

Društvo

PROCEDURE KOJE TREBATE ISPOŠTOVATI TOKOM SVINJOKOLJA!

Domaćini koji se pripremaju za tradicionalni svinjokolj, ove godine moraju biti posebno oprezni zbog afričke kuge koja vlada u Srpskoj i cijelom regionu.
Zarazna bolest afrička kuga svinja već tri meseca je prisutna u Srpskoj, registrovana je u čak 12 opština, a do sada je eutanazirano 48.000 životinja.

S obzirom da se približava vrijeme svinjokolja, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RS decidno je propisalo mjere koje građani trebaju ispoštovati prilikom klanja svinja za sopstvene potrebe. Životinje sa zaražene farme se ne smiju klati.

Analiza uzoraka
Direktor Veterinarskog instituta „Dr Vaso Butozan“ Dragan Knežević za Srpskainfo je pojasnio koje korake građani moraju preduzeti prije i tokom klanja na svom imanju, kako bi bili sigurni da jedu zdravo svinjsko meso.
Kao i do sada, svi domaćini trebaju pregledati uzorak mesa na trihinelozu. Novina je da u područjima zaraženim i ugroženim afričkom kugom svinja vlasnici na analizu trebaju dostaviti i uzorak slezene svake zaklane životinje.

– Pregled slezene na afričku kugu je besplatan za vlasnike, odnosno to finansiranje preuzimaju Vlada RS i Ministarstvo poljoprivrede. Vlasnici uzorak dostavljaju u veterinarsku stanicu u kojoj vrše i pregled na trihinelozu. Jako je važno ponoviti da je meso potrebno pregledati i na trihinelozu, jer se ljudi zbune, misle ako je potreban jedan nalaz, da više ne treba drugi. Trihineloza i afrička kuga su različite bolesti i nemaju veze jedna s drugom – pojašnjava Knežević.

Šta ako nalaz bude pozitivan
Do dolaska ovih nalaza meso se ne smije jesti. Ukoliko se uzorak slezene pokaže pozitivnim na afričku kugu, nadležne službe odmah će reagovati.

– Mi smo u obavezi reagovati na sve pozitivne nalaze. Odmah se obavještava veterinarska inspekcija i nadležna veterinarska organizacija koja vodi program mjera zaštite životinja za to područje, i oni sprovode sve procedure u slučaju pozitivnog gazdinstva. Od ovog nalaza imamo duplu korist. Negativnim nalazom potvrđujemo da nema bolesti na tom imanju, što je jako bitno jer nikad ne znamo gdje će se zaraza pojaviti. Na osnovu tog slučajnog uzorka uspjećemo nasumično doći do eventualno pozitivnog gazdinstva i što prije reagovati, jer princip borbe protiv afričke kuge svinja i jeste da se što prije otkrije reaktor i neutrališe. Ali, korist je višestruka jer smo na taj način osigurali da ljudi u zamrzivačima čuvaju meso bez prisustva virusa i spriječili njegovo širenje u srednjoročnom periodu – navodi Knežević.

Napominje da virus afričke kuge može preživjeti u zamrznutom mesu i do tri godine, a to znači da bi svaki put kad se zaražena hrana odmrzne i priprema dolazilo i do širenja tog virusa.

Sva domaćinstva tokom krmokolja moraju voditi računa o higijeni. Između ostalog, moraju pripremiti izdvojeno mjesto na imanju za klanje, koje može dobro da se opere, očisti i dezinfikuje. Nakon svinjokolja, neophodno je dezinfikovati i noževe, ostalu opremu, odjeću i obuću. U rješenju ministarstva navodi se i da je prije klanja potrebno iskopati jamu za zbrinjavanje iznutrica životinja.

Prevoz svinja

Knežević podsjeća da ta odluka nije novina, te da su građani i ranije trebali sprovoditi ove mjere zaštite.

– Procedura o neškodljivom uklanjanju iznutrica je na snazi još iz perioda Jugoslavije, jer one uvijek mogu biti potencijalna opasnost, ne samo za afričku kugu, nego i za drugo. Razbacivanje unutrašnjih organa, koji su nejestivi je neprihvatljivo i ekološki i zdravstveno. Riječ je o biološkim tkivima u koja se uvijek spolja može useliti neki mikro organizam, a postoje i oni organizmi koji se tu već nalaze i koji u određenim uslovima mogu preći u patogene. Takođe, divlje životinje ih mogu raznositi – pojašnjava Knežević.

A ukoliko neko želi da kupi svinju za klanje, obavezno mora imati uvjerenje o zdravstvenom stanju te životinje, što je garancija da ju je pregledao veterinar.

– Ako je u pitanju zaraženo i ugroženo područje, prevoz svinja ne može proći bez inspektora. On dolazi na lice mjesta, pregleda da li su životinje označene, da li je biosigurnost dobra, da li postoji dezinfikaciona barijera, i ako procijeni da je sve u redu, onda se analizira određen broj uzoraka na afričku kugu. Ako su nalazi negativni, piše se zdravstveno uvjerenje za pokretanje životinja. Takođe, kupac mora biti tačno poznat – pojasnio je on.

Inspektor će zapečatiti taj kamion i svinje se ne smiju istovarati do klaonice ili farme.

Iz republičke veterinarske inspekcije upozorili su više puta da se prilikom transporta svinja obavezno mora imati uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja ili da one dolaze iz nezaraženog područja. Kazna za pravno lice iznosi od 3.000 do 9.000 KM, za odgovorno lice i za građane od 500 do 1.500 KM, a za samostalnog preduzetnika od 1.000 do 3.000 maraka.

AKTIVNO JOŠ 1.115 ŽARIŠTA
Nadležni ističu da se situacija s afričkom kugom svinja trenutno stabilizovala, a posljednji podaci kažu da je još aktivno 1.115 žarišta.

– Nekoliko dana nismo imali pozitivne slučajeve. Imamo prijavljene sumnje za koje se ipak ispostavilo da su negativne. Dakle, virus je ušao u stagnaciju. Na nama, stručnim službama je da pokušavamo spriječiti širenje tako što ćemo sprovoditi monitoring i kontrole rizičnih kontakata – kaže direktor Veterinarskog instituta Dragan Knežević.

Srpskainfo

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?

Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?

Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.

Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.

Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.

Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.

Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.

Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.

Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.

“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.

Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.

“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.

Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.

“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITI ZA “MIR U KUĆI”: ERS krpi rupe u poslovanju novim milionskim zaduženjem

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nastavila je da se zadužuje kod komercijalnih banaka kako bi krpila rupe u poslovanju. Banka poštanska štedionica im je pozajmila 10 miliona maraka uz kamatu od dva miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Odluku o novom kreditu uprava preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem je donijela danas.

U njoj se ne navodi na koji period je novac posuđen, odnosno koji je rok za njegovo vraćanje kao ni u koje će svrhe biti iskorišten.

Podsjećamo, ERS se ove godine zadužio oko 200 miliona maraka, a novac su pozajmljivali i od trgovaca dugovima, odnosno društava za faktoring.

Riječ je o izuzetno nepovoljnim kreditima. Primjera radi NLB Banka Banjaluka im je sredinom godine pozajmila 18 miliona maraka uz obavezu da vrate kamatu od čak 7,5 miliona KM.

Uprava zaduženja pokušava da opravda lošom hidrološkom godinom i izgubljenim arbitražama.

Procjene su da će ovu godinu ERS završiti u minusu od oko 30 miliona maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno