Connect with us

Politika

PROCES SE UBRZAVA! Pravosnažna presuda Dodiku već krajem juna?

Na najavljenoj sjednici Apelacionog vijeća Suda BiH u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika biće iznesene žalbe svih strana koje su se žalile na presudu, a drugostepena presuda u ovom postupku mogla bi da bude donesena krajem juna, odnosno najkasnije početkom jula.

Navodi ovo advokat Miodrag Stojanović pojašnjavajući proceduru pred Sudom BiH kada je riječ o donošenju drugostepene presude, piše “Glas Srpske”.

Dodiku, ali i vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika” Milošu Lukiću suđeno je pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika.
Nakon tog suđenja krajem februara ove godine Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika, dok je Lukić oslobođen. Na prvostepenu presudu žalbu je uložila Dodika odbrana, ali i Tužilaštvo BiH na oslobađajuću presudu Lukiću, tako da je i postupak protiv njega nastavljen pred Sudom BiH. Iz te institucije oglasili su se početkom ove sedmice saopštenjem, navodeći da je zakazana javna sjednica Apelacionog vijeća u predmetu koji se vodi protiv Dodika.

Prema mišljenju Stojanovića, ročište u ovom predmetu zakazano je u realnom vremenu, odnosno, prema njegovom iskustvu, nekih mjesec dana ranije nego uobičajeno.

“Treba uzeti svakako u obzir da je vrijeme godišnjih odmora, ali i osjetljivost predmeta. Takođe, činjenica je da svi očekuju da bude riješeno to pitanje, tako da je u nekim granicama očekivanja zakazana sjednica Apelacionog vijeća”, kazao je “Glasu” Stojanović.
Pojašnjavajući procedure, navodi da će na sjednici Apelacionog vijeća biti izloženi argumenti i žalbe te odgovori na žalbe na prvostepenu presudu.

“Prema sadašnjoj situaciji, Tužilaštvo je uložilo žalbu na dio oslobađajuće presude koja se odnosi Lukića, a napisali su i odgovor na žalbu Dodikove odbrane. Obrnuto, odbrana Dodika uložila je žalbu na osuđujući dio presude”, navodi Stojanović.

Naglasio je da će na ročištu koje je zakazano prvo Tužilaštvo izložiti svoju žalbu i argumente te će ukratko predočiti i odgovor na žalbu koju je uložila odbrana predsjednika Dodika.

“Nakon toga biće data riječ odbrani Dodika i oni će ukratko izložiti svoju žalbu. Obično to bude u nekim granicama od pola sata, odnosno odbrana treba u tom periodu iz žalbe da saopšti ono najbitnije i najznačajnije. Nakon što bude završeno to ročište sudija koji predsjedava saopštiće da se povlače na nejavni dio sjednice i da će donijeti odluku u predviđenom roku”, objašnjava Stojanović.
Takođe, navodi on, da taj rok nije precizno i tačno određen.

“Prema dosadašnjoj nekoj praksi krajem juna, eventualno početkom jula trebalo bi da bude poznata drugostepena presuda u tom postupku”, zaključio je Stojanović.

Advokat predsjednika Republike Goran Bubić naveo je da za sada može samo da saopšti da je sjednica Apelacionog vijeća zakazana za 12. jun u 13 časova.

Sumnjive sudije

U sastavu Apelacionog vijeća kojem je povjereno donošenje drugostepene presude u predmetu koji se vodi protiv Dodika i Lukića su Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić.

Nakon što su objavljena njihova imena vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Viktor Nuždić naveo je da je protiv Vučinića bila podnesena prijava VSTS-u BiH zbog pristrasnog suđenja tokom ratnog perioda s ciljem satanizacije Srba.

Nuždić je tada ukazao da je Vučinić tokom rata bio sudija Okružnog vojnog suda u Goraždu i da ima kontroverznu prošlost te podsjetio da je Republički centar prije osam godina dostavio VSTS-u materijalne dokaze i zatražio da se demistifikuje uloga ratnih sudija i tužilaca.

“Ovo pitanje nije nikada bilo adekvatno razmatrano, što je dodatno urušilo povjerenje u pravosudni sistem. Imajući u vidu prošlost postupajućeg sudije, koja nikada nije do kraja ispitana, evidentno je da po ko zna koji put svjedočimo apsurdu pravosuđa BiH”, zaključio je Nuždić.
Glas

Politika

SLAVIŠA MARKOVIĆ, POTVRDIO INFORMACIJU: Narodni poslanici i mještani izbačeni sa sjednice SO Ugljevik

Mirjana Orašanin, Tomica Stojanović i Slaviša Marković, poslanici SDS i PDP, te Milan Trninić iz Ujedinjene Srpske, praktično su izbačeni prije početka sjednice Skupštine opštine Ugljevik koja je trebalo da počne u 9 časova, a na kojoj se, pored ostalog, treba raspravljati o stanju u Rudniku i termoelektrani Ugljevik.

Slaviša Marković, potvrdio je ovu informaciju za “Nezavisne novine”, rekavši da im Petar Radovanović, potpredsjednik SO Ugljevik i odbornik Socijalističke partije, a koji presjedava sjednicom, nije dozvolio da prisustvuju zasjedanju, uz obrazloženje da skupštinski Kolegijum nije dao saglasnost za to.

Međutim, prema riječima Markovića, to ne pije vodu, jer je Radovanović dozvolio da u salu uđe jedino Milutin Tasovac, poslanik SNSD, a koji ujedno ima funkciju i u RiTE Ugljevik.

“Na poziv da dođemo na Skupštinu opštine, nije nam omogućeno da uđemo. Ovo je svojevrsni skandal. Stav  Kolegijuma je bio da ne možemo prisustvovati sjednici, saopštio nam je Radovanović koji je iz Socijalističke partije. Očigledno je da je došao nalog da se ova sjednica o stanju u RiTE Ugljevik i priča o Comsaru i svemu ne održi uopšte”, navodi Marković.

Tvrdi da im je Radovanović u obrazloženju u vezi njihovog prisustva na sjednici kazao i da nema potrebe da se uopšte raspravlja o RiTE Ugljevik i Comsaru, jer je ta priča završena.

“Rekao nam je da je sa 6. oktobra priča o konceciji završena i ujedno i sa RiTE Ugljevik”, tvrdi Marković.

Inače, “Nezavisne novine” su se nedavno bavile ovom temom.

Tada nam je potvrđeno da je 20 od 23 odbornika Skupštine opštine Ugljevik, potpisalo inicijativu koju je predložio nezavisni odbornik Nikola Dakić, da se na dnevni red sjednice tog parlamenta, koja bi trebalo da se održi 21. oktobra, odnosno danas, uvrsti tačka koja se odnosi na stanje u RiTE Ugljevik, sa dva osnovna cilja: republički spasiti ovo preduzeće od daljeg propadanja i povratak u cijelosti koncesije za Ugljevik – Istok 2, bez koje RiTE ne mogu raditi.

On je naveo da su čak i odbornici u SO Ugljevik tražili da se na početku sjednice ponovo izjasne o tome da li narodni poslanici koji su prethodno pozvani mogu doći na sjednicu, ali da predsjedavajući ugljevičkim parlamentom to nije dozvolio.

“U ovom trenutku još uvijek se raspravlja o dnevnom redu, ali moje procjene su da se ova sjednica neće ni održati, da će dnevni red biti oboren, kako se o stanju u RiTE ne bi raspravljalo, a to je dokaz da je nalog za to došao iz Banjaluke, što po meni potvrđuju riječi Radovanovića da se sa 6. oktobrom završilo sa tom koncesijom. Otkud njemu takva informacija i kako je javnost ne zna. A ono što je takođe bitno reći, jeste da je upravo gospodin Radovanović javno rekao i da je Comsar uložio negdje oko 40 miliona KM, a da se sada njemu daje 240 miliona KM. To je jedna od najvećih pljački koje imamo, a sve je aminovao njegov šef Petar Đokić, resorni ministar i predsjednik Socijalističke partije”, dodao je Marković.

Nastavi čitati

Politika

PROLE: Đajić je Stanivukovića nazivao monstrumom i kriminalcem – TO NIJE POLITIČKA KULTURA!

Održano završno ročištu po tužbi za klevetu protiv direktora UКC-a RS Vlade Đajića

Danas smo imali glavno ročište u predmetu povodom klevete koja je bila u emisiji “Telering”, od strane Vlade Đajića i očekujemo da sud donese odluku i dostavi nam presudu, rekao je Aleksa prole, advokat gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

– Sve ono što je tuženi (Vlado Đajić) iznio tokom emisije (Telering) mora i da dokaže. Ja mislim da smo mi dovoljo jasno argumentovali da je izražavanje bilo neistinito, da je bilo lažno i da je usmjereno na ličnost Draška Stanivukovića i njegovu porodicu. Nazivan je raznim pogrdnim imenima, kao što su monstrum i kriminac ,što nije uredno i kulturno, smatramo da se u društvu treba održati neki nivo političke kulture – navodi Prole.

Kako navodi Prole, određeni nivo političke kulture mora postojati.

– Nije sporno da politički oponenti imaju pravo međusobno da se kritikuju , u pogledu njihovih funkcija, trošenja sredstava i slično. Međutim, određeni nivo političke kulture mora postojati, zbog toga je i čitavo to izlaganje gospodina Vlade Đajića u emisiji Telering dobilo sudski epilog – istakako je Prole.

Zakonski rok za određivanje presude je 30 dana.

Nastavi čitati

Politika

SUD BIH POSLAO DOPIS CIK-u: Postupite po presudi!

Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD.

Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u kojem je još jednom razjasnio pravne posljedice presuda Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.

Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD.

Dodiku je izrečena kazna u trajanju od jedne godine i kao mjera sigurnosti zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

CIK je odbio oduzeti mandat predsjednika stranke Miloradu Dodiku.

Sud je potsjetio CIK da je izrečena mjera sigurnosti, zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uslovna, odgojne mjere.

Navode da po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude.

“Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava) nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama od a), c) i d) člana 203a stav 5. KZBiH, a što ste i sami konstatovali u vašoj odluci od 6.8.2025. godine”, stoji u dopisu.

Sud je potsjetio da je CIK-u dostavio presudu protiv Milorada Dodika radi evidentiranja i izvršenja izrečene mjere bezbjednosti i pravnih posljedica osude.

Sud dodaje da pravne posljedice osude, prema članu 5. Krivičnog zakona BiH, nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, u slučaju da osuda za krivično djelo iz člana 203.a stav 1. KZ BiH postane pravosnažna.

U nastavku se ističe da je Dodiku izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosažnosti presude, a da pravne posljedice osude ostaju na snazi ta svo vrijeme trajanja ove mjere, a najviše do momenta brisanja presude.

“Kada Sud nekog optuženog osudi za krivično djelo iz člana 203a stav 1. KZBiH i izrekne mu kaznu zatvora, u tom slučaju sa pravosnažnošću presude, po sili zakona nastupaju pravne posljedice takve osude, propisane stavom 5. navedenog člana.

Mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti iz člana 203a stav 4. KZBiH i pravna posljedica osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja iz člana 203a stav 5. u vezi člana 114. KZBiH (prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama), suštinski se u određenom dijelu preklapaju, ali prema zakonu ne isključuju jedna drugu, iz razloga različite prirode krivičnih sankcija (mjera sigurnosti) i pravnih posljedica osude”, stoji u dopisu.

Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.

Nadalje, dodaje Sud, prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.

“U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije.

U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama”, navodi Sud.

U dopisu se dodaje da je članom 18. Statuta SNSD-a (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama propisano, između ostalog, da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ SNSD-a i da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD.

“Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice ‘koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.’

Članom 34. Zakona o političkim organizacijama Republike Srpske propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom.

Cijeneći navedeno, Sud ponovo ističe, da u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima preduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika”, zaključio je Sud Bosne i Hercegovine u svom dopisu CIK-u.

Nastavi čitati

Aktuelno