Connect with us

Svijet

PROCURIO DOKUMENT KOJI ĆE EVROPSKA KOMISIJA PREDSTAVITI: Spisak mjera kojima EU uzvraća Americi

Nacrt dokumenta koji će Evropska komisija predstaviti 1. februara otkriva mjere kojima EU planira da se “bori” protiv američkog Akta o smanjenju inflacije, koji će se odraziti na zelenu industriju.

Nacrt dokumenta u koji je EURACTIV imao uvid prikazuje mjere koje Evropska komisija namjerava da preduzme kako bi odgovorila na američki Akt o smanjenju inflacije.

Komisija će u srijedu, 1. februara predstaviti dokument koji predlaže ciljeve industrijskih kapaciteta, smanjenje regulatornog tereta za nove tehnologije, više državnih subvencija i poreskih olakšica za čiste tehnologije, i druge mjere. Prijedlog EK biće dalje razmatran u Evropskom parlamentu, kao i na sastanku lidera EU u Briselu 9. i 10. februara.

Početkom januara, predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, najavila je takozvani Zeleni dogovor o industrijskom planu nakon što je šefica konkurencije EK, Margrete Vestager, predstavila svoj prijedlog koji bi pojednostavio dobijanje državne pomoći po ovom pitanju.

U nacrtu dokumenta predlažu se ciljevi industrijskih kapaciteta do 2030. godine, koji bi omogućili da “strateške zavisnosti ne ugroze zelenu tranziciju”.

Evropska komisija predlaže i lakše dobijanje dozvola, definisanje tačnih vremenskih ograničenja za njihovo dobijanje, kao i pristup “sve na jednom mjestu” u zemljama članicama.

Zajednički standardi širom Evrope omogućili bi brži izlazak tehnologije na tržište, nove lance vrijednosti u industriji, i sve to bi evropskim proizvođačima dalo “prednost u odnosu na konkurenciju, čak i na globalnom nivou”.

Inače striktna pravila zemalja članica o pomoći ili subvencijama olakšana su još početkom pandemije, i dodatno zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Sada, u nastojanju da odgovori na američku pomoć zelenoj tehnologiji, EK želi da dodatno pojednostavi ta pravila. U pismu Vestagerove, navodi se da bi pravila od zemlje do zemlje bila jednostavnija za sve projekte vezane za obnovljivu tehnologiju, i članice bi mogle da daju veće subvencije “u skladu sa onima koje bi proizvođači dobili izvan EU”.

Predviđene su i poreske olakšice koje bi privukle nove investitore, kao i produženi rokovi za završetak projekata obnovljive energije.

Evropska komisija želi i da eliminiše procese otvorenih tendera za novije tehnologije okrenute održivosti. Obično su otvoreni tenderi neophodni da bi se spriječile zloupotrebe ili korupcija, ali EK navodi da u slučajevima “manje zrele tehnologije”, tenderi nisu toliko efikasni. Komisija ovaj pristup naziva “Okvir privremene krize i tranzicije”, ali nije jasno navela koliko dugo bi on bio primjenjivan.

U nacrtu dokumenta, EK priznaje rizik vezan za činjenicu da bi benefite veće državne pomoći najviše osjetile zemlje koje svakako imaju veliku fiskalnu moć. Potrebno je još investicija, ali EK ostaje čvrsto pri stavu da se sredstva iz EU moraju povećati. Nije, međutim, objašnjeno na koji način bi to bilo urađeno jer se u dokumentu uglavnom navode mogućnosti preimenovanja svrhe postojećih sredstava.

Dodatno, dokument navodi da je EK odlučna u namjeri da pruži strukturalni odgovor na izazove investiranja uz pomoć Evropskog fonda suvereniteta. Ovaj fond prijedlog je u okviru revizije dugoročnog budžeta EU, i planirano je da bude realizovan prije ljeta 2023. godine. Ali u dokumentu se ne precizira koliki bi ovaj fond bio, i odakle bi tačno došla sredstva za njega.

Komisija dalje ocjenjuje da ne postoji dovoljno obučenih kadrova kako bi ekonomija postala “zelenija”, i da smatra da bi trebalo osnažiti proces obučavanja radnika za takve poslove. U planu je i olakšavanje prepoznavanja kvalifikacija izvan granica, procesa koji često usporava kretanje radnika kroz EU.

Za kraj, nacrt dokumenta otkriva i namjeru EK da ustanovi Klub kritičnih sirovih materijala sa partnerima, koji bi omogućio “bezbjedno, održivo i dostupno snabdjevanje” materijalima za zelenu i digitalnu tranziciju.

(EURACTIV.rs)

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Svijet

“TRAMP SPREMA MAJKU SVIH BOMBI'”: Ova zemlja je na nišanu najvećeg nuklearnog oružja, evo šta može moćni GBU-43/B

Američka vojska pripremila je planove za napade na iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu koji uključuju upotrebu bombe GBU-43/B, poznatije kao “majka svih bombi”.

Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane “majke svih bombi” protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predjsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, prenio je danas CNN pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem.

Upotreba bombe GBU-43/B, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, u sukobu sa Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju sukoba, ocenjuje CNN.

Ipak, prema riječima više izvora upućenih u interne vojne diskusije o mogućoj primjeni ovog oružja, postoje sumnje u to koliko bi ona bila efikasna u ostvarivanju Trampovih strateških ciljeva ili u promijeni odnosa snaga u ratu.

Kako je naveo jedan od izvora, Tramp je naložio vojsci da pripremi dodatne planove za udare na iranske ciljeve, koji uključuju “značajan dio energetske infrastrukture”, kao i moguću upotrebu pomenute bombe.

Isti izvor navodi da je u planovima navedeno kako bi do napada došlo prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), što sugeriše da bi Trampova administracija mogla da izvede dodatne udare i pokuša da proglasi pobjedu, a zatim brzo povuče sve snage.

Drugi izvor je rekao da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja takođe izričito predviđaju upotrebu bombe GBU-43/B.

Neimenovani američki zvaničnik napomenuo je da vojska prilikom planiranja sastavlja čitav niz opcija za donosioce odluka, od onih najintenzivnijih do onih blažih.

Ciljevi koji zahtjevaju snažnije dejstvo, uključujući one koji se nalaze duboko pod zemljom, iziskuju upotrebu većih bombi, a GBU-43/B je najveća među njima, dodao je ovaj zvaničnik.

Iako je ta bomba, koja se navodi pomoću GPS-a, sposobna da uništi područje veličine devet gradskih blokova, ona, prema riječima izvora, vjerovatno nema sposobnost da prodre dovoljno duboko ispod površine kako bi uništila ona nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita.

Nastavi čitati

Svijet

NEZAPAMĆENI HAOS NA ULICAMA FRANCUSKE! Skoro 8.000 srednjoškolaca privedeno, policija na nogama!

Skoro 8.000 ljudi privedeno je od početka protesta srednjoškolaca u Francuskoj, od kojih je za 26 određen pritvor, pokazuju podaci francuskog Ministarstva pravde objavljeni danas.

Od ukupno 7.950 osoba koje su bile u policijskom pritvoru, 1.177 su punoljetne, a 6.773 maloljetne osobe, prenosi Figaro.

Protiv 2.735 osoba pokrenut je krivični postupak, dok su u 2.225 slučajeva primijenjene alternativne mjere umjesto krivičnog gonjenja, a 1.263 predmeta su obustavljena bez daljeg postupanja.

Protesti francuskih srednjoškolaca počeli su 21. septembra u gimnaziji „Sent Egziperi“ u Kretjeju, u predgrađu Pariza, zbog nedostatka nastavnika i sredstava za rad, a potom su se proširili širom zemlje.

Francuski srednjoškolci traže veća ulaganja u obrazovanje, bolje uslove u školama, više nastavnika i reformu sistema upisa na fakultete Parkursap, preko kojeg se učenici prijavljuju za upis na fakultete i druge programe visokog obrazovanja.

Blokade pojedinih srednjih škola i fakulteta i dalje traju.

Poslije jučerašnjeg, petog velikog dana mobilizacije, danas je bilo blokirano nešto manje od 200 srednjih škola, dok organizatori pozivaju na nastavak protesta.

Istovremeno, srednjoškolske i studentske organizacije pozvale su učesnike da se priključe novom velikom protestu 17. oktobra.

Nastavi čitati

Aktuelno