Svijet
PROCURIO TAJNI DOKUMENT IZ PENTAGONA: Sad je jasno kako će SAD reagovati ako Rusija napadne Evropu
Suprotstavljanje ruskoj agresiji, jedna od ključnih tačaka u Nacionalnoj odbrambenoj strategiji (2022.) tokom administracije Džoa Bajdena, tri godine kasnije Americi ne predstavlja veliki prioritet.
Pokazuje to tajni memorandum američkog ministra odbrane Pita Hegseta, kojeg se dokopao Vašington Post, otkrivši da su neki dijelovi dokumenta doslovno kopi-pejst priručnika konzervativne fondacije Heritage koja je stajala iza Projekta 2025, prenosi jutarnji.hr.
Dio o Rusiji najzanimljiviji je iz evropske perspektive, budući da reflektira izjave koje je Donald Tramp plasirao nakon povratka u Bijelu kuću. I dok je Bajdenova vlada naglašavala važnost savezništava u borbi protiv Rusije, u Hegsetovim smjernicama SAD više nisu u prvom redu onih koji moraju voditi računa o prijetnji Moskve.
“NATO mora preuzeti daleko veću podjelu tereta jer SAD neće moći osigurati snage čiji su prioriteti usmjereni negdje drugdje”, stoji u memorandumu. Izričito se navodi da će Amerika podržati Evropu nuklearnim odvraćanjem Rusije, ali NATO “ne bi trebao računati na američke snage koje su potrebne za odbranu domovine ili misije odvraćanja Kine”.
Pritisak na saveznike
“Značajnija podjela tereta na evropske zemlje osiguraće da NATO može pouzdano odvratiti ili poraziti rusku agresiju čak i ako odvraćanje ne uspije, a Sjedinjene Države su već uključene u primarni sukob u drugoj regiji”, dodaje se.
Dokument predviđa da će Pentagon “preuzeti rizik na drugim pozornicama” te vršiti pritisak na saveznike u Evropi, Bliskom istoku i u istočnoj Aziji kako bi potrošili više na odbranu i preuzeli glavninu uloge odvraćanja od prijetnji iz Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.
VP doznaje da su smjernice na devet stranica već dostavljene kongresnim odborima za nacionalnu sigurnost, kao i da su ih republikanci i demokrati doživjeli kao “zbunjujuće”. Dok Hegset, naime, očekuje povlačenje vojne prisutnosti u većem dijelu svijeta, uključujući i Bliski istok, paralelno se odvija demonstracija vatrene moći i zračni napadi na hutiste u Jemenu. Tramp usput upozorava Iran da ih smatra “potpuno odgovornim” za podršku Hutima te poručuje da Vašington “neće biti nimalo ljubazan oko toga”.
Štaviše, portparol Šon Parnel prošle je sedmice takav stav prema Iranu protumačio kao ispravljanje Bajdenovih pogrešaka. Utvrdio je da je bivši predsjednik “ohrabrio američke neprijatelje i Iranu otključao milijarde zamrznutih sredstava”. Istovremeno, Hegsetov memorandum, koji je zvaničnicima Ministarstva odbrane distribuiran sredinom marta, Iran uopšte ne smatra prioritetom.
“Želimo biti svugdje i nigdje”
Umjesto toga, na vrhu liste nalazi se Kina. Dokument naglašava da se SAD moraju pripremiti za potencijalni rat s Pekingom, ali se i “obraniti od prijetnji u bliskom inostranstvu”, što uključuje Grenland i Panamski kanal, odnosno “Trampove fiksacije”, kako ih naziva Vašington Post. Tramp je, podsjetimo, u petak poručio da SAD “moraju imati Grenland” te da “ne mogu bez njega”, čime je eskalirao napetosti s Danskom.
Kad je riječ o Kini, ističe se nužnost odvraćanja te zemlje od zauzimanja Tajvana. Potencijalna invazija, stoji u dokumentu, bio bi scenarij koji bi dobio prioritet u odnosu na sve druge opasnosti te bi američke vojne resurse preusmjerio prema indo-pacifičkoj regiji.
Novinari Posta razgovarali su s pomoćnikom iz Kongresa koji je vidio memorandum i opisao ga kao “nedosljedan”.
– U smjernicama postoji očita napetost između ‘Želimo američku snagu i vojnu dominaciju u svijetu‘ te ‘Želimo biti svugdje, ali ne želimo biti nigdje‘. Bit će im teško osmisliti jasnu strategiju – rekao je.
Kaže da je osoblju Capitol Hilla “bilo jasno” da je dokument pod uticajem konzervativnog think tanka i uticajne desničarske zaklade Heritage koja je lani objavila priručnik od 900 stranica za buduću Trampovu vladu. Iako je Tramp tokom predsjedničke kampanje negirao da će mu Heritageov plan biti nacrt za drugi mandat, veći dio Hegsethovih smjernica doslovno je prepisan iz navedenog priručnika. One uključuju povećanje vojne prisutnosti putem podmornica, bombardera, bespilotnih brodova i specijalnih jedinica kopnene vojske i marinaca.
Hegset je nedavno bio u posjeti pacifičkoj regiji kako bi naglasio prioritete protiv Kine, a pripadnicima vojske u Guamu rekao je da su oni “vrh koplja” za američke vojne operacije. Novinari su ga od stupanja na dužnost nekoliko puta izravno pitali hoće li SAD dopustiti Pekingu da silom preuzme Tajvan, no izbjegavao je dati konkretan odgovor.
Svijet
ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“
Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.
“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.
Svijet
„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.
– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.
On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.
Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.
SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.
Svijet
NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama
Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.
Plan za sankcije energetskim kompanijama
Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.
Naftno polje krije 1,7 milijardi barela
Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.
U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.
“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.
Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.
Uloga SAD-a i britanski stav
Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.
Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.
Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.
“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”
Istorijski spor
Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.
U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.
-
Politika11 sati agoPROPAST U OMARSKOJ! Potapanje kopa „Buvač“ otvara rizik ekološke katastrofe, ĐOKIĆ ĆUTI!
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ IZ PRIJEDORA “U školama i zdravstvu ćemo šutnuti politiku, direktore će birati radni kolektivi!”
-
Politika3 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika2 dana ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Društvo2 dana agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika2 dana agoPOSLJEDNJI ISPRAĆAJ U BEOGRADU! Objavljeni tačni datumi komemoracije i sahrane!
-
Vrijeme2 dana agoOVOME SE NIKO NIJE NADAO: Meteorolozi najavili veliku promjenu vremena u BiH, evo kad nam stižu hladniji dani i PADAVINE
-
Region2 dana agoBEOGRAD DOČEKAO TIJELO GENERALA! “Dobro došao kući” (FOTO)
