Connect with us

Politika

PRODAJA VOJNE OPREME iz BiH inostranstvu OBORILA SVE REKORDE

BiH nastavlja da ruši sve rekorde kada je u pitanju izvoz oružja i municije, pa je tako za 11 mjeseci 2024. inostranstvu prodato ovih proizvoda u vrijednosti od 321,53 miliona KM, što je za skoro 114 miliona maraka više nego u istom periodu godinu ranije.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, raste i masa i vrijednost izvezenog oružja i municije iz BiH.

Prema njihovim podacima, Bi je za 11 mjeseci prošle godine nadmašila čitavu godinu ranije o pitanju izvoza ovih proizvoda namjenske industrije, jer je te 2023. godine inostranstvu prodato oružja i municije u vrijednosti od 241,14 miliona KM.

Prema podacima UIO, iz BiH je 2022. godine izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 196,02 miliona, godinu ranije 192,87 miliona, a 2020. godine prodato je oružja i municije sa domaćeg tržišta u vrijednosti od 141 milion maraka.

S druge strane, primjetan je i rast uvoza oružja na domaće tržište, ali daleko manje vrijednosti u odnosu na izvoz. Tako je za 11 mjeseci 2024. godine na domaće tržište stiglo municije i oružja u vrijednosti od 32,96 miliona, a u istom periodu godinu ranije 18,96 miliona. Tokom čitave 2023. godine u BiH je uvezeno ovih proizvoda namjenske industrije u vrijednosti od 24,49 miliona KM, godinu ranije 24,69 miliona, a 2021. 13,02 miliona maraka. Kada je riječ o 2022. godini, na domaće tržište stiglo je oružje i municija u vrijednosti od 9,58 miliona maraka.

Direktor Tehničkog remonta Bratunac (TRB) Slavenko Ristić navodi da vlada velika potražnja za oružjem i municijom zbog ratnih sukoba u svijetu.

– Živimo u svijetu gdje međunarodna pravda ne postoji, Ujedinjene nacije su ujedinjeno ništa, te gdje su manje države, koje su zavisne od velikih država, prinuđene da se naoružavaju. Svjedoci smo rata između Ukrajine i Rusije, ali i žarišta u Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku. Sve to prouzrokuje sve veću i veću potražnju za oružjem i naoružanjem – kazao je “Glasu” Ristić.

Navodi i da oni svoje kapacitete prilagođavaju tom trendu koji, na kraju krajeva, obezbjeđuje egzistenciju za zaposlene u preduzeću.

– Kada bi svi ratovi, recimo, sada stali, namjenska industrija i narednih 20 godina nastavila bi da radi da popuni sve lagere i skladišta koja su u posljednjih deset godina potrošena – naveo je Ristić i dodao da se TRB trudi da usvoji nove proizvode, te da idu na prijateljska tržišta, odnosno da se drže što dalje od sukoba u Ukrajini.

TRB, navodi on, izvozi svoje proizvode na Bliski istok, u Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat, Sjevernu i Južnu Afriku, te druge zemlje.

Preduzeće TRB je u 2021. godini zajedno sa zvaničnicima Srpske najavilo da će graditi fabriku u Banjaluci ili njenoj okolini. Tada je bio plan da gradnja počne krajem te godine, ali to se do danas nije desilo.

– I dalje smo posvećeni tom projektu, jer ta fabrika trebalo bi da zaposli od 200 do 300 novih radnika u realnom sektoru. Bankarski sektor i kamatne stope nam nisu dozvolili da do sada uđemo u te rizike. Definisali smo lokaciju, odnosno moguće je da to ne bude Banjaluka. Trenutno su u opticaju grad na Vrbasu i Ugljevik, uzimajući u obzir potrebnu sirovinu. Oko 90 odsto sirovine dolazi iz Srbije, tako da nije isto voziti barut do Banjaluke ili do Ugljevika – kazao je Ristić koji očekuje da će TRB ove godine ući u projekat izgradnje nove fabrike na domaćem tržištu.

“Vihor” pobijedio i Amerikance

Slavenko Ristić naveo je da je oklopno vozilo “vihor”, koje je proizvedeno u Bratuncu, pobijedilo na svim testiranjima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

– Bili smo u konkurenciji sa kompanijama iz Amerike te mnogo jačim preduzećima od nas. Na to smo ponosni. Prvi kontingent vozila je isporučen. Nadamo se jednom ozbiljnom izvozu, odnosno više stotina vozila trebalo bi da izvezemo u narednom periodu prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima – kazao je Ristić.

Related Topics:

Politika

SRPSKU ĆE USKORO ZATRESTI NOVA AFERA u vezi Olimpijskog centra “Jahorina”

Republiku Srpsku i BiH će u narednom periodu zatresti jedna velika afera koja se odnosi na Olimpijski centar „Jahorina“, tvrdi novinar Nataša Miljanović Zubac. „Taj predmet je zadokumentovan, odrađen je. Tužilac Jasmina Habul je profesionalno odradila svoj posao ali ta afera još nije ugledala svjetlo dana zato što su izvršeni i vrše se veliki pritisci da se to ostavi u fioci, a pritisci se vrše od strane vrha MUP-a Republike Srpske i vrha Republičkog javnog tužilaštva. Zbog toga mi još nemamo epilog te priče“, otkrila je Miljanović Zubac ekskluzivno u emisji „MAT“ BN televizije.

Ona je dodala da su, kako je navela, pokušali da to što se dešava dovedu u vezu sa Srbijom. „Znamo iz kojih razloga i kako. Međutim, ta priča je poslužila za punjenje privatnih džepova i država Srbija nema nikakve veze sa tim, što će pokazati u momentu kad bude procesuiran ko bude trebalo da bude procesuiran iz tog predmeta“, kaže Miljanović Zubac.

Miljanović Zubac imala je pitanje i za bivšeg direktora OC “Jahorina” Dejana Ljevnaića.

„Neka gospodin Ljevnaić kaže, ne meni nego svima nama, ko prodaje veliku hacijendu, čini mi se da se zove „Vrhprača“, i da li je tačno da se prodaje za 22 miliona KM? Odakle ti i toliki milioni, je li ta hacijenda koja se prodaje zaista vrijedna 22 miliona KM, ko ju je i iz kojih razloga gradio, zašto je baš sada prodaje, zašto ne uživa u blagodatima te hacijende?

Da li su neka privatna lica iz Srbije, naglašavam privatna, a koja su otvarala firme na tom prostoru dobijala milionske iznose u gotovini?“, upitala je Miljanović Zubac.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

RADNICI RITE UGLJEVIK JOŠ NISU POČELI SA RADOM? Neizvjesnost i nepovjerenje prema prvom sindikalcu Benoviću

– Nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik, saznaje BN. Iako je saopšteno da je proces rada u RiTE Ugljevik ponovo pokrenut, rudari poručuju da još uvijek nisu krenuli s poslom. Situacija u ovom strateškom preduzeću i dalje je napeta, a radnici tvrde da se na njih vrši pritisak da se vrate u proizvodnju, prevenstveno od strane prvog sindikalca Bobana Benovića, te je veliko nepovjerenje prema sindikalnom rukovodstvu.

Prema riječima radnika, prvi sindikalac Boban Benović pokušava da ubijedi zaposlene da nastave rad, ali, kako kažu, više mu ne vjeruju. ”Benović nas laže, obećava da su ispunjeni svi zahtjevi, a ništa se nije promijenilo. Mi hoćemo da se ‘’Istok 2’’ vrati isključivo u vlasništvo RiTE Ugljevik, a ne da se dijeli i prepisuje na druge subjekte”, poručuju rudari.

Radnici su jasni u svom stavu – bez konkretnih odluka Vlade Republike Srpske i garancija o koncesionom polju ”Istok 2”, povratka na posao neće biti.

Istovremeno, u javnosti se postavlja pitanje ko koga obmanjuje – sindikat, uprava ili predstavnici vlasti. Iako su iz Vlade ranije saopštili da se situacija ”stabilizuje”, iz Ugljevika stižu potpuno drugačije informacije.

Očekuje se da će premijer Republike Srpske Savo Minić sutra posjetiti Ugljevik, gdje bi, prema najavama, trebalo da razgovara sa radnicima, sindikatom i upravom. Od tog sastanka mnogi očekuju konkretne odgovore i jasne korake ka rješavanju višenedjeljne krize.

”Nećemo krenuti od rudara, već od vrha i tražićemo da vidimo zašto je ovakvo stanje za koje ima i objektivnih i subjektivnih razloga. Bićete o tome obaviješteni”, rekao je ranije Minić.

Do tada, radnici ostaju čvrsti u stavu – nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Garantni fond Srpske GARANTUJE SAMO GUBITAK”

U Garantnom fondu zagarantovan je samo gubitak! Akumulirani gubitak Garantnog fonda iznosi 13,2 miliona KM, te je na taj način osnovni kapital od 2010. godine skoro prepolovljen, sa 30 na 16,8 miliona KM.

Izjavio je ovo narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević (Pokret Sigurna Srpska).

-Da Vlada Srpske nema viziju kako unaprijediti poslovanje Garantnog fonda pokazatelj je činjenica da su prihodi u 2013. godini iznosili 1,9 miliona KM, dok su u 2024. godini smanjeni na 1,67 miliona KM – kaže Kresojević i dodaje:

-Svaka četvrta marka kredita za koju garantuje Garantni fond ne bude vraćena od korisnika kredita, a fond trpi gubitak – navodi on.

Garantni fond, ističe on, je u 2024. godini pretrpio gubitak veći od 2.000.000 KM usljed isplate garancije za dva preduzeća koja su pod sumnjivim okolnostima pokrenula stečaj i nisu vratila garantovane kredite.

-Na ovaj način je sjajna ideja o formiranju Garantnog fonda kao podrške privredi zloupotrijebljena, jer je stopa nekvalitetnih garantovanih kredita od 26% daleko iznad tržišta (3,7%) – jasan je Kresojević.
blINK

Nastavi čitati

Aktuelno