Connect with us

Svijet

PROGNOZE SVE MRAČNIJE: Evropi prijeti kolaps ako Iran zatvori “Vrata žalosti“

Evropa bi se mogla suočiti sa ozbiljnim energetskim i ekonomskim potresom ukoliko dođe do zatvaranja strateškog moreuza Bab el-Mandeb, upozoravaju stručnjaci.

Nakon što je Iran već ograničio protok kroz Ormuski moreuz, sve su glasnija upozorenja da bi mogao biti blokiran i ovaj ključni prolaz, poznat kao „Vrata žalosti“, koji povezuje Crveno more sa Indijskim okeanom i predstavlja jednu od najvažnijih ruta za transport nafte i robe ka Evropi.

Prijetnja koja bi mogla poremetiti globalnu trgovinu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe upozorio je da bi saveznici Teherana mogli zatvoriti Bab el-Mandeb, čime bi se globalni tokovi energije i trgovine mogli poremetiti u vrlo kratkom roku.

Ovaj tjesnac ima ogroman značaj jer kroz njega prolazi veliki dio energenata iz Persijskog zaliva, ali i roba koja iz Azije ide prema Evropi. Njegovo zatvaranje primoralo bi brodove da plove oko Afrike, što bi značajno povećalo troškove i produžilo vrijeme transporta.

Koliki je stvarni rizik
U normalnim okolnostima, kroz Ormuski moreuz prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i gasa. Ako bi uz to bio blokiran i Bab el-Mandeb, ukupno bi bilo ugroženo i do četvrtine globalnog snabdijevanja energijom.

Takav scenario ne bi značio trenutni kolaps sistema, ali bi izazvao ozbiljan šok na tržištu i mogao dovesti do poremećaja u snabdijevanju, naročito u Evropi, koja zavisi od stabilnih energetskih tokova.

Huti i kontrola ključne rute
Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da ovaj prolaz u velikoj mjeri kontrolišu Huti iz Jemena, koji imaju podršku Irana.

Ova grupa je već ranije pokazala da može ugroziti plovidbu napadima na brodove. Stručnjaci upozoravaju da bi i nekoliko incidenata bilo dovoljno da brodarske kompanije obustave prolaz kroz Crveno more.

Scenario iz noćne more za Evropu
Analitičari upozoravaju da bi istovremeno ograničenje prolaza kroz dva ključna moreuza moglo ozbiljno pogoditi evropsku ekonomiju.

„Ako dođe do paralelnog poremećaja u Ormuskom tjesnacu i Bab el-Mandebu, trgovina prema Evropi mogla bi biti ozbiljno ugrožena“, upozoravaju stručnjaci.

U takvom scenariju, Evropa bi se mogla naći na ivici energetskog kolapsa pojedinih sektora, posebno industrije i transporta.

Posljedice bi osjetili svi
Moguće posljedice uključuju:
rast cijena goriva i energije

poskupljenje hrane i proizvoda

poremećaje u industriji

jačanje inflacije

Energetska kriza ne bi ostala ograničena samo na Evropu, već bi imala globalne posljedice.

Evropa nema mnogo prostora za grešku
Iako evropske zemlje imaju alternativne izvore energije, stručnjaci upozoravaju da oni možda neće biti dovoljni u slučaju dugotrajnog poremećaja.

Poseban problem predstavlja konkurencija iz Azije, koja već sada preuzima dio dostupnih energetskih resursa, nudeći više cijene.

„Nije kao da postoji bezbjednosna rezerva. Evropa bi mogla osjetiti posljedice već u narednim sedmicama“, upozoravaju analitičari.

Svijet na ivici nove krize
Iako se još ne zna hoće li doći do potpunog zatvaranja Bab el-Mandeba, sama mogućnost takvog scenarija već izaziva zabrinutost.

Ono što je jasno jeste da bi blokada ovog strateškog prolaza, uz već postojeće tenzije, mogla dodatno destabilizovati globalno tržište i dovesti Evropu u izuzetno težak položaj.

U najgorem slučaju, upozoravaju stručnjaci, posljedice bi mogle biti toliko ozbiljne da bi pojedini sektori zaista došli na ivicu kolapsa, prenosi Dnevno.hr.

Svijet

RAT ODNIO NOVE ŽRTVE: Iranski napad usmrtio američke vojnike u Jordanu

Dva pripadnika američke vojske su poginula, a jedan se vodi kao nestao u akciji, saopštila je vojska. Vojnici su poginuli u iranskom napadu na američku bazu u Jordanu. Istovremeno, jedan američki vojnik se vodi kao nestao.

Ovo je ujedno prva smrt američkih vojnika u ratu u Iranu od marta, prenio je Si-en-en.

Centralna komanda SAD (saopštila je da su se ona i njene partnerske snage branile od iranskih napada kada je došlo do napada.

“Dva pripadnika američke vojske u Jordanu su poginula u akciji dok su se Centralna komanda SAD i partnerske snage branile od iranskih napada balističkih raketa i dronova. Pored toga, jedan pripadnik se trenutno vodi kao nestao u akciji”, saopštila je Centralna komanda SAD u objavi na društvenim mrežama.

Još četiri američka pripadnika su medicinski evakuisana u bolnice u Jordanu, ali su u međuvremenu otpuštena. Ostalo osoblje je zadobilo lakše povrede i vratilo se na dužnost.

CENTCOM je saopštio da će zadržati identitet poginulih vojnika do 24 sata nakon što njihovi najbliži rođaci budu obaviješteni.

Ove smrti su bile 15. i 16. među pripadnicima američke vojske od početka rata sa Iranom u februaru, a preko 430 je ranjeno.

Napadi iz Irana dogodili su se usred novog blickriga širom Bliskog istoka poslednjih dana, nakon što su pregovori sa administracijom Donalda Trampa propali i prekinuto prekid vatre.

U petak uveče je bila sedma noć zaredom udara koje su SAD pokrenule protiv Irana, a Iranska revolucionarna garda je uzvratila napadima “oko za oko” na američke mete u Jordanu, Omanu, Kuvajtu, Bahreinu i Siriji.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei rekao je ove nedelje da će američki udari na Iran dovesti do “nezaboravnih lekcija” za SAD, optužujući predsjednika Trampa da “teži eskalaciji sukoba”.

(Telegraf)

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVO U CENTRU PAŽNJE: Njegova želja podigla prašinu pred finale SP-a

​Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi želio da Sjedinjene Američke Države ponovo budu domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu, ali ovog puta bez zajedničke organizacije sa Kanadom i Meksikom.

Na prijemu koji je FIFA organizovala u Trampovoj kuli u Njujorku, uoči finala između Španije i Argentine, Tramp je poručio da bi FIFA trebalo ponovo da izabere SAD za domaćina, dodajući u šaljivom tonu da bi “ovaj put trebalo izostaviti Kanadu i Meksiko”.

Nastavi čitati

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Aktuelno