Connect with us

Društvo

PROJEKAT KOJI JE ODUŠEVIO BANJALUČANE! Mali baštovani pokazali umijeće (FOTO, VIDEO)

Grabljice, lopatice, kolica, i dobra volja. Zavrni male rukave, i baci se na posao. Sve to budno prati Ivana Kozomara. Najkraće rečeno, to su mali baštovani.

– Mali baštovani su jedan lijep projekat koji okuplja dječicu od nula do deset godina, prije nam je bilo od tri, ali kako je velika zainteresovanost male dječice i roditelja koji ih dovode onda smo i njih uključili u cijelu ovu priču.

Ovdje imamo radionice baštovanstva, i radimo sve, od sjemena do ploda. Ja ih učim, sve im pokazujem, ali sve oni to svojim malim ručicama rade. Imamo i mali alat, grabljice, tačke, motikice, sve oni to tako rade, a usput pored baštovanstva, učimo ih domaćinstvu, pa onda kreativnim stvarima, družimo se i djeca su u prirodi što nam je svima najbitnije – kaže Ivana Kozomara.

Djeca su nepresušni izvor inspiracije , kaže Ivana. Sve ih zanima. Za nas izdvaja samo neke od mudrolija malih baštovana.
– Prve godine je bio jedan dječak koji nas je pitao gdje smo zasadili kiseli kupus. Eto i to je nešto što trebamo naučiti djecu.Pa je bila jedna djevojčica koja je došla sa odmora, nije je bilo petnaestak dana i kako nam prilazi sa mamom, a već je kukuruz narastao, a ona mami govori sva ushićena, mama narastao nam je veliki luk.

U sve smo se sami uvjerili. Mali baštovani su kažu jedva dočekali subotu, kako bi došli u svoju bašticu. Da ju urede prije zime. Pa su se tako dohvatili grabljica i kolica kako bi pokupili lišće. I naravno imali su spremne odgovore na pitanje. Šta oni to u stvari rade ovdje.

Mali baštovani mogu vodje puno toga naučiti, reče nam Ivana, sve kroz igru, smijeh i zabavu provedu sat do sat i po u prirodi. I svi odu kući zadovoljni

– Mi lagano pravimo leje, organski način proizovdnje, pa onda mi to montiramo, sad je trenutno sezona jesenjih radova, prošao nam je glavni dio sezone, pa sada pripremamo bašticu za jesen i zimu. Skupljamo lišće, imamo pune ruke posla.

Sve je krenulo prije 3 godine. Projekat je pokrenuo Petar Nikolić, Ivanin kolega, riječ je o projektu koji se svojevremeno dopao ljudima u američkoj ambasadi, sada se realizuje uz podršku Ministarstvo poljoprivrede,
vodorpivrede i šumarstva. Sve je kaže Ivana potpuno besplatno i lako ih je pronaći.

– Mi imamo stranice na instagramu i fejsbuku. Imamo i veb stranicu „Mali baštovani“, tako da se tu svi mogu javiti, ja odmah uspostavim kontakt i organizovati putem viber grupe, shodno uzrastu. Sada, na kraju sezone Malih baštovana, ja vodim radionicu “Ivanče baštovanče“ sve do proljeća, tako da nas mogu zapratiti – kaže na kraju Ivana Kozomara.

I nismo htjeli više da smetamo malim baštovanima koji su zasukali rukave u želji da prikupe sav list koji je ovih dana pao u njihovui malu baštu sve sa ciljem da ju ostave spremnu za predstojeću zimu, a onda na proljeće Jovo nanovo, a i mi, im obećasmo da ćemo na proljeće ponovo doći, da se družimo sa Malim baštovanima.

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Društvo

GRAD VELIČENE ORAHA UNIŠTIO USJEVE U HERCEGOVINI: Počinje procjena štete na terenu

Predsjednik Vlade Savo Minić rekao je da će ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Anđelka Kuzmić danas, 22.jula, obići područja Hercegovine pogođena snažnim nevremenom i razgovarati sa poljoprivrednicima i nadležnim službama.

Minić je poručio da će institucije Republike Srpske pružiti punu podršku poljoprivrednicima, ističući da su službe odmah reagovale, ali da je oluja bila izuzetno snažna.

Najviše stradala poljoprivredna područja

U Nevesinju će biti održana sjednica Štaba za vanredne situacije, nakon što je grad uništio gotovo sve poljoprivredne usjeve.

Najviše su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, a šteta je zabilježena i u Berkovićima.

Nadležne službe obilaze teren i procjenjuju razmjere štete, dok je protivgradna zaštita dejstvovala, ali bez značajnijeg efekta, prenosi RTRS.

Grad uništio usjeve, vozila i infrastrukturu

Podsjećamo, snažno olujno nevrijeme praćeno gradom veličine oraha, a mjestimično i manjih jaja, pogodilo je juče, 21.jula, Nevesinje i okolna sela, pričinivši ogromnu materijalnu štetu na poljoprivrednim usjevima, vozilima i infrastrukturi.

Da je riječ o nezapamćenom nevremenu za Srnu je potvrdio načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović, navodeći da su posljedice katastrofalne.

“Grad je bio veličine oraha, a ponegdje i manjih jaja. Šteta je ogromna. Oštećen je veliki broj automobila, na mnogim vozilima polupani su vjetrobrani, stakla i limarija. Došlo je i do plavljenja pojedinih ulica, jer je grad začepio kanalizacionu mrežu”, istakao je Avdalović.

Poljoprivrednici ostali bez ljetine

Prema njegovim riječima, najteže su pogođeni poljoprivrednici, jer je grad uništio gotovo sve usjeve na otvorenom. “Uništeno je voće, povrće i žito koje još nije bilo požnjeveno. Šteta je praktično totalna. Ljudi neće imati šta ni da uberu ni da skinu sa svojih njiva”, istakao je Avdalović.

Posebno su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, koje važi za jedno od najpoznatijih poljoprivrednih područja nevesinjskog kraja.

Nastavi čitati

Aktuelno