Društvo
PROJEKCIJE DO 2025. GODINE: Manje građana u Srpskoj, prosječna plata 1.300 KM
Prosječna neto plata u Srpskoj do 2025. godine trebalo bi da poraste za 123 marke, sa sadašnjih 1.189 KM na 1.312 maraka.
Predviđa se to u programu Ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023- 2025, koji je Vlada RS usvojila i koji će se u srijedu naći pred poslanicima Narodne skupštine RS.
U ovom dokumentu je, između ostalog, naveden i pregled makroekonomskih pokazatelja u proteklom periodu, te projekcije za naredne tri godine.
Po tim predviđanjima, prosječna plata godišnje će rasti za pedesetak maraka, te bi iduće godine trebalo da iznosi 1.208 KM, u 2024 – 1.262 marke, do 1.312 KM u 2025. godini.
Što se tiče BDP-a Srpske, on bi sa sadašnjih 14 milijardi trebao da naraste na 17,2 milijarde za tri godine, znači oko milijardu svake godine.
Istovremeno, broj stanovnika u Srpskoj će nastaviti da se smanjuje, sa sadašnjih, koliko se proćenjuje 1,124 miliona, na 1,113 miliona do 2025. godine.
BDP po stanovniku tako bi sa trenutnih 12.467 maraka trebalo da poraste na 15.491 marku.
Prosječna godišnja stopa inflacije u Srpskoj, po ovom zvaničnom dokumentu u 2022. iznosi 13,3 odsto, a predviđa se da će u idućoj godini visina inflacije biti šest odsto.
Ni u naredne tri godine ona neće pasti ispod dva odsto, koliko je bila prije ekonomske krize.
– Bazna inflacija u Republici Srpskoj za prvih devet mjeseci 2022. godine bilježi rast od 6,8%, što je najveći nivo od 2008. godine. Na kretanje cijena uglavnom utiču izgledi za ekonomski rast i očekivano kretanje cijena primarnih proizvoda na svjetskom tržištu. Rast inflacije uglavnom je posljedica krize u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji od strane zapadnih zemalja, prouzrokujući povećanje uvezene inflacije, odnosno porasta cijena sirovina i industrijskih proizvoda na svjetskom tržištu- navodi se u program Ekonomskih reformi do 2025.
(Srpska info)
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, ponegdje sa pljuskovima
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno, ponegdje sa kišom i pljuskovima s grmljavinom, a na jugu se očekuje jaka bura.
Na jugu i istoku će padati kiša i pljuskovi s grmljavinom, a na sjeveru i zapadu biće pretežno suvo uz postepeno razvedravanje.
Do podneva na jugu padavine prestaju i biće sve sunčanije uz jaku buru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana povremeno i pojačan sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena do jaka bura.
Jutarnja temperatura vazduha biće od šest do 12, na jugu do 16, a najviša dnevna od 12 do 18, na jugu do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Društvo
PLATE U BIH NAJMANJE U REGIONU, Slovenija i dalje na vrhu
U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 evra). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plata je u julu zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %
Ko u BiH zarađuje najviše
Zvanični podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plata 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu platu primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom platom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).
Slovenija
Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plate. Prema podacima Statističkog ureda, prosječna plata u julu iznosila je 2.708,63 evra bruto i 1.695,34 evra neto. Bila je niža od plate za juni, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%. U poređenju sa platom za juli prošle godine, prosječna bruto plata je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).
Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plata bila je niža u oba sektora od plate za juni; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.
Prosječna bruto plata bila je najveća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 evra), gdje je plata takođe najviše porasla u odnosu na platu za juni i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 evra).
U strukturi prosječne bruto plate, osnovna plata čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plata koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plata na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plate bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plate po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).
Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala platu ili naknadu plate na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tokom sedmice), prosječna bruto plata za juli iznosila bi 2.753 euvra. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto platu nižu od 1.831 evra, polovina bruto platu nižu od 2.340 evra, a 64,4% bruto platu nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto platu veću od 4.279 evra, a procenat najbolje plaćenih zaposlenih bruto platu veću od 8.271 evra.
Crna Gora
U Crnoj Gori prosječna neto zarada u julu ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 evra. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 evro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 odsto, zbog čega je kupovna moć prosječne plate realno smanjena 0,7 odsto.
U poređenju sa julom 2025. godine, prosječna neto plata u Crnoj Gori porasla je za 2,3 odsto ili 23 evra.
Najveća prosječna neto zarada u julu zabilježena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 evra). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 evra, informisanja i komunikacija 1.313 evra, poslovanja nekretninama 1.230 evra, dok su najniže prosječne plate registrovane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 evra).
Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom platom dostigla je 810 evra. Prosječna zarada u finansijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u julu porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 odsto.
Srbija
Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za juli, te smo za potpuniju sliku zarade u regiji uzeli posljednje podatke od juna, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 evra). Prosječna neto plata iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).
Rast bruto zarada u periodu januar – juni 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.
U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za juni 2026. godine nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno, piše Forbs.
Hrvatska
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Hrvatskoj u julu je iznosila 1.540 evra, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan odsto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 odsto.
Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na juli prošle godine, prosječna isplaćena neto plata je nominalno bila veća za 7,2 odsto, a realno za 3,2 odsto.
Najveća prosječna plata ovog jula isplaćna je u djelatnosti avio-prevoza (2.398 evra), a najniža (1.005 evra) u djelatnosti proizvodnje odjeće.
Društvo
ŠEST RUDARA U ZENICI NASTAVLJA ŠTRAJK GLAĐU: Hoće li obećanja ministra prekinuti agoniju?
Šestorica članova Sindikalnog odbora Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica proveli su i drugu uzastopnu noć u Domu rudara štrajkujući glađu. Uprkos narušenom zdravlju i teškim uslovima, sindikalci poručuju da ne odustaju od svojih zahtjeva.
Član Sindikalnog odbora Elvedin Alić izjavio je da nemaju namjeru prekinuti štrajk glađu, bez obzira na jučerašnje poruke federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, koji je ustvrdio da se intenzivno radi na rješavanju problema zeničkih rudara.
Zenički rudari već mjesecima preživljavaju bez primanja, a njihov ključni zahtjev u ovom trenutku jeste hitna isplata makar dvije od ukupno četiri plate koliko im se duguje.
S druge strane, ministar Lakić je naveo da bi sredstva potrebna za isplatu zaostalih plata trebalo da budu obezbijeđena preko projekta Svjetske banke.
Podsjećamo, u zeničkom rudniku proizvodnja je potpuno obustavljena i u toku je proces predviđen za njegovo trajno gašenje, što dodatno usložnjava ionako tešku situaciju radnika.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ O NOVOM DODIKOVOM ZAHTJEVU: „Koliko puta će građani biti prevareni istim scenarijem?“
-
Politika2 dana ago“OVO NIJE SERIJA ‘NARKOS’, OVO JE CRNA REALNOST!” Stanivuković žestoko reagovao na kokainski skandal u vrhu Vlade!
-
Politika2 dana agoPREMIJEROV VOZAČ ŠVERCOVAO DROGU! Službenim autom Vlade i pod rotacijama prevozio kokain iz Srbije!
-
Politika2 dana agoSNSD-OVA HOBOTNICA I PRIVATNI MEDIJI! Kako Grad Istočno Sarajevo puni džepove ATV-a i bivših urednika
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NA CENTRALNOJ TRIBINI U PRIJEDORU! Zaustavićemo kopanje na Bukovoj kosi
-
Svijet2 dana agoKAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM
-
Politika2 dana agoSTANIŠIĆ: Ovakvu Bijeljinu smo već mogli da imamo
-
Svijet2 dana agoGRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”
