Connect with us

Uncategorized

Promijene stranački dres, pa u jurnjavu za POSLANIČKI MANDAT

Većina poslanika koji su u protekle četiri godine promijenili stranački dres u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponovo su stali pred glasače na izborima 2. oktobra u nadi da će zadobiti njihovo povjerenje i obnoviti mandat.

Na poslaničkim listama za Narodnu skupštinu RS ili Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH našla su se brojna poznata imena preletača od Darka Banjca, preko Milana Tubina, Davora Šešića, Dike Cvjetinovića do Dragana Galića.

Srpskainfo je provjerila ko je od poznatih preletača uspio da se izbori za još jedan direktan mandat.

Jedan od zasigurno najpoznatijih preletača jeste poslanik u aktuelnom sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Obren Petrović, koji je mandat osvojio na izborima 2018. godine kao kadar SDS. Manje od mjesec dana nakon tih izbora Petrović je napustio SDS i priklonio se SNSD.

Petrović je i na ovim izborima išao u trku za mandat u Predstavničkom domu BiH, ali ovaj put sa liste SNSD. Na izborima je osvojio čak 27.117 glasova i time sebi obezbijedio direktan mandat.

U trku za poslanike u parlament Srpske išli su i Danijel Jošić i Nina Bukejlović, članovi takozvane „Obrenove grupe“, koji su nakon izbora 2018. godine napustili SDS i priklonili se vlasti.

Oboje su se na ovim izborima bili na poslaničkoj listi SNSD. Jošić je osvojio 11.990 glasova i kako sada stvari stoje obezbijedio je sebi direktan mandat, dok je Bukejlovićeva osvojila 8.611 glasova. Ukoliko SNSD dobije tri poslanika u Izbornoj jedinici 5, Bukejlovićeva će, takođe, ući u parlament Srpske.

Još jedan „preletačević“ išao je u trku za novi mandat, a to je Slavko Gligorić, koji je nakon izbora 2018. godine u skupštinske klupe zasjeo u dresu DNS, ali je u martu 2021. godine napustio tu stranku.

Gligorić je djelovao kao samostalni poslanik u Klubu poslanika Narodne partije Srpske, čiji je lider Darko Banjac, ali je u trku za novi poslanički mandat išao ispred Socijalističke partije. Na izborima je osvojio 746 glasova i nije sebi obezbijedio još jedan mandat.

Na spisku poslanika u NSRS koji su u aktuelnom mandatu napustili stranku je i Darko Banjac, koji se sada nalazio na listi svoje partije i i koalicije NPS-PUS-Prva SDS.

Banjac je osvojio 4.628 glasova i obezbijedio sebi direktan mandat.

Na listi NPS-PUS-Prva SDS našla su se još dva poslanika koji su u toku ovog mandata promijenili stranački dres. Riječ je o Diki Cvjetinoviću, koji je u NSRS ušao kao kadar DNS, i Draganu Galiću, koji je bio poslanik PDP.

Cvjetinović je osvojio 2.889, a Galić 1.152 glasa. Nijedan od njih dvojice na ovim izborima nije uspio da obezbijedi sebi direktan mandat.

Nekadašnji poslanici SDS – Kostadin Vasić, Milan Tubin, Željko Babić i Davor Šešić, takođe su išli ponovo u trku za poslanički mandat. Vasić je u trku išao sa liste Ujedinjene Srpske i uspio je sebi da obezbijedi još jedan direktan mandat. Osvojio je ukupno 3.568 glasova.

Tubin je u trku išao u dresu SP i osvojio je 892 glasa, te tako sebi nije obezbijedio novi mandat. Babić je, takođe, u trku za još jedan mandat išao sa liste SP te osvojio ukupno 623 glasa, pa ni on neće ući u NSRS. U parlament Srpske neće ući ni Šešić, koji je na izbore išao sa liste SP i osvojio 730 glasova.

I nekadašnji visoki funkcioner DNS, Milan Radović, ponovo je išao u trku za poslanički mandat, ali ovaj put u dresu SDS. On je na izborima osvojio 6.469 glasova, te sebi obezbijedio još jedan mandat u NSRS.

Za novi mandat, bar onaj direktni, nije uspjela da se izbori ni Andrea Dorić, koja je u trku išla sa liste SP i osvojila 214 glasova.

Ona je mandat i u aktuelnom sazivu NSRS osvojila u dresu SP, ali je negdje na pola mandata napustila stranku i pridružila se SPS. Samo godinu dana kasnije, Dorićeva se predomislila, napustila SPS i vratila u SP.

Pored aktuelnih poslanika, na poslaničkim listama stranaka za NSRS našla su se još mnoga imena onih koji su proteklih godina mijenjali stranačka obilježja. Neki od njih su uspjeli da se izbore za mandat, a neki ne. Ko će od budućih poslanika, nakon što zasjednu u poslaničke klupe, ostati vjerni stranci, ostaje da se vidi.

GLASOVI NISU PRESUDNI
Poslanik Mijo Perkunić, kojeg javnost pamti po promjeni stranačkog dresa odmah nakon konstituisanja odlazećeg saziva NSRS, nije se izborio za direktan mandat u parlamentu Srpske, ali to ne znači da možda neće zasjesti u skupštinske klupe. Perkunić je u izbornoj jedinici 6 osvojio 1.290 glasova što mu nije dovoljno za direktan mandat. Ipak, u skupštinu bi mogao da uđe kao Hrvat jer Izborni zakon BiH predviđa da u republičkom parlamentu moraju biti najmanje po četiri Bošnjaka i Hrvata.

Uncategorized

RUTE TVRDI “Zemlje NATO-a ekonomski 25 puta JAČE OD RUSIJE”

NATO ne bi trebalo da precjenjuje vojne sposobnosti Rusije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute, pokušavajući da umanji zabrinutost zbog hibridnih aktivnosti Moskve usmjerenih protiv saveznika.

– Vjerujmo našim vojskama. Nemojmo Ruse shvatati preozbiljno – rekao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu. Njegovi komentari dolaze usred rastućih tenzija između Alijanse i Rusije, koje su podstaknute ruskim upadima u saveznički vazdušni prostor, sabotažama i sajber napadima.

Rute je naglasio da su zemlje NATO-a “25 puta jače od Rusije” u ekonomskom smislu.

Govoreći o nedavnim upadima u vazdušni prostor, istakao je da je teško utvrditi da li su oni bili namjerni ili ne.

– Toliko smo jači od Rusa da ne moramo da obaramo njihove avione kada uđu u naš vazdušni prostor – rekao je.

Niz incidenata prethodnih nedjelja
Ova izjava se razlikuje od rastuće uzbune među pojedinim zapadnim zvaničnicima, od kojih su neki pozivali na obaranje ruskih aviona ukoliko pređu granice članica NATO-a.

U septembru su poljske snage oborile nekoliko ruskih dronova koji su ušli na teritoriju Poljske. Nekoliko dana kasnije, ruski dron ušao je u rumunski vazdušni prostor, ali ga Bukurešt nije oborio.

Tri ruska lovca MiG-31 ušla su 19. septembra u estonski vazdušni prostor iznad Finskog zaliva i tu se zadržala 12 minuta, što je podstaklo Estoniju da pokrene konsultacije u skladu sa članom 4 NATO sporazuma. Takođe, sumnjivi dronovi poremetili su rad aerodroma u Njemačkoj, Norveškoj i Danskoj prethodnih nedelja.

Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da veruje da je Rusija odgovorna za veliki broj neidentifikovanih dronova koji su primijećeni iznad nemačke teritorije, ponavljajući zabrinutost koju dele i drugi članovi NATO-a.

Mondo / Index

Nastavi čitati

Uncategorized

TRAMP PRIJETI ŠPANIJI: Razmišljam da ih kaznim carinama zbog onog što su uradili

Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je zaprijetio uvođenjem carina Španiji zbog njenih niskih izdvajanja za odbranu, nazvavši odbijanje Madrida da ispuni kriterijume NATO-a “nevjerovatnim nepoštovanjem”. Ove kritike dolaze usred stalnih nastojanja Vašingtona da evropski saveznici preuzmu veću odgovornost za vlastitu bezbjednost i postanu manje zavisni od američke vojne moći, piše politico.eu.

“Vrlo sam nezadovoljan Španijom. Oni su jedina zemlja koja nije povećala svoj udio na pet posto. Svaka druga zemlja u NATO-u povećala je udio na pet posto”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodavši kako smatra da je potez Španije “vrlo loša stvar za NATO”.

U svojim dosad najoštrijim primjedbama na ovu temu, najavio je i moguće posljedice: “Razmišljam o tome da im (Španiji) uvedem trgovinsku kaznu putem carina zbog onoga što su učinili”.

Pitanje poštovanja i geografije

Tramp je sugerisao da Španija neozbiljno shvata svoje obaveze jer se oslanja na bezbjednosne garancije koje joj pruža njen geografski položaj u južnoj Evropi, rekavši da zemlja “dobija zaštitu” jednostavno zbog “načina na koji je smještena”.

Problem je dodatno zakomplikovao španski premijer Pedro Sančez, koji je ranije ove godine izjavio da Moskva ne predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju njegovoj zemlji, što je izazvalo nezadovoljstvo drugih članica EU, posebno onih koje graniče s Rusijom i Ukrajinom.

Prošle sedmice Tramp je Španijuu nazvao “zaostalom zemljom” i čak predložio njeno izbacivanje iz NATO-a, iako za takav potez ne postoji mehanizam unutar saveza. “Možda biste ih trebali izbaciti iz NATO-a, iskreno”, rekao je finskom predsjedniku Aleksandru Stubu.

Novi cilj od pet posto

Na NATO samitu u Hagu u junu, saveznici su se dogovorili o novom cilju izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a, koji uključuje 3,5 posto za osnovnu vojnu potrošnju i 1,5 posto za srodna područja. Međutim, Sančez je zatražio izuzeće, tvrdeći da Madrid može ispuniti svoje dužnosti i s manjim ulaganjima, na što je Tramp već tada zaprijetio “dvostrukim” carinama.

Madrid trenutno ima najnižu vojnu potrošnju među članicama NATO-a, s izdvajanjem od samo 1,3 posto BDP-a u 2024. godini. Ipak, suprotno Trumpovim tvrdnjama, tek nekoliko saveznika, poput Poljske, trenutačno dostiže cilj od 5 posto, a ostatak saveza ima rok do 2035. da to postigne.

“Mislim da je to nevjerovatno nepoštovanje”, ponovio je Tramp. “I mislim da bi ih trebalo kazniti zbog toga. Da, mislim.”

Sančez brani stav Madrida

Uprkos pritisku, španski premijer Pedro Sančez u utorak je u intervjuu za radijsku mrežu Cadena SER branio politiku svoje vlade. “Predani smo odbrani, bezbjednosti NATO-a i, istovremeno, jednako smo predani odbrani naše države blagostanja”, izjavio je, dodajući da Španija već čini “više nego dovoljno”.

Sančez je u aprilu obećao podići izdvajanja na dva odsto BDP-a do kraja 2025. godine, što je u skladu s ranijim ciljem NATO-a, ali i dalje znatno ispod Trampovog novog zahtjeva. Priznao je neslaganja s Vašingtonom, ali je naglasio da su njegovi odnosi s Trampom i dalje “savršeno srdačni”.

“Osim očite razlike koju možda imamo u mnogim politikama, vjerujem da su odnosi između Sjedinjenih Država i Španije vrlo pozitivni i vrlo duboki”, zaključio je Sančez.

Nastavi čitati

Uncategorized

CENTRALNA BANKA: Bazna inflacija u proteklih osam mjeseci 4,31 odsto

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.

Nastavi čitati

Aktuelno