Connect with us

Politika

“PROMOCIJA NOVIH TEHNOLOGIJA U IZBORNOM PROCESU”: CIK-ove izborne reforme daleko od parlamenta BiH

Automatska identifikacija birača, proces glasanja i skeniranja glasačkih listića, brz transfer rezultata sa biračkog mjesta do glavnog centra za brojanje.

To su suštinski ciljevi koji se tiču reformi kada je u pitanju izborni proces u BiH, a koji bi trebalo da spriječe brojne izborne nepravilnosti (poput slikanja glasačkih listića, glasanja u ime drugih ljudi, dopisivanja imena na biračke spiskove, neadekvatno vođenih zapisnika, a nerijetka pojava bila je i da su glasali mrtvi ljudi).

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” ne vjeruju da će tako brzo doći do osavremenjivanja izbora u BiH, jer se radi o izuzetno skupom projektu, a dodaju i da je jedna stvar da reforme predloži Centralna izborna komisija (CIK) BiH, a druga da one budu prihvaćene u parlamentu BiH, gdje se svi zakoni aminuju.

A “promocija novih tehnologija u izbornom procesu” trenutno je u fokusu na “Danima otvorenih vrata”, koje u Sarajevu organizuje CIK BiH.

Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, kazao je da je plan intenzivirati inicijativu za korištenje digitalnih tehnologija u svim segmentima izbornog procesa.

Automatska identifikacija birača jedno je od rješenja, a predstavljen je uređaj za identifikaciju birača putem otiska prsta, koji je dizajniran da pomogne izbornim komisijama i članovima biračkih odbora da imaju direktan uvid o glasačima.

Isto se želi postići i uređajem koji skenira i broji glasačke listiće.

Ermin Kos, šef Sektora za izbore, rekao je da se uređajem minimiziraju mogućnosti ljudske greške i da se skraćuje vrijeme za brojanje glasova, sa dana na sate.

“Uređaj daje informaciju biraču da je nevažeći glasački listić i da, ukoliko je nevažeći, može ponovo uzeti drugi listić i ponoviti glasanje, kako bi se smanjio broj nevažećih glasačkih listića”, pojasnio je Kos.

Ako se sve sprovede po planu, dodao je, čim se zatvore biračka mjesta, automatski se vrši transfer rezultata sa biračkog mjesta, ukoliko je uspostavljena online veza, a ukoliko nije, uređaj se prenosi do opštinske izborne komisije, odakle se vrši transfer rezultata.

“Ne vjerujem da će nove tehnologije, onako kako ih vidi Centralna izborna komisija BiH, ikada zaživjeti u praksi”, smatra Uroš Vukić, novinar “Nezavisnih novina”.

Prema njegovom mišljenju, BiH je još daleko i od uvođenja takvih tehnologija u izborni proces. Pojašnjava i zašto tako misli.

“Prvo, na to neće pristati Republika Srpska, barem ne u potpunosti. Drugo, to je poprilično skup projekat, koji košta desetine miliona maraka, i treće, BiH još nema infrastrukturu za tako nešto. Kod nas se glasanje još odvija po privatnim kućama, društvenim domovima i neuslovnim prostorijama koje nemaju internet konekciju”, kategoričan je Vukić.

Isto tako, saglasan je da su nove tehnologije neophodne za sprovođenje izbora u BiH, ali i da u tom slučaju treba napraviti balans.

“Ne treba srljati u digitalizaciju po svaku cijenu. U Evropi imamo slučajeva da su neke zemlje odustale od elektronskog glasanja i vratile se na papir i listiće. Šta će na kraju biti od svega, teško je predvidjeti, ali kako stvari sada stoje, daleko smo od novih tehnologija u izbornom procesu”, kazao je on.

Nebojša Tojagić, politički analitičar, podržava ideju CIK BiH, za koju kaže da nije nova, i koja bi, naglašava, unaprijedila birački proces, prije svega u smislu bržeg brojanja glasova, koje je “po sporosti stvar naučne fantastike i dio političko-izbornog folklora BiH”.

“Vjerujem da će i vlast i opozicija, bar načelno, podržati ovu inicijativu, ali i da će je brzo zaboraviti. Ne vjerujem u njenu skoru primjenu, iako je bilo najava da bi se mogla primjenjivati još na lokalnim izborima 2020. godine. Smatram nemogućim da se to dogodi već na narednim lokalnim izborima jer je potrebno dosta izmjena zakona, javnih nabavki i edukacija članova biračkih odbora kako bi to bilo izvedeno na svima jasan način, ali smatram da je to ideja na kojoj treba raditi sad i odmah”, rekao je Tojagić.

I on podsjeća na činjenicu da i dalje najveći broj država i sada glasa na tradicionalan način, kao što je to i sada kod nas, a da je tek oko jedne trećine zemalja prešlo na moderne tehnologije.

Related Topics:

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno