Connect with us

Politika

“PROMOCIJA NOVIH TEHNOLOGIJA U IZBORNOM PROCESU”: CIK-ove izborne reforme daleko od parlamenta BiH

Automatska identifikacija birača, proces glasanja i skeniranja glasačkih listića, brz transfer rezultata sa biračkog mjesta do glavnog centra za brojanje.

To su suštinski ciljevi koji se tiču reformi kada je u pitanju izborni proces u BiH, a koji bi trebalo da spriječe brojne izborne nepravilnosti (poput slikanja glasačkih listića, glasanja u ime drugih ljudi, dopisivanja imena na biračke spiskove, neadekvatno vođenih zapisnika, a nerijetka pojava bila je i da su glasali mrtvi ljudi).

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” ne vjeruju da će tako brzo doći do osavremenjivanja izbora u BiH, jer se radi o izuzetno skupom projektu, a dodaju i da je jedna stvar da reforme predloži Centralna izborna komisija (CIK) BiH, a druga da one budu prihvaćene u parlamentu BiH, gdje se svi zakoni aminuju.

A “promocija novih tehnologija u izbornom procesu” trenutno je u fokusu na “Danima otvorenih vrata”, koje u Sarajevu organizuje CIK BiH.

Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, kazao je da je plan intenzivirati inicijativu za korištenje digitalnih tehnologija u svim segmentima izbornog procesa.

Automatska identifikacija birača jedno je od rješenja, a predstavljen je uređaj za identifikaciju birača putem otiska prsta, koji je dizajniran da pomogne izbornim komisijama i članovima biračkih odbora da imaju direktan uvid o glasačima.

Isto se želi postići i uređajem koji skenira i broji glasačke listiće.

Ermin Kos, šef Sektora za izbore, rekao je da se uređajem minimiziraju mogućnosti ljudske greške i da se skraćuje vrijeme za brojanje glasova, sa dana na sate.

“Uređaj daje informaciju biraču da je nevažeći glasački listić i da, ukoliko je nevažeći, može ponovo uzeti drugi listić i ponoviti glasanje, kako bi se smanjio broj nevažećih glasačkih listića”, pojasnio je Kos.

Ako se sve sprovede po planu, dodao je, čim se zatvore biračka mjesta, automatski se vrši transfer rezultata sa biračkog mjesta, ukoliko je uspostavljena online veza, a ukoliko nije, uređaj se prenosi do opštinske izborne komisije, odakle se vrši transfer rezultata.

“Ne vjerujem da će nove tehnologije, onako kako ih vidi Centralna izborna komisija BiH, ikada zaživjeti u praksi”, smatra Uroš Vukić, novinar “Nezavisnih novina”.

Prema njegovom mišljenju, BiH je još daleko i od uvođenja takvih tehnologija u izborni proces. Pojašnjava i zašto tako misli.

“Prvo, na to neće pristati Republika Srpska, barem ne u potpunosti. Drugo, to je poprilično skup projekat, koji košta desetine miliona maraka, i treće, BiH još nema infrastrukturu za tako nešto. Kod nas se glasanje još odvija po privatnim kućama, društvenim domovima i neuslovnim prostorijama koje nemaju internet konekciju”, kategoričan je Vukić.

Isto tako, saglasan je da su nove tehnologije neophodne za sprovođenje izbora u BiH, ali i da u tom slučaju treba napraviti balans.

“Ne treba srljati u digitalizaciju po svaku cijenu. U Evropi imamo slučajeva da su neke zemlje odustale od elektronskog glasanja i vratile se na papir i listiće. Šta će na kraju biti od svega, teško je predvidjeti, ali kako stvari sada stoje, daleko smo od novih tehnologija u izbornom procesu”, kazao je on.

Nebojša Tojagić, politički analitičar, podržava ideju CIK BiH, za koju kaže da nije nova, i koja bi, naglašava, unaprijedila birački proces, prije svega u smislu bržeg brojanja glasova, koje je “po sporosti stvar naučne fantastike i dio političko-izbornog folklora BiH”.

“Vjerujem da će i vlast i opozicija, bar načelno, podržati ovu inicijativu, ali i da će je brzo zaboraviti. Ne vjerujem u njenu skoru primjenu, iako je bilo najava da bi se mogla primjenjivati još na lokalnim izborima 2020. godine. Smatram nemogućim da se to dogodi već na narednim lokalnim izborima jer je potrebno dosta izmjena zakona, javnih nabavki i edukacija članova biračkih odbora kako bi to bilo izvedeno na svima jasan način, ali smatram da je to ideja na kojoj treba raditi sad i odmah”, rekao je Tojagić.

I on podsjeća na činjenicu da i dalje najveći broj država i sada glasa na tradicionalan način, kao što je to i sada kod nas, a da je tek oko jedne trećine zemalja prešlo na moderne tehnologije.

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno