Automatska identifikacija birača, proces glasanja i skeniranja glasačkih listića, brz transfer rezultata sa biračkog mjesta do glavnog centra za brojanje.

To su suštinski ciljevi koji se tiču reformi kada je u pitanju izborni proces u BiH, a koji bi trebalo da spriječe brojne izborne nepravilnosti (poput slikanja glasačkih listića, glasanja u ime drugih ljudi, dopisivanja imena na biračke spiskove, neadekvatno vođenih zapisnika, a nerijetka pojava bila je i da su glasali mrtvi ljudi).

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” ne vjeruju da će tako brzo doći do osavremenjivanja izbora u BiH, jer se radi o izuzetno skupom projektu, a dodaju i da je jedna stvar da reforme predloži Centralna izborna komisija (CIK) BiH, a druga da one budu prihvaćene u parlamentu BiH, gdje se svi zakoni aminuju.

A “promocija novih tehnologija u izbornom procesu” trenutno je u fokusu na “Danima otvorenih vrata”, koje u Sarajevu organizuje CIK BiH.

Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, kazao je da je plan intenzivirati inicijativu za korištenje digitalnih tehnologija u svim segmentima izbornog procesa.

Automatska identifikacija birača jedno je od rješenja, a predstavljen je uređaj za identifikaciju birača putem otiska prsta, koji je dizajniran da pomogne izbornim komisijama i članovima biračkih odbora da imaju direktan uvid o glasačima.

Isto se želi postići i uređajem koji skenira i broji glasačke listiće.

Ermin Kos, šef Sektora za izbore, rekao je da se uređajem minimiziraju mogućnosti ljudske greške i da se skraćuje vrijeme za brojanje glasova, sa dana na sate.

“Uređaj daje informaciju biraču da je nevažeći glasački listić i da, ukoliko je nevažeći, može ponovo uzeti drugi listić i ponoviti glasanje, kako bi se smanjio broj nevažećih glasačkih listića”, pojasnio je Kos.

Ako se sve sprovede po planu, dodao je, čim se zatvore biračka mjesta, automatski se vrši transfer rezultata sa biračkog mjesta, ukoliko je uspostavljena online veza, a ukoliko nije, uređaj se prenosi do opštinske izborne komisije, odakle se vrši transfer rezultata.

“Ne vjerujem da će nove tehnologije, onako kako ih vidi Centralna izborna komisija BiH, ikada zaživjeti u praksi”, smatra Uroš Vukić, novinar “Nezavisnih novina”.

Prema njegovom mišljenju, BiH je još daleko i od uvođenja takvih tehnologija u izborni proces. Pojašnjava i zašto tako misli.

“Prvo, na to neće pristati Republika Srpska, barem ne u potpunosti. Drugo, to je poprilično skup projekat, koji košta desetine miliona maraka, i treće, BiH još nema infrastrukturu za tako nešto. Kod nas se glasanje još odvija po privatnim kućama, društvenim domovima i neuslovnim prostorijama koje nemaju internet konekciju”, kategoričan je Vukić.

Isto tako, saglasan je da su nove tehnologije neophodne za sprovođenje izbora u BiH, ali i da u tom slučaju treba napraviti balans.

“Ne treba srljati u digitalizaciju po svaku cijenu. U Evropi imamo slučajeva da su neke zemlje odustale od elektronskog glasanja i vratile se na papir i listiće. Šta će na kraju biti od svega, teško je predvidjeti, ali kako stvari sada stoje, daleko smo od novih tehnologija u izbornom procesu”, kazao je on.

Nebojša Tojagić, politički analitičar, podržava ideju CIK BiH, za koju kaže da nije nova, i koja bi, naglašava, unaprijedila birački proces, prije svega u smislu bržeg brojanja glasova, koje je “po sporosti stvar naučne fantastike i dio političko-izbornog folklora BiH”.

“Vjerujem da će i vlast i opozicija, bar načelno, podržati ovu inicijativu, ali i da će je brzo zaboraviti. Ne vjerujem u njenu skoru primjenu, iako je bilo najava da bi se mogla primjenjivati još na lokalnim izborima 2020. godine. Smatram nemogućim da se to dogodi već na narednim lokalnim izborima jer je potrebno dosta izmjena zakona, javnih nabavki i edukacija članova biračkih odbora kako bi to bilo izvedeno na svima jasan način, ali smatram da je to ideja na kojoj treba raditi sad i odmah”, rekao je Tojagić.

I on podsjeća na činjenicu da i dalje najveći broj država i sada glasa na tradicionalan način, kao što je to i sada kod nas, a da je tek oko jedne trećine zemalja prešlo na moderne tehnologije.