Connect with us

Društvo

Propala preduzeća nakalemila 89 miliona KM duga

Od ukupnih potraživanja za penzijsko i invalidsko osiguranje koja su na kraju prošle godine dostigla 480,5 miliona KM, naplata oko petine tog duga pod znakom je pitanja, jer pripada preduzećima u stečaju ili likvidaciji.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS ukupna potraživanja od javnog sektora po osnovu doprinosa za osiguranje na kraju decembra 2022. godine iznosila su 191,99 milion KM, dok je privatni sektor dugovao 288,60 miliona KM.

– U odnosu na 2021. godinu potraživanja po osnovu doprinosa na kraju prošle godine bila su manja za 242.455 KM. S druge strane potraživanja od preduzeća nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije lani su u odnosu na godinu ranije povećana za 2,19 miliona KM i njihov ukupan dug iznosi 89,09 miliona maraka i velika je neizvjesnost u naplati tih potraživanja – rekli su u Fondu.

Neizmirene obaveze za PIO osiguranje, prema podacima Fonda, imaju svi sektori pa tako javne zdravstvene ustanove duguju 145,65 miliona KM, privatna preduzeća 123,43 miliona, a samostalne djelatnosti 94,37 miliona maraka. Kada je riječ o akcionarskim društvima potraživanja Fonda PIO dostigla su 53,79 miliona KM, preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom duguju 31,2 miliona KM, a firme u vlasništvu opština 9,41 milion.

Među dužnicima su i brojna udruženja građana, sportski klubovi čiji je dug 7,86 miliona KM, dok je dug preduzeća iz kožarsko-tekstilne industrije težak 4,54 miliona maraka.

– Od ukupno 44.793 registrovanih uplatioca doprinosa krajem prošle godine njih 39.003 je redovno izmirivalo obaveze za osiguranje, dok 5.790 uplatilaca nije svoje obaveze izmirivao na vrijeme. Od ukupno 327.784 osiguranika prijavljena na osiguranje, podaci od posljednjeg dana decembra pokazali su da se za 6.456 radnika doprinosi neredovno uplaćuju – naveli su u Fondu i podsjetili da potpisan reprogram u otplati imaju javne zdravstvene ustanove, preduzeća u vlasništvu države i opština te mnogi drugi koji na taj način redovno izmiruju svoje tekuće obaveze.

Da će Fond PIO teško uspjeti da ikada naplati sav dug od propalih preduzeća smatraju upućeni, koji kažu da je naplata potraživanja u postupku stečaja manja od deset odsto.

Dugogodišnja stečajna upravnica Nataša Kosić navodi da prednost u isplati potraživanja tokom stečaja imaju troškovi postupka i razlučni povjerioci koji su osigurani hipotekom.

– Te vrste potraživanja koje se odnose na fondove zdravstva i penzijsko- invalidskog osiguranja, te potraživanja radnika za plate svrstavaju se u viši isplatni red, ali budući da većina firmi u stečaju imaju neku hipoteku, razlučni povjerioci uzimaju novac od prodaje imovine. Osim toga troškovi stečaja uvijek budu veliki, jer postupci dugo traju, tako da u najvećem broju slučajeva doprinosi uopšte ne budu naplaćeni, jer ne dođu na red – objasnila je Kosićeva.

Najniža plata

U Fondu PIO RS kažu da je tokom prošle godine po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje naplaćeno 1,178 milijardi maraka.

– U decembru prošle godine na najnižu platu bilo je prijavljeno 12.182 osiguranika, od čega 5.751 u privatnim preduzećima i 5.419 u samostalnim djelatnostima – navode iz Fonda PIO.

Glas Srpske

Društvo

IDDEEA “Bez 1,58 miliona KM nema tablica ni LIČNIH DOKUMENATA”

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.

Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.

Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.

Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.

Capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.

Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

Nastavi čitati

Aktuelno