Connect with us

Društvo

Amerikanac na Ostrogu zbog Đokovića: Osjećao sam se posebno

Vinaj Venkateš, novinar američkog magazina “Inside Tennis”, spojio je puteve i poistovetio svoje životno gledište sa jednim od najboljih igrača u istoriji Novakom Đokovićem.

Veliki je zaljubljenik u bijeli sport, a zbog Noleta je posjetio i Srbiju i Crnu Goru, pronašao dodatni duhovni mir i upoznao srpski narod u biti.

Amerikanac, porijeklom iz Indije, je za Telegraf podijelio svoju priču koja je usko vezana za Đokovića i njegove gigantske uspjehe, a priča je tekla uz predstavljanje.

“Da, ovdje sam na Rolan Garosu kao novinar, ali u takođe radim kao softverski inžinjer i vodim lokalni tim u Guglu u Kaliforniji. Ali, prije svega toga i nešto najbitnije, ogroman sam navijač Novaka Đokovića još od 2007. godine”,  počeo je Vinaj.

Otkrio je šta ga je privuklo da vatreno bodri i prati Novaka

“Prvi put sam ga vidio na TV-u, bio je Indijan Vels. Nisam čuo prije toga za njega. To je bilo vrijeme kada je Federer sve osvajao, a i kada nešto ne osvoji, onda to uzme Nadal. Nisam mogao da se povežem sa njima dvojicom. Svi oko mene su navijali za Federera i Nadala, a nisam htio da budem dio mase. Onda su Novak, Ana i Jelena zabriljirali upravo ovdje, na Rolan Garosu i sjećam se naslova u američkim novinama: ‘Srbi idu naprijed'”.

Kaže da je tu sve krenulo, da ga je to povuklo i počeo je da čita i istražuje o Srbima.

“Svo troje su pričali o ratu, o skloništima, da je veoma teško uspjeti u tenisu u Srbiji. Eto, te priče su me povukle gdje su udarali u praznom bazenu. Ostalo mi je u glavi da je Novak rekao da je trenirao tamo gdje je već pala bomba, jer bomba neće pasti dva puta na isto mjesto. To je učinilo svako parče mog tijela da se naježi. Novak i ja smo isto godište, to je bila instant konekcija”, ispričao je.

Otkriio je i koji meč najviše pamti.

“O, da, meč sa Federerom na US Openu. Sljedeći dan, kad sam došao u školu, bio sam u srednjoj školi. Sećam se tog klinca koji je sjedio ispred mene, pričao je kako je Federer počistio Novaka. Rekao sam mu odmah: ‘Ne, nije to učinio. Đoković je zamalo uzeo prva dva seta’. To je bilo prvi put da sam ga na taj način branio i od tog momenta sam znao da ću biti uz njega u budućnosti”, priča Amerikanac.

Prvi put uživo ga je vidio u u Indijan Velsu, čekao ga je tri sata na suncu.

“Samo sam viknuo ‘Novače, uzmi ponovo četiri Grend slema, molim te’, jer je u 2015. i 2016. godini povezao četiri Slema. Uzeo je peškir, ustao sa stolice i krenuo da trči do mene. Sve je zaobišao i došao do mene, htio je meni da pruži jer je rekao nešto lijepo. Nisam jeo i nisam spavao dok mu se sve ono dešavalo u Kovid eri, čak i kad sam tada zamišljao, krenula mi je suza, kroz šta je sve prolazio. Čista je duša, ne bi nikada nikog povrijedio. To me je motivisalo da postanem onakva osoba kakva jesam, u svakom teškom momentu se zapitam šta bi on uradio. Sve to me je dovelo do posla u Guglu”, priča Venkateš.

On je ispričao da je osjetio potrebu da dođe da ga bodrim na Serbia Openu.

“Za mene je taj put do Beograda izgledalo kao neko hodočašće. Svidjela mi se mnogo hrana tamo! Doduše, i sam sam vegetarijanac kao i Novak, ali mi se svidjela pita sa sirom. Šetao sam pijacom negde blizu Svetog Save. Ti ljudi tamo, prodavci, nisu znali jezik, ali su znali da sam posjetilac. Hteli su da probam sir, rakiju, rekli su mi da ništa ne moram da kupim, samo da probam, da uživam u srpskoj kulturi. Zaista sam bio dirnut. Putovao sam dosta u svom životu i nikada nisam osetio takvu povezanost”, priča novinar.

Kako je otišao za Crnu Goru?

“Čuo sam za manastir Ostrog koji Novak mnogo cijeni i poštuje. Čitao sam nešto o njegovoj posjeti, pa sam čitao i od samom manastiru. Shvatio sam da to moram da posetim. Odseo sam u Kotoru kod nekih crnogorskih domaćina, bili su jako dragi prema meni i bili su srećni kada su čuli da želim da idem tamo”, otkriva Novakov fan.

Rekli su mu, dalje priča on,  da tamo uzme nešto, jer će mu to biti zaštita za čitav život, gdje god se kreće.

“Zato imam, evo vidite, ikonu Svetog Vasilija i ove dvije brojanice koje nosim svakog dana od tog momenta. Imamo teških momenata, kao i svi ljudi, ali osjetim tu energiju koja mi pomogne. Osjećao sam se posebno, dobio sam i blagoslov od srpskog sveštenika. Osjećao se tamjan, ponio sam ga za Kaliforniju”, objašnjava novinar.

Amerikanac očekuje da Đoković osvoji ovaj Rolan Garos.

“Još uvijek verujem da može to učiniti. Nadal je bio taj koji ga je sputavao da ovde uzme više titula. Bio bih razočaran da ne učini to. Takođe bih bio razočaran ako bi stao na manji broj od 30 Grend slem titula! Znam da sam bijesan, ali znam njegov mentalitet. Uvijek se sejtim onoga kada je pričao da, kada publika skandira ‘Rodžer, Rodžer’ on čuje ‘Novak, Novak’. Sve njegove navike ga čine mlađim, elastičnim, vidim ga sa još osam titula Grend slema. Tu su sada ovi mlađi, znam da možda tražim previše, ali tome se nadam”,  zaključio je Vinaj,

Glas Srpske

Društvo

“PLATE SU MALE, LJUDI ODLAZE”: Sindikatlije najavile prvomajsko okupljanje u Banjaluci

Savez sindikata obilježiće 1. maj manifestacijom u Parku “Mladen Stojanović” gdje će ukazati na loš položaj radnika u Republici Srpskoj.

U parku će se u 10 časova okupiti predstavnici i članovi 15 granskih sindikata kako bi ukazali na sve nepravilnosti i loš položaj radnika, koji, kako su naveli, zbog loših uslova, sve češće napuštaju posao i odlaze u inostranstvo.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Dragan Gnjatić ponovio je na današnjoj pres konferenciji da je položaj radnika u obrazovanju jako težak i nezavidan i ukazao na porazne rezultate ankete koju su proveli u septembru 2023. godine.

“Naša anketa pokazala je da oko 30 odsto radnika u prosvjeti želi da napusti posao i ode odavde, jer neće da rade za malu platu. Prosvjetni radnici su previše opterećeni administrativnim poslovima umjesto da rade ono što im je struka, a to je vaspitanje i obrazovanje djece”, rekao je Gnjatić.

Istakao je i problem neujednačenosti plata prosvjetnih radnika.

“Ljudi rade isti kao i visoko obrazovani prosvjetni radnici, ali za manju platu i mi se trudimo da tu nepravdu ispravimo. Nastavljamo da radimo i pregovaramo sa nadležnima kako bismo prosvjetnim radnicima vratili dostojanstvo”, rekao je Gnjatić I dodao da plate jesu rasle ali su cijene rasle mnogo više.

Na loše uslove rada upozorio je i Siniša Petrović, predsjednik Sindikata pravosuđa navodeći da su štrajkom, koji je trajao više od mjesec dana uspjeli ispuniti jedan od zahtjeva, te da u narednom periodu očekuju rješavanje i ostalih.

“Radnici u pravosuđu trenutno dijele sudbinu svih ostalih radnika, plate su male, ljudi odlaze, a na konkurse za posao se prijavljuje sve manji broj ljudi. Vlada RS je juče donijela odluku o izmjeni zakona kojom se uređuju naknade zbog prirode posla koji obavljaju i to je prvi korak”, rekao je Petrović.

Naglasio je da neće odustati od ostalih zahtjeva, poput rješavanja regresa, toplog obroka i naknade po osnovu staža.

“Tražićemo i povećanje plata, jer iako su porasle, to je minorno. Rast cijena je daleko veći, samo osnovne životne namirnice su skuplje za 30 do 60 odsto, meso i jaja za 40 odsto. Da su plate toliko rasle svima bi bilo dobro”, poručio je Petrović i pozvao članove da 1. maja dođu u Park “Mladen Stojanović”.

Mondo

Nastavi čitati

Društvo

PORAŽAVAJUĆE: Srpska za godinu dana “izgubila” više manjih opština

Već više od 20 godina Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj, a takav trend nastavljen je i u prošloj godini, kada je Srpska “izgubila” nekoliko manjih opština poput Krupe na Uni, Jezera, Istočnog Starog grada i Istočnog Mostara zajedno, jer je broj umrlih lani bio veći za 4.199 u odnosu na broj rođenih.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2023. godine u Srpskoj je rođeno 9.309 beba, dok je broj umrlih mnogo veći, odnosno 13.508. Tako je u odnosu na 2022. godinu, lani situacija bila malo bolja. Naime, u 2022. godini je u matičnu knjigu rođenih upisano 9.118 beba, a u matičnu knjigu umrlih 16.263 osobe.

Uzimajući u obzir podatke iz popisa iz 2013. godine, manje od 4.199 stanovnika imaju opštine: Donji Žabar, Han Pijesak, Ljubinje, Novo Goražde, Oštra Luka, Berkovići, Trnovo (RS), Kalinovik, Krupa na Uni, Jezero, Istočni Stari grad, Petrovac, Kupres (RS), Istočni Mostar i Istočni Drvar.

“Od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske je negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini iznosila je -3,7 promila”, naveli su iz Zavoda za statistiku Srpske dodajući da je ipak u 2023. godini zabilježena najviša stopa ukupnog fertiliteta.

Stevo Pašalić, demograf, ističe da veći problem predstavlja odseljavanje stanovništva nego negativan prirodni priraštaj, koji je, kako kaže, u 2023. godini bio povoljniji u odnosu na prethodne. Kako navodi, statistika ne uzima u obzir spoljne migracije, a cijeli region je upravo negativan kada se govori o tom pitanju.

“Za ovih 10 godina nakon popisa zaključno sa 2023. godinom, došao sam do broja od 104.000 odlazaka, to je u prosjeku oko 10.430 odlazaka godišnje. Takođe, imamo i unutrašnje migracije u BiH, gdje je Republika Srpska pozitivna”, kaže Pašalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, raduje ga podatak da je u Srpskoj rođeno više od 9.000 beba, mada je i to malo, te da se mjerama mora povećati broj rođenih bar na 10.000.

Pašalić navodi da je potrebno donijeti mjere koje neće biti populističke niti političke, već stručne i da akcenat treba da bude na kvalitetu, a ne samo na kvantitetu.

“Ne trebaju klasična davanja, ona daju najmanje efekata. Ona svakome dobro dođu, ali ne daju efekte”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim podacima, na kraju prošle godine Srpska je imala oko milion i sedam hiljada stanovnika.

Vladimir Vasić, sociolog, ističe za “Nezavisne novine” da se u današnje vrijeme porodica samo deklarativno stavlja na prvo mjesto, ali i da pad nataliteta nije samo karakterističan za bh. društvo, već da sa tim probleme vode i druge zemlje.

“Jedan od razloga jeste taj što veliki broj mladih ljudi u najreproduktivnijoj životnoj dobi napušta državu, dakle, odlaze iz BiH i ona floskula da ćemo postati država staraca čini mi se da se obistinila. Dosta ljudi, odnosno i žena i muškaraca, napušta državu, odlaze i samim tim odnose ljudski resurs, odnosno, rađaju život van granica BiH i te generacije koje se tamo rađaju, one, nažalost, ostaju tamo”, kaže on.

Takođe, kako ističe, danas je često karijera na prvom mjestu.

“Granica ulaska u brak i kod muškaraca i kod žena se pomjerila. U dubokim tridesetim godinama stupamo u brak i rađamo jedno ili dvoje, maksimalno troje djece, što, već vidimo, utiče na negativni prirodni priraštaj”, ističe Vasić za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, problem su i odluke koje su često samo “kozmetičke”, a ne suštinske.

“Dakle, da bi se dugoročno riješio ovaj problem, država treba aktivno da se uključi i da se stvore neki realni socijalni uslovi za sklapanje brakova, za rađenje novog života”, smatra on.

Nastavi čitati

Društvo

POSLJEDICA MANJKA ZANATLIJA U SRPSKOJ: Majstori dnevno zarade i više od 300 KM

Rad zanatlija iz godine u godinu je sve bolje plaćen, ali je i dalje veoma teško pronaći majstore koji će na kvalitetan način obavljati svoj posao, saglasni su naši sagovornici, koji ističu da takvo stanje podiže cijenu usluga, ali samim tim i zaradu zanatlija.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da Srpska muku muču sa manjkom zanatlija svih profila i da to godinama sve više dolazi do izražaja.

“Keramičari, zidari, moleri, varioci, vodoinstalateri, mesari i vozači su radnici kojih bukvalno nema ni za lijeka”, kazao je Bratić i istakao da je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inostranstvo, u potragu za boljom platom, ali naglašava da uopšte nemaju potrebe za time.

“Danas nijedan keramičar neće raditi za platu zato što njegova dnevna zarada može preći i 300 KM, jer je njegova dnevnica od 25 do 30 maraka po kvadratu”, kazao je Bratić i istakao da je dnevnica zidara odavno prešla 100 KM.

“Vodoinstalateri nemaju dnevnicu po kojoj rade, nego oni naplaćuju po izlazu na teren i to košta oko 200 KM”, kazao je Bratić i dodao da je dobrog majstora potrebno čekati nekada i po nekoliko sedmica.

Ističe da danas majstori mogu jako pristojno da žive od svog rada i da su zanatski poslovi mnogo lakši nego prije.

“Mnogo je lakše sada raditi nego prije, jer sada imamo razne mašine koje majstorima pomažu u radu”, rekao je Bratić.

Naglasio je da se u odnosu na prethodni period ništa nije promijenilo, odnosno da je zainteresovanost kod mladih i dalje jako mala.

Da već godinama na tržištu Srpske nedostaje zanatlija svih profila kaže i Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

“Tako da sâm odnos ponude i potražnje definiše cijenu njihovih usluga”, kazao je Blagojević.

Dodao je da dobar zanatlija može danas da zaradi mnogo više od prosječene plate u Srpskoj, što, kako kaže, upućuje na to da je potrebno da se značajnije promoviše samo zanatstvo.

“Učenici koji su završili srednju školu, neki od zanatskih smjerova, mogu odmah po završetku školovanja dobiti siguran posao i mnogo veća primanja nego što je to prosječna plata u Srpskoj”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna grana privrede, ali ni djelatnosti u kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage, odnosno ljudi koji znaju kvalitetno da rade.

Keramičar Siniša Vasić iz Prijedora, koji svoje usluge nudi putem oglasa, kaže da postavljanje keramike po kvadratu košta 25 KM i da ima pune ruke posla.

“Ne mogu ni postići sve poslove za koje me ljudi zovu “, kaže Vasić.

Nastavi čitati

Aktuelno