Moja politika nikada nije bila nasilje. Znam da bi pojedinci voljeli da se drugačije predstavi, ali istina je jasna i biće dokazana. Ovo nije prvi put da se moje ime koristi za montaže i spinove. Iza toga stoje ljudi bez ikakvog integriteta, poput Bore, Ćurle i njima sličnih, koji godinama upravljaju politikama Gradskog odbora SNSD-a, šire laži i pokušavaju da mene, moje saradnike i moju porodicu prikažu u negativnom svjetlu.

Izjavio je ovo generalni sekretar PDP-a i šef Kluba odbornika ove stranke u Skupštini grada Banjaluka, nakon što je dao izjavu u policji po prijavi SNSD-ovog Milana Ćurlića, koji ga je prijavio za fizički napad.

-Ti ljudi stalno provociraju, snimaju, vrijeđaju i prijete. Isti taj Milan je već ranije ulazio u lokale, slikao me i pokušavao izazvati incident. Isto se dogodilo i juče. Kad sam ga mirno pitao zašto to radi i zamolio da prestane, počeo je da vrijeđa, prijeti i izgovara vulgarne uvrede. Moj instinkt je bio samo da ga fizički distanciram i spriječim dalje provokacije. Nije bilo nikakvog nasilja, telefon koji mu je pao u tom trenutku ostavio sam na sto- istakao je Drinić i dodao:

-Ono što je zabrinjavajuće jeste ponašanje policije. Umjesto da reaguje nepristrasno, stigli su u roku od nekoliko minuta, legitimisali mene, a na kraju mi napisali kaznu za parkiranje, iako sam vozilo samo nakratko zaustavio da uzmem dokumenta. Takva selektivnost pokazuje da dio MUP-a više služi politici nego zakonu. To nije prvi put: isto se desilo i tokom događaja ispred Multimedijalne sale, kada je policija štitila batinaše određenih političkih struktura umjesto komunalne službe koja je radila svoj posao.

Navodi da istovremeno, ljudi koji otvoreno “ruše javne projekte, izazivaju incidente i prijete građanima ostaju nedodirljivi”.

-Mnogi policajci rade svoj posao pošteno i profesionalno, ali problem su politički postavljeni kadrovi, načelnici i ministri koji vrše pritisak i traže da se po svaku cijenu pravi slučaj tamo gdje ga nema. Već dvije godine plasiraju laži o meni, o automobilima, imovini, navodnim primanjima, a svi ti predmeti su završeni bez dokaza, jer ih nikada i nije bilo. Najveće razočaranje u svemu ovome jeste to što MUP Republike Srpske, umjesto da štiti građane i sprovodi zakon jednako za sve, postaje oruđe politike. A to je poraz za svaku državu koja želi da se naziva pravnom- poručio je Drinić.

Republika Srpska je devastirana politikom koju je u prethodnih dvadeset godina vodio Milorad Dodik. Nacionalna ekonomija ne postoji, međunarodni kredibilitet je urušen, a građani alternativu vide u odlasku, poručio je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević u jutarnjem programu BN TV.

Hazarderska politika Milorada Dodika dovela je Republiku Srpsku u potpuni haos, jasan je Milićević.

„SNSD ne može da se dogovori sama sa sobom koliko mi to imamo predsjednika Republike. Da li je to Dodik koji i dalje koristi sve privilegije, da li Pranjić, da li je to neki budući za koga kažu da će ga izabrati ili je to neki v.d. To je totalni haos u koji su doveli Republiku Srpsku.“

Taj haos zadire u samo postojanje Srpske, navodi on.

„Nije samo u pitanju poštovanje BiH, nego i poštovanje Ustava Republike Srpske oko koga su se okupili svi kada nam je bilo najteže. S druge strane imate jednu katastrofalnu ekonomsku politiku. U takvoj situaciji imate nekoga ko pozove premijera i kaže mu da više neće biti premijer, a u toj novoj Vladi Republike nemate nijedno novo pozitivno iznenađenje.“

Osim toga, nova Vlada je zadržala svoj najvažniji princip djelovanja, a to je, objašnjava Milićević, princip poslušnosti.

„Kad vidite zasjedanje te Vlade, vidite da na njenom čelu sjedi Milorad Dodik. Odmah su posegli za novim zaduženjem, za 79-om emisijom obveznica. Tvrdili su da će raditi na ravnomjernom razvoju Republike, a prva odluka im je bila kupovina zemljišta za 850.000 KM za izgradnju trga u, zanimljivo, gradu Laktaši. Govore da su javna preduzeća preopterećena, a istovremeno, prva odluka u Ministarstvu poljoprivrede je povećanje radnih mjesta sa 202 na 239 što je više za 37 radnih mjesta samo u jednom ministarstvu“, rekao je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik opštine Šamac.

Milićević ističe da je međunarodni kredibilitet Republike Srpske potpuno urušen konstantnim cejenkanjem, te da Republiku Srpsku više niko ne doživljava kao stranu u dijalogu nego kako određeni remetilački faktor reformskih procesa u BiH, pa i u regionu.

„Da li će nam iko ikada više išta vjerovati ako kažete da se treba obustaviti put ka EU, a onda se ministar Košarac u sumrak pojavi i glasa za Plan rasta, a u međuvremenu smo izgubili 102 miliona evra u julu jer se on nije pojavio na tadašnjoj sjednici.“

Komentarišući prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske Milićević je rekao da je profesor Blanuša kojeg je predložio SDS potpuna alternativa SNSD-ovoj korumpiranoj vlasti, intelektualac zavidne biografije koji može da napravi tim koji će da pokrene Srpsku s mrtve tačke.

Istovremeno, Milićević je rekao da je SNSD-ov Siniša Karan u proteklim godinama u direktnoj službi vlasti Milorada Dodika i ne može da se pohvali dobrim rezultatima.

Osim toga, poniženje koje je doživio od Dodika u Sudu BiH dovoljno ga diskvalifikuje u težnjama da bude predjednik Republike, jasan je funkcioner SDS-a.

Iako se proteklih sedmica mnogo spekulisalo da bi Rusija mogla uložiti veto na misiju EUFOR “Althea” u BiH, Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, otklonio je ovu mogućnost.

On je, naime, u emisiji FACE TV rekao da je u javnosti bilo pokušaja provokacija u vezi s odnosom Rusije prema “Althei”, ali da neće doći do promjene ruskog stava.

“Što se tiče našeg odnosa prema ‘Althei’, mi kao odgovoran član procesa implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma mislimo da ovdje moraju biti neke garancije sigurnosti. Nemamo ništa protiv da ostane ‘Althea'”, rekao je Kalabuhov.

Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će na sastancima u Rusiji tražiti od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da ta zemlja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija krajem oktobra o stanju u BiH stavi veto na vojnu misiju EU.

Na pitanje voditelja šta ako bi u slučaju odlaska “Althee” u BiH mogao doći NATO odgovorio je da je to hipotetička situacija i dodao da “to ne bi bilo baš jednostavno”.

“‘Althea’ je bolji izbor jer ima saglasnost Savjeta bezbjednosti. Mislim da će sjednica biti samo potvrda mandata na još jednu godinu 31. oktobra i naravno kao i uvijek biće spomenuta situacija s nelegitimnim visokim predstavnikom. Ali vidjećemo kako će to biti formalno”, rekao je Kalabuhov.

O razlozima zašto ne bi bilo realno da Rusija stavi veto na EUFOR više smo puta pisali. Jedan od njih se odnosi na mogućnost da u BiH dođe NATO, ali drugi razlog, o kojem se manje govori, je da bi uskraćivanjem mandata EUFOR-u Rusija sama sebi sklonila stolicu u međunarodnim odnosima jer se, kako tvrdi samo rusko rukovodstvo, ta zemlja zalaže za poštovanje međunarodnog prava, a vojna misija u BiH je pokrenuta u dogovoru i sa Rusijom. Osim toga, Rusija želi od Zapada da se poštuju njeni bezbjednosni interesi na području bivšeg Varšavskog pakta, a Jugoslavija nije nikad bila dio tog bloka.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da Rusiji nije u interesu da se u BiH uspostavi vojna misija NATO.

“Bez obzira na to što bi i dalje ostale iste zemlje i što se ne bi desila suštinska promjena, očigledno je da Moskva ne želi još jednu misiju NATO. Vojnici EUFOR-a koji su tu ne bi čak ni uniforme promijenili, samo bi se promijenio lanac komandovanja. Sve bi ostalo isto, ali bi se to politički drugačije gledalo jer bi to tada bio NATO”, ističe Radić.

On podsjeća da je poslana jasna poruka time što je nedavno KFOR-ova rezerva, koji je NATO misija na Kosovu, vježbala u BiH.

I Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da nije realno da Rusija stavi veto na vojnu misiju EU, iako se, kako kaže, svake godine između Dodika i ruskih zvaničnika vode razgovori o tome. U tom slučaju bi, kako ističe, umjesto EUFOR-a u BiH došao NATO. Džebić, naime, podsjeća da je u Dejtonskom sporazumu definisano da prisustvo međunarodnih vojnih snaga u BiH mora postojati sve dok garanti mirovnog sporazuma ne konstatuju da za tim više nema potrebe, odnosno da se ne može dozvoliti da dođe do bezbjednosnog vakuuma.

“EUFOR ima rezervne snage koje bi u slučaju vakuuma imale ključnu ulogu da popune tu prazninu. To bi bila druga misija i druga namjena i jednostavno puno toga bi se zaista promijenilo u tom nekom funkcionalnom smislu, ali možemo reći da bi na neki način zaista vojnici samo skinuli ambleme EUFOR-a i stavili ambleme misije koju bi imenovao NATO”, rekao je Džebić za “Nezavisne”.

On je podsjetio da je tokom krize u vezi sa hapšenjem Dodika došlo do raspoređivanja dijela rezervnih snaga, te da su u roku od 72 časa u BiH došle padobranske jedinice iz Češke, kao i da bi se u tom slučaju desio sličan scenario. Prema njegovom mišljenju, te jedinice bi u slučaju povlačenja EUFOR-a došle u sklopu misije NATO, a ostalo bi se nastavilo kao i do sada u smislu sprovođenja mandata.

Mandat EUFOR-a je održavanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH kroz implementaciju vojnog dijela Dejtonskog sporazuma.