Svijet
PROPAST KUBANSKOG SNA: Tramp zaustavio procvat turizma, stanovnici ostrva jedva krpe kraj s krajem
Nakon obnove odnosa između SAD i Kube, turizam je cvjetao, ali sada Mendi Pruna i drugi Kubanci trpe posljedice ekonomske krize i nestašice goriva.
Mendi Pruna se sa nostalgičnim osmijehom prisjeća navale američkih putnika koji su dolazili na Kubu nakon što je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama obnovio diplomatske odnose sa ostrvom 2015. godine.
Pruna i njegov jarko crveni “ševrole” iz 1957. bili su stalno traženi, a on kaže da su brojni posjetioci, uključujući slavne ličnosti poput Vila Smita, Rijane i Kim Kardašijan plaćali basnoslovne sume, barem za kubanske prilike, kako bi išli na ture u klasičnim automobilima s njim.
Njegov “ševrole” bio je jedan od tri starinska američka automobila koje su američke diplomate odabrale da budu u pozadini tokom ceremonije podizanja zastave u Ambasadi SAD u Havani, čime je zvanično obilježena obnova odnosa između dvije zemlje nakon decenija ogorčenog neprijateljstva, piše CNN.
“Svi sektori društva su od toga imali koristi“, rekao je Pruna, misleći na kratkotrajno poboljšanje odnosa. “Vidjele su se kuće koje se kreče, otvarali su se novi poslovi. Za mene je to bilo fantastično. To je bilo najbolje doba za turizam na Kubi”.
Sada bi Kuba mogla da prolazi kroz najdublji period ekonomske neizvjesnosti koji su stanovnici ostrva doživjeli u posljednjim decenijama, ako ne i tokom čitavog svog života.
Kroz vojnu akciju u Venecueli i prijetnje carinama Meksiku, administracija predsjednika Donalda Trampaprekinula je dotok nafte na Kubu, pokušavajući da izvrši pritisak na komunističko rukovodstvo ostrva kako bi sprovelo značajne političke i ekonomske reforme.
Čini se da Kuba više nema saveznike spremne da obezbijede stotine miliona dolara vrijedno gorivo potrebno za pokretanje ekonomije.
Zalihe nafte koje su ostale na ostrvu su pri kraju.
Dvostruki gubitak, goriva i turista, za ljude poput Prune bio je katastrofalan.
“Treba mi benzin da bih radio, trebaju mi turisti da bih radio”, rekao je.
Nastava obustavljena, radnici na prinudnim odmorima
Kako se kriza produžava, život na ovom ostrvu od skoro 10 miliona stanovnika polako staje.
Nastava je obustavljena u mnogim školama, a radnici su poslati na prinudne odmore radi uštede energije. Gotovo prazni hoteli su zatvoreni, a letovi iz Rusije i Kanade otkazani jer na ostrvu nema dovoljno avionskog goriva za duže međunarodne letove.
Velika Britanija i Kanada upozorile su svoje građane da izbjegavaju putovanja na Kubu koja nisu neophodna.
Prošle nedjelje organizatori su otkazali godišnji festival cigara “Habanos”, koji donosi milione dolara prihoda. Kompanija Šerit Internešnal u utorak je saopštila da obustavlja rudarske operacije nikla i kobalta na Kubi zbog nestašice goriva.
Mnoge državne bolnice smanjile su obim usluga, a nedostatak goriva i ispravnih kamiona za odvoz smeća doveo je do gomilanja otpada u čitavim kvartovima.
Na gotovo svakom uglu vode se razgovori o tome kada će nestati struja i koliko će prekidi trajati. Noću se u Havani često jasno vide zvijezde, jer je veći dio grada obavijen gotovo potpunim mrakom.
Administracija SAD poručuje da kubanska vlada mora konačno da otvori centralizovanu ekonomiju ostrva prije nego što se ona potpuno uruši.
“Nema nafte, nema novca, nema ničega”, rekao je Tramp novinarima u ponedjeljak, dodajući da državni sekretar Marko Rubio predvodi napore za pregovore sa najvišim kubanskim zvaničnicima.
Rubio, koji je kubanskog porijekla i dugogodišnji protivnik kubanske vlade, ranije je rekao da jedino o čemu namjerava da razgovara sa komunističkim rukovodstvom jeste kada će se odreći vlasti.
“Ovo je režim koji je gotovo u potpunosti preživljavao zahvaljujući subvencijama, prvo iz Sovjetskog Saveza, zatim od (bivšeg predsednika Venecuele) Huga Čaveza“, rekao je Rubio prošle nedjelje tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.
“Prvi put nema subvencija ni od koga, i model je ogoljen”.
Poslije toliko godina života na ivici ekonomskog kolapsa, Kubi bi mogla da zaprijeti i humanitarna kriza.
Većina hrane koju Kubanci konzumiraju već se uvozi, nakon decenija katastrofalne poljoprivredne politike njihove vlade.
Međutim, i ta krhka veza je pod rizikom, jer su kubansko-američki političari protivnici Kastra pozvali na potpuno ukidanje pomoći iz SAD.
“Ovo je trenutak da se sve zaustavi: nema više turizma, nema više doznaka, nema više mehanizama koji nastavljaju da finansiraju i održavaju diktaturu”, rekla je republikanska kongresmenka sa Floride Maria Elvira Salazar, nekadašnja novinarka CNN en Espanjol.
“Strašno je pomisliti na glad jedne majke, na dijete kojem je hitno potrebna pomoć. Niko nije ravnodušan prema toj patnji. Ali to je upravo brutalna dilema sa kojom se suočavamo kao prognanici: da li riješiti kratkoročnu patnju ili zauvijek osloboditi Kubu”, rekla je Salazar.
Neke privatne kompanije koje uvoze hranu iz SAD već su obustavile rad, navodeći da više nisu u mogućnosti da rashlađuju proizvode tokom svakodnevnih nestanaka struje. Suočen sa pogoršanjem nestašica, kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel pozvao je stanovništvo da “kreativno pruži otpor” i usvoji mentalitet ratnog stanja.
“Ješćemo ono što možemo da proizvedemo na svakom mjestu. Ako ima manje goriva, hrana neće moći da se prevozi iz nekih opština u druge”, rekao je Dijaz-Kanel tokom televizijskog obraćanja u januaru.
Na havanskim “agro-marketima”, gdje se prodaje skroman izbor hrane proizvedene na ostrvu, neki upozoravaju na sve veće poteškoće u dopremanju voća i povrća iz unutrašnjosti u glavni grad.
“Plaćamo dva, tri puta više da bismo obnovili zalihe i zadržali kupce zadovoljnima”, rekla je Anajasi, prodavačica hrane koja nije željela da navede prezime zbog kritičkog osvrta na pogoršanje ekonomske situacije. “Nema hrane. Posljedice će biti strašne. Nećemo imati ništa”.
Vozač klasičnih automobila Mendi Pruna kaže da razmišlja o tome da sa porodicom emigrira u Španiju. Nakon 20 godina dobrog života prevozeći turiste u svom “ševroleu”, više ne vidi budućnost u svojoj domovini.
“Trenutno je sve neizvjesno. Nema goriva. Ne znamo da li će ga biti i kako ćemo ga platiti”, rekao je. “Ako moram da plaćam benzin u dolarima, kako da to nadoknadim kad nema turizma?”
Ranije tog istog jutra, rekao je Pruna, suspendovao je dozvolu za rad kao vozač klasičnih automobila.
Svijet
DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.
“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.
CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.
Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.
Svijet
VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru
Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.
Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.
Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.
Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.
Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.
Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.
Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.
Svijet
SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila
Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.
Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.
Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.
Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.
Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.
„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.
On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.
„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.
Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.
Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.
Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.
Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.
„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.
SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.
-
Politika3 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo3 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Politika2 dana agoSTEVANDIĆ LJUT NA SNSD?: Ujedinjena Srpska blokirala izbor Komisije za koncesije RS
-
Politika3 dana ago“NE MOŽEMO PODRŽATI NASILJE”: Vuković traži odgovore o upotrebi sile na Palama
-
Politika2 dana agoPONUDE NISU POMOGLE: Mladići sa Pala odbili Dodikove prijedloge i ostali pri protestu
-
Region16 sati agoŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“
-
Politika3 dana agoDODIK GOVORIO JEDNO, ŠPIRIĆ POTPISAO DRUGO: Apelacioni sud ostaje u Sarajevu
-
Politika2 dana agoDODIK U MOSTARU ZAOBIŠAO SRBE? „Helikopter sletio kod partnera, a ne kod sopstvenog naroda“
