Svijet
PROPAST KUBANSKOG SNA: Tramp zaustavio procvat turizma, stanovnici ostrva jedva krpe kraj s krajem
Nakon obnove odnosa između SAD i Kube, turizam je cvjetao, ali sada Mendi Pruna i drugi Kubanci trpe posljedice ekonomske krize i nestašice goriva.
Mendi Pruna se sa nostalgičnim osmijehom prisjeća navale američkih putnika koji su dolazili na Kubu nakon što je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama obnovio diplomatske odnose sa ostrvom 2015. godine.
Pruna i njegov jarko crveni “ševrole” iz 1957. bili su stalno traženi, a on kaže da su brojni posjetioci, uključujući slavne ličnosti poput Vila Smita, Rijane i Kim Kardašijan plaćali basnoslovne sume, barem za kubanske prilike, kako bi išli na ture u klasičnim automobilima s njim.
Njegov “ševrole” bio je jedan od tri starinska američka automobila koje su američke diplomate odabrale da budu u pozadini tokom ceremonije podizanja zastave u Ambasadi SAD u Havani, čime je zvanično obilježena obnova odnosa između dvije zemlje nakon decenija ogorčenog neprijateljstva, piše CNN.
“Svi sektori društva su od toga imali koristi“, rekao je Pruna, misleći na kratkotrajno poboljšanje odnosa. “Vidjele su se kuće koje se kreče, otvarali su se novi poslovi. Za mene je to bilo fantastično. To je bilo najbolje doba za turizam na Kubi”.
Sada bi Kuba mogla da prolazi kroz najdublji period ekonomske neizvjesnosti koji su stanovnici ostrva doživjeli u posljednjim decenijama, ako ne i tokom čitavog svog života.
Kroz vojnu akciju u Venecueli i prijetnje carinama Meksiku, administracija predsjednika Donalda Trampaprekinula je dotok nafte na Kubu, pokušavajući da izvrši pritisak na komunističko rukovodstvo ostrva kako bi sprovelo značajne političke i ekonomske reforme.
Čini se da Kuba više nema saveznike spremne da obezbijede stotine miliona dolara vrijedno gorivo potrebno za pokretanje ekonomije.
Zalihe nafte koje su ostale na ostrvu su pri kraju.
Dvostruki gubitak, goriva i turista, za ljude poput Prune bio je katastrofalan.
“Treba mi benzin da bih radio, trebaju mi turisti da bih radio”, rekao je.
Nastava obustavljena, radnici na prinudnim odmorima
Kako se kriza produžava, život na ovom ostrvu od skoro 10 miliona stanovnika polako staje.
Nastava je obustavljena u mnogim školama, a radnici su poslati na prinudne odmore radi uštede energije. Gotovo prazni hoteli su zatvoreni, a letovi iz Rusije i Kanade otkazani jer na ostrvu nema dovoljno avionskog goriva za duže međunarodne letove.
Velika Britanija i Kanada upozorile su svoje građane da izbjegavaju putovanja na Kubu koja nisu neophodna.
Prošle nedjelje organizatori su otkazali godišnji festival cigara “Habanos”, koji donosi milione dolara prihoda. Kompanija Šerit Internešnal u utorak je saopštila da obustavlja rudarske operacije nikla i kobalta na Kubi zbog nestašice goriva.
Mnoge državne bolnice smanjile su obim usluga, a nedostatak goriva i ispravnih kamiona za odvoz smeća doveo je do gomilanja otpada u čitavim kvartovima.
Na gotovo svakom uglu vode se razgovori o tome kada će nestati struja i koliko će prekidi trajati. Noću se u Havani često jasno vide zvijezde, jer je veći dio grada obavijen gotovo potpunim mrakom.
Administracija SAD poručuje da kubanska vlada mora konačno da otvori centralizovanu ekonomiju ostrva prije nego što se ona potpuno uruši.
“Nema nafte, nema novca, nema ničega”, rekao je Tramp novinarima u ponedjeljak, dodajući da državni sekretar Marko Rubio predvodi napore za pregovore sa najvišim kubanskim zvaničnicima.
Rubio, koji je kubanskog porijekla i dugogodišnji protivnik kubanske vlade, ranije je rekao da jedino o čemu namjerava da razgovara sa komunističkim rukovodstvom jeste kada će se odreći vlasti.
“Ovo je režim koji je gotovo u potpunosti preživljavao zahvaljujući subvencijama, prvo iz Sovjetskog Saveza, zatim od (bivšeg predsednika Venecuele) Huga Čaveza“, rekao je Rubio prošle nedjelje tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.
“Prvi put nema subvencija ni od koga, i model je ogoljen”.
Poslije toliko godina života na ivici ekonomskog kolapsa, Kubi bi mogla da zaprijeti i humanitarna kriza.
Većina hrane koju Kubanci konzumiraju već se uvozi, nakon decenija katastrofalne poljoprivredne politike njihove vlade.
Međutim, i ta krhka veza je pod rizikom, jer su kubansko-američki političari protivnici Kastra pozvali na potpuno ukidanje pomoći iz SAD.
“Ovo je trenutak da se sve zaustavi: nema više turizma, nema više doznaka, nema više mehanizama koji nastavljaju da finansiraju i održavaju diktaturu”, rekla je republikanska kongresmenka sa Floride Maria Elvira Salazar, nekadašnja novinarka CNN en Espanjol.
“Strašno je pomisliti na glad jedne majke, na dijete kojem je hitno potrebna pomoć. Niko nije ravnodušan prema toj patnji. Ali to je upravo brutalna dilema sa kojom se suočavamo kao prognanici: da li riješiti kratkoročnu patnju ili zauvijek osloboditi Kubu”, rekla je Salazar.
Neke privatne kompanije koje uvoze hranu iz SAD već su obustavile rad, navodeći da više nisu u mogućnosti da rashlađuju proizvode tokom svakodnevnih nestanaka struje. Suočen sa pogoršanjem nestašica, kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel pozvao je stanovništvo da “kreativno pruži otpor” i usvoji mentalitet ratnog stanja.
“Ješćemo ono što možemo da proizvedemo na svakom mjestu. Ako ima manje goriva, hrana neće moći da se prevozi iz nekih opština u druge”, rekao je Dijaz-Kanel tokom televizijskog obraćanja u januaru.
Na havanskim “agro-marketima”, gdje se prodaje skroman izbor hrane proizvedene na ostrvu, neki upozoravaju na sve veće poteškoće u dopremanju voća i povrća iz unutrašnjosti u glavni grad.
“Plaćamo dva, tri puta više da bismo obnovili zalihe i zadržali kupce zadovoljnima”, rekla je Anajasi, prodavačica hrane koja nije željela da navede prezime zbog kritičkog osvrta na pogoršanje ekonomske situacije. “Nema hrane. Posljedice će biti strašne. Nećemo imati ništa”.
Vozač klasičnih automobila Mendi Pruna kaže da razmišlja o tome da sa porodicom emigrira u Španiju. Nakon 20 godina dobrog života prevozeći turiste u svom “ševroleu”, više ne vidi budućnost u svojoj domovini.
“Trenutno je sve neizvjesno. Nema goriva. Ne znamo da li će ga biti i kako ćemo ga platiti”, rekao je. “Ako moram da plaćam benzin u dolarima, kako da to nadoknadim kad nema turizma?”
Ranije tog istog jutra, rekao je Pruna, suspendovao je dozvolu za rad kao vozač klasičnih automobila.
Svijet
NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a
Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.
SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.
Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.
Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.
Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.
Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.
Svijet
METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda
Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.
“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.
SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.
U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.
“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.
Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.
Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.
Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.
Svijet
GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode
Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.
Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.
Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.
Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.
“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:
“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.
S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.
U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.
-
Društvo1 dan agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
-
Hronika2 dana agoAUTOMOBIL ZAVRŠIO U RIJECI: Teška nesreća u Banjaluci, ima povrijeđenih
-
Društvo1 dan agoLEGALIZACIJA BESPRAVLJA: Umjesto rušenja, za gradnju uz rijeke plaćaće se naknada?
-
Politika1 dan agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Politika3 dana agoAMERIKA PONOVO STEŽE OBRUČ: Dodiku zaprijećeno novim sankcijama!
-
Hronika2 dana agoALARMANTAN PORAST SLUČAJEVA: Sve više djece na meti predatora u Srpskoj
-
Banjaluka2 dana agoGRAD DISAO KAO JEDAN: Završen deveti Moto-fest (FOTO)
-
Politika1 dan agoPUKOTINE U ČOVIĆEVOM TABORU: Procurio audio sa sjednice najužeg rukovodstva HNS-a
