Connect with us

Svijet

PROPAST KUBANSKOG SNA: Tramp zaustavio procvat turizma, stanovnici ostrva jedva krpe kraj s krajem

Nakon obnove odnosa između SAD i Kube, turizam je cvjetao, ali sada Mendi Pruna i drugi Kubanci trpe posljedice ekonomske krize i nestašice goriva.

Mendi Pruna se sa nostalgičnim osmijehom prisjeća navale američkih putnika koji su dolazili na Kubu nakon što je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama obnovio diplomatske odnose sa ostrvom 2015. godine.

Pruna i njegov jarko crveni “ševrole” iz 1957. bili su stalno traženi, a on kaže da su brojni posjetioci, uključujući slavne ličnosti poput Vila Smita, Rijane i Kim Kardašijan plaćali basnoslovne sume, barem za kubanske prilike, kako bi išli na ture u klasičnim automobilima s njim.

Njegov “ševrole” bio je jedan od tri starinska američka automobila koje su američke diplomate odabrale da budu u pozadini tokom ceremonije podizanja zastave u Ambasadi SAD u Havani, čime je zvanično obilježena obnova odnosa između dvije zemlje nakon decenija ogorčenog neprijateljstva, piše CNN.

“Svi sektori društva su od toga imali koristi“, rekao je Pruna, misleći na kratkotrajno poboljšanje odnosa. “Vidjele su se kuće koje se kreče, otvarali su se novi poslovi. Za mene je to bilo fantastično. To je bilo najbolje doba za turizam na Kubi”.

Sada bi Kuba mogla da prolazi kroz najdublji period ekonomske neizvjesnosti koji su stanovnici ostrva doživjeli u posljednjim decenijama, ako ne i tokom čitavog svog života.

Kroz vojnu akciju u Venecueli i prijetnje carinama Meksiku, administracija predsjednika Donalda Trampaprekinula je dotok nafte na Kubu, pokušavajući da izvrši pritisak na komunističko rukovodstvo ostrva kako bi sprovelo značajne političke i ekonomske reforme.

Čini se da Kuba više nema saveznike spremne da obezbijede stotine miliona dolara vrijedno gorivo potrebno za pokretanje ekonomije.

Zalihe nafte koje su ostale na ostrvu su pri kraju.

Dvostruki gubitak, goriva i turista, za ljude poput Prune bio je katastrofalan.

“Treba mi benzin da bih radio, trebaju mi turisti da bih radio”, rekao je.

Nastava obustavljena, radnici na prinudnim odmorima
Kako se kriza produžava, život na ovom ostrvu od skoro 10 miliona stanovnika polako staje.

Nastava je obustavljena u mnogim školama, a radnici su poslati na prinudne odmore radi uštede energije. Gotovo prazni hoteli su zatvoreni, a letovi iz Rusije i Kanade otkazani jer na ostrvu nema dovoljno avionskog goriva za duže međunarodne letove.

Velika Britanija i Kanada upozorile su svoje građane da izbjegavaju putovanja na Kubu koja nisu neophodna.

Prošle nedjelje organizatori su otkazali godišnji festival cigara “Habanos”, koji donosi milione dolara prihoda. Kompanija Šerit Internešnal u utorak je saopštila da obustavlja rudarske operacije nikla i kobalta na Kubi zbog nestašice goriva.

Mnoge državne bolnice smanjile su obim usluga, a nedostatak goriva i ispravnih kamiona za odvoz smeća doveo je do gomilanja otpada u čitavim kvartovima.

Na gotovo svakom uglu vode se razgovori o tome kada će nestati struja i koliko će prekidi trajati. Noću se u Havani često jasno vide zvijezde, jer je veći dio grada obavijen gotovo potpunim mrakom.

Administracija SAD poručuje da kubanska vlada mora konačno da otvori centralizovanu ekonomiju ostrva prije nego što se ona potpuno uruši.

“Nema nafte, nema novca, nema ničega”, rekao je Tramp novinarima u ponedjeljak, dodajući da državni sekretar Marko Rubio predvodi napore za pregovore sa najvišim kubanskim zvaničnicima.

Rubio, koji je kubanskog porijekla i dugogodišnji protivnik kubanske vlade, ranije je rekao da jedino o čemu namjerava da razgovara sa komunističkim rukovodstvom jeste kada će se odreći vlasti.

“Ovo je režim koji je gotovo u potpunosti preživljavao zahvaljujući subvencijama, prvo iz Sovjetskog Saveza, zatim od (bivšeg predsednika Venecuele) Huga Čaveza“, rekao je Rubio prošle nedjelje tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.

“Prvi put nema subvencija ni od koga, i model je ogoljen”.

Poslije toliko godina života na ivici ekonomskog kolapsa, Kubi bi mogla da zaprijeti i humanitarna kriza.

Većina hrane koju Kubanci konzumiraju već se uvozi, nakon decenija katastrofalne poljoprivredne politike njihove vlade.

Međutim, i ta krhka veza je pod rizikom, jer su kubansko-američki političari protivnici Kastra pozvali na potpuno ukidanje pomoći iz SAD.

“Ovo je trenutak da se sve zaustavi: nema više turizma, nema više doznaka, nema više mehanizama koji nastavljaju da finansiraju i održavaju diktaturu”, rekla je republikanska kongresmenka sa Floride Maria Elvira Salazar, nekadašnja novinarka CNN en Espanjol.

“Strašno je pomisliti na glad jedne majke, na dijete kojem je hitno potrebna pomoć. Niko nije ravnodušan prema toj patnji. Ali to je upravo brutalna dilema sa kojom se suočavamo kao prognanici: da li riješiti kratkoročnu patnju ili zauvijek osloboditi Kubu”, rekla je Salazar.

Neke privatne kompanije koje uvoze hranu iz SAD već su obustavile rad, navodeći da više nisu u mogućnosti da rashlađuju proizvode tokom svakodnevnih nestanaka struje. Suočen sa pogoršanjem nestašica, kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel pozvao je stanovništvo da “kreativno pruži otpor” i usvoji mentalitet ratnog stanja.

“Ješćemo ono što možemo da proizvedemo na svakom mjestu. Ako ima manje goriva, hrana neće moći da se prevozi iz nekih opština u druge”, rekao je Dijaz-Kanel tokom televizijskog obraćanja u januaru.

Na havanskim “agro-marketima”, gdje se prodaje skroman izbor hrane proizvedene na ostrvu, neki upozoravaju na sve veće poteškoće u dopremanju voća i povrća iz unutrašnjosti u glavni grad.

“Plaćamo dva, tri puta više da bismo obnovili zalihe i zadržali kupce zadovoljnima”, rekla je Anajasi, prodavačica hrane koja nije željela da navede prezime zbog kritičkog osvrta na pogoršanje ekonomske situacije. “Nema hrane. Posljedice će biti strašne. Nećemo imati ništa”.

Vozač klasičnih automobila Mendi Pruna kaže da razmišlja o tome da sa porodicom emigrira u Španiju. Nakon 20 godina dobrog života prevozeći turiste u svom “ševroleu”, više ne vidi budućnost u svojoj domovini.

“Trenutno je sve neizvjesno. Nema goriva. Ne znamo da li će ga biti i kako ćemo ga platiti”, rekao je. “Ako moram da plaćam benzin u dolarima, kako da to nadoknadim kad nema turizma?”

Ranije tog istog jutra, rekao je Pruna, suspendovao je dozvolu za rad kao vozač klasičnih automobila.

Related Topics:

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Svijet

Od obične oluje do kategorije 5 za samo 24 sata: El NINJO NAPRAVIO “ČUDOVIŠTE”

Nova studija otkriva kako su klimatske promjene i El Ninjo doprinijeli jačanju uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije na Pacifiku.

Nova studija pokazuje da su klimatske promjene i El Ninjou kombinaciji doprinijeli eksplozivnom jačanju prošlomjesečnog uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije ikada zabilježena na Pacifiku.

Globalno zagrijavanje izazvano sagorijevanjem uglja, nafte i gasa bilo je veći od dva krivca, dodavši skoro 10 km/h njegovoj već zastrašujućoj snazi, navodi se u zajedničkoj studiji koju su 14. oktobra objavili naučnici iz organizacija World Weather Attribution i Climate Central. El Ninjo je doprinio nešto manje, oko 8 km/h, izjavio je koautor studije, piše Euronews.

Klimatske promjene učinile su uslove koji su podstakli uragan 23 puta vjerovatnijim, dok ih je El Ninjo, prirodno i privremeno zagrijavanje dijelova Pacifika, učinio 14 puta vjerovatnijim, pokazalo je istraživanje. Sve to povezano je s temperaturom okeana od 31,2 stepena, što je i do 2 stepena toplije od prosjeka, navodi se u studiji.

Ova godina, sa izuzetno snažnim El Ninjom, oborila je rekorde po jačini i dugotrajnosti pacifičkih oluja. Polo je postavio rekord po vremenu provedenom u 5. kategoriji na Pacifiku – čak dva i po dana.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore”

“I El Ninjo i klimatske promjene učinili su ovaj uragan jačim nego što bi inače bio, ali efekat klimatskih promjena je još veći od uticaja El Ninja”, kaže klimatska naučnica i koautorka studije Friderike Oto.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore. To znači da sada svaki uragan koji se pojavi u istočnom Pacifiku nosi barem ovaj potpis klimatskih promjena koji ga čini jačim. I sve dok nastavimo da sagorijevamo fosilna goriva, taj uticaj će samo rasti”, dodaje Oto.

Istraživači su zaključili da bi i bez klimatskih promjena i El Ninja Polo svakako bio razorna oluja. Međutim, svaki djelić dodatne brzine vjetra može dramatično povećati štetu.

Dešifrovanje naglog jačanja Pola

Iako je uragan Polo na kraju znatno oslabio prije nego što je stigao do slabo naseljenog dijela Meksika, naučnici su i dalje fascinirani činjenicom da je u roku od oko 24 sata od tropske oluje prerastao u uragan maksimalne, 5. kategorije.

Studija stavlja različite atmosferske opasnosti u pravu perspektivu, navodi Kristina Dal (*Kristina Dahl*), klimatska naučnica i potpredsjednica za nauku u neprofitnoj organizaciji Climate Central iz Nju Džersija.

“To je snažan podsjetnik da, iako El Ninjo trenutno premješta opasnosti širom svijeta i mijenja raspored poplava i suša, dominantan faktor iza svega ovoga i dalje ostaju klimatske promjene”, kaže ona.

Istraživanje se bavilo toplom vodom koja hrani oluje, koristeći je kao mjerilo maksimalne snage koju one mogu dostići. Međutim, studija se nije fokusirala na smicanje vjetra na višim nivoima atmosfere, gdje El Ninjo ima ogroman uticaj. El Ninjo obično na Atlantiku pojačava te visinske vjetrove koji razbijaju oluje. Ipak, na Pacifiku, usljed promjena u obrascima strujanja vazduha, El Ninjo zapravo smanjuje vjetrove koji bi inače oslabili oluje.

Dvije grupe istraživača mjerile su uslove na donekle različite načine i koristile različite tehnike, ali su došle do istog opšteg zaključka, što im uliva dodatno povjerenje u rezultate. Ipak, ova brza studija još nije prošla stručnu recenziju, koja predstavlja zlatni standard u nauci.

Kako bi izračunala uticaj klimatskih promjena na Pola, oba tima su koristila naučno prihvaćenu metodu poređenja onoga što se dogodilo u našem toplijem, stvarnom svijetu sa hipotetičkim svijetom koji se nije zagrijao za 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Međusobni uticaj El Ninja i klimatskih promjena

Koautor studije Denijel Gilford, naučnik iz organizacije *Climate Central*, kaže da je proces koji su posmatrali sličan automobilima na putu. Smicanje vjetra izazvano El Ninjom može biti crveno svjetlo, kao na Atlantiku, ili zeleno svjetlo, kao na Pacifiku. Na Pacifiku to zeleno svjetlo daje slobodan prolaz, a voda, zagrijana i klimatskim promjenama i El Ninjom, djeluje poput vozača koji stisne gas do daske.

Atmosferski naučnik sa Univerziteta u Olbaniju Brajan Tang, koji nije učestvovao u studiji, kaže da je u početku bio iznenađen time što je istraživanje pokazalo da su klimatske promjene imale veći uticaj na Pola, “s obzirom na to koliko je ovaj El Ninjo ekstreman; ipak, sa dugoročnog stanovišta, rezultat možda i nije toliko iznenađujući koliko djeluje na prvi pogled”.

Međutim, još trojica nezavisnih naučnika – Džef Masters, Majkl Man i Karl Šrek navode da vjeruju kako studija potcjenjuje udio klimatskih promjena u snazi uragana Polo. Masters ukazuje na Gilfordovu studiju iz 2024. godine koja je utvrdila da su klimatske promjene dodale 30 km/h brzini uragana na Atlantiku u periodu od 2019. do 2023. godine.

Gilford priznaje da bi izvještaj mogao donekle potcijeniti uticaj klimatskih promjena, ali objašnjava da je uzeo u obzir i druge uslove i opredijelio se za konzervativniji pristup u procjenama.

Nastavi čitati

Aktuelno