Connect with us

Politika

PROSJEČNA PLATA zaposlenih u JAVNOM SEKTORU od 1.800 do čak 2.180 maraka

Prosječna neto plata zaposlenih u ministarstvima republičke Vlade kreće su u rasponu od 1.800 do čak 2.180 maraka, a resor energetike i rudarstva koji vodi Petar Đokić može se pohvaliti najvećom prosječnom platom, dok je najmanja kod njegovog kolege Save Minića koji upravlja poljoprivredom, šumarstvom i vodoprivredom.
Podaci pokazuju da pojedini resori sa prosječnom platom i do skoro 900 maraka premašuju republički prosjek, koji prema posljednjim podacima iznosi 1.312 maraka.

Više od 2.000 KM
Prosječna isplaćena neto plata za zaposlene u Ministarstvu energetike i rudarstva za januar 2024. godine iznosila je 2.182,86 KM.

– U ovom ministarstvu zaposleno je 55 radnika, od čega su 52 sa visokom stručnom spremom i tri sa srednjom stručnom spremom – rekli su u Ministarstvu energetike i rudarstva RS. Slijedi ih resor saobraćaja i veza RS, kojim upravlja Nedeljko Čubrilović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 2.148,31 KM, dok nešto manji prosjek ima resor za evropske integracije i međunarodnu saradnju na čijem čelu je Zlatan Klokić. Prema njihovim podacima, prosječna plata isplaćena za januar iznosila je 2.048 KM.
Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Miloš Bukejlović, jedino javno i to svakog mjeseca, objavljuje ove podatke još od 2016. godine, a statistika pokazuje da su zaposleni u ovom resoru u januaru u prosjeku zaradili 2.046 maraka. Prosječnom platom koja je veća od 2.000 maraka može se pohvaliti i resor porodice, omladine i sporta kojim rukovodi Selma Čabrić, a prema posljednjim podacima prosjek plate kod njih iznosi 2.027,45 maraka.
Posljednje, šesto mjesto, ali ništa manje slavno, liste onih koji imaju prosječna primanja iznad 2.000 maraka pripalo je Ministarstvu privrede i preduzetništva kojim rukovodi Vojin Mitrović. Prosječna neto plata prema posljednjim podacima iznosi 2.023 KM.

Od 1.800 do 2.000 KM
S druge strane, prosječna zarada u šest resora Vlade Srpske kreće se od 1.900 do 2.000 maraka, a prvo ispod 2.000 maraka je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čijem je čelu Željko Budimir, gdje je prosjek plate 1.974,78 maraka. Slijedi ih resor kojim rukovodi Alen Šeranić, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, gdje je prosječno isplaćena neto plata u januaru iznosila 1.963,20 KM.
Prosjek plate u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, na čijem je čelu Bojan Vipotnik, je 1.935,34 marke, a u resoru uprave i lokalne samouprave, kojim rukovodi Senka Jujić, 1.927,70 maraka. Nešto manje zarađuju u Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Zora Vidović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 1.916 KM, dok je u resoru trgovine i turizma, koji vodi Denis Šulić, prosječna neto plata u januaru 2024. godine iznosila 1.902,10 maraka.

Međutim, ima i resor koji je ispod crte od 1.900 maraka, a to je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

-Na osnovu analize na bazi januara 2024. godine, prosječna neto plata isplaćena za zaposlene iznosi 1.811,15 KM – rekli su Glasu Srpske u Ministarstvu poljoprivrede.
Podaci o prosječnim zaradama zaposlenih u ministarstvima pokazuju da je onaj ko je uspio da dobije posao u javnom sektoru na dobitku, a da za rezultate svoga rada ne mora da se sekira, rekao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Naglasio je da su zbog takve situacije najpoželjniji poslovi u javnom sektoru, jer niko ne odgovara za rezultate svog rada kao što je to u privatnom sektoru.

– S druge strane, vidimo da se narušava dogovor ili sugestija Svjetske banke po kojoj ne treba zapošljavati nove radnike u javnom sektoru i povećavati plate. Kao što vidimo, to se ne poštuje, a veliko je pitanje iz čega će se sve to moći i isfinansirati s obzirom na to da su prihodi od indirektnih poreza u porastu, ali i obaveze po osnovu vraćanja kredita rastu, dok su direktni porezi u padu – poručio je Pavlović.

To u prevodu, naglašava, znači da će javni sektor ili morati da uzima kredite da bi isplaćivao plate ili da te plate smanjuje.

– Drugu opciju je veoma teško izvesti jer je uglavnom riječ o zaposlenima koji su iz određenih krugova i partija koje su na vlasti – zaključio je Pavlović.

Sindikat
Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić rekao je da visokom prosjeku plata u ministarstvima najviše doprinose rukovodeći kadrovi.

– Nisu računate plate namještenika koji nemaju status službenika, a rade u tim ministarstvima. S druge strane, ako posmatramo to na način da je jedan načelnik odjeljenja, koji je zadužen za izradu nekog zakona, imao 1.800 pa i 1.900 maraka primanja, a iz toga izuzmemo topli obrok i regres, dođemo do toga da on ima platu oko 1.500, 1.600 KM, što i nije tako velika plata u odnosu na druga zanimanja, gdje zaposleni nisu uložili znanje da bi radili najsloženije poslove za državu – rekao je Marić.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”

“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.

Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?

Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?

Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.

Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.

Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.

To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.

Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.

Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje:

Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?

Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.

Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.

Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.

P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno