U ponedjeljak 24.8.2026. u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar je slab do umjerene jačine. U Bosni je vjetar većinom sjevernog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini i jugozapadu Bosne vjetar je južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura većinom između 11 i 17°C, na jugu od 20 do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33°C, na jugu zemlje do 36°C.

Građani Republike Srpske suočavaju se sa svakodnevnim porastom cijena komunalija, prehrambenih proizvoda i goriva, a rast cijena nije zaobišao ni ogrev za zimu.

Iako je još uvijek ljetna sezona, pelet, drva i briketi skuplji su u odnosu na prošlu godinu, a prodavci kažu da bi cijene mogle dodatno rasti do početka grijne sezone.

Dnevne temperature prelaze 30 stepeni, ali stanovnici Republike Srpske uveliko nabavljaju ogrev za zimsku sezonu, koji je ove godine znatno skuplji u odnosu na isti period prošle godine.

Naglašavaju da je nabavka ogreva poseban finansijski izazov, naročito za penzionere.

Nažalost, upravo cijene peleta ove godine dostižu svoj maksimum.

U Banjaluci se prošle godine cijena peleta po toni kretala od 360 do 540 maraka, dok je ove godine od 530 do 680 maraka.

U Bijeljini i Doboju cijene prošle godine bile su od 360 do 450 maraka, a ove godine od 530 do 680 maraka, dok je Istočno Sarajevo najskuplje, pa su cijene peleta u odnosu na prošlu godinu porasle i do 300 maraka po toni.

Cijene drva su takođe rasle, ali znatno manje u odnosu na pelet. Prošle godine u Banjaluci cijena metra drva bila je oko 110 maraka, dok je ove godine od 120 do 150 maraka.

U Bijeljini i Doboju cijena drva prošle godine kretala se od 110 do 130 maraka, a ove godine od 110 do 140 maraka.

U Istočnom Sarajevu cijene drva su i prošle godine bile skuplje u odnosu na druge gradove i iznosile su od 120 do 140 maraka, dok ove godine za metar drva stanovnici moraju izdvojiti od 120 do 160 maraka.

Prodavci apeluju na građane Republike Srpske da na vrijeme obezbijede ogrev, jer stalni porast cijena goriva povećava cijene transporta, što direktno utiče na krajnju cijenu ogreva.

Dodatna poskupljenja očekuju se i u toku zimske sezone, kada raste i potražnja.

(BN)

Pod udarom uvezenih i poskupljenja iznutra, mnogo toga što se podrazumijevalo i bilo svakodnevno pristupačno postalo je luksuz za građane BiH.

U periodu od pet godina cijene hljeba su porasle s 2.3 na 4 KM po kilogramu, kilogram teletine u junu 2021. koštao je do 20, a danas je 40-47 KM, cijene putera su sa 21.8 rasle do 30.7 KM, a pažljivo se prati i potrošnja kafe, koja je sa 13.1 poskupila na 28 KM.

Mjere štednje ograničavaju i ljetovanja, posjete restoranima, novčanike nam prazne usluge vodoinstalatera, električara ili keramičara, a zbog rasta cijena energenata grijanje će tokom zime biti usklađeno s upotrebom zimske odjeće i u zatvorenom. Kupovina stana i ranije je bila poduhvat, ali s cijenama kvadrata približavamo se granici na kojoj se pitamo – može li kredit za stan biti otplaćen tokom radnog vijeka njegovog vlasnika.

Hrana je luksuz

“Prehrambeni proizvodi, prije svega meso i mliječni proizvodi, katastrofalno su poskupjeli. Jedino što nije drastično mijenjalo cijenu su odjeća i obuća. Hrana će tek da poskupi zbog ove suše. Energenti su posebna priča. Ovo je strava šta se dešava s peletom i drvetom, a struja će doći na red tek da prođu izbori. Država ne želi da uvede diferenciranu stopu PDV-a, jer nije isto 17 posto na hranu i na luksuz” kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine. Izvršna direktorica Udruženja građana za zaštitu potrošača “DON” iz Prijedora, Murisa Marić podsjeća da se građani BiH već godinama odriču svega što mogu, pa danas kupuju na grame, za ručak.

“Zalihe kakve smo pravili nekad i ostavljali u zamrzivač, danas su misaona imenica. Danas ni piletina nije jeftina, osim kad je na akciji. Onaj ko ima platu na državnim jaslama se ne odriče ničega, a mi obični smrtnici smo se svega odrekli zato što smo na to primorani. Sve veći broj građana isključuje grijanje, jer mu je jeftinije da na struju grije prostoriju u kojoj sjedi. Sve što se može, mi režemo, jer primanja su takva kakva jesu. I djeci, kad ih opremamo u školu, počeli smo govoriti da ćemo patike kupiti sljedeći mjesec” kaže Marić.

Kriza vlasti

Za to vrijeme, dodaje, u vlasti nemamo dobre namjere i struku, imamo nove izbore, a iste ljude, preletače, one koji mijenjaju i vjeru za fotelju.

“Šta od takvih ljudi očekivati? U zadnjih 20 godina nisu pokazali da će nešto promijeniti. Ne možemo ispuniti nijedan korak na putu ka EU, ništa što bi nama značilo za život običnih građana. Pogasili smo sve domaće fabrike i tu nema ništa što bi nam ulilo nadu da ovdje ima opstanka. Više ne znamo koliko je svako od nas zadužen i koje će to generacije vratiti. Mislim da će se nekad proučavati šta se nama dešavalo i kako smo preživljavali od 90-tih naovamo, a posebno zadnjih godina” ističe Marić za Avaz.