Udruženje roditelja “Glas tišine” iz Banjaluke i Udruženje MNRL Laktaši mirno su protestovali danas na Trgu Krajine u Banjaluci.

Cilj protesta je iskazivanje nezadovoljstva zbog ukidanja naknade za roditelje-njegovatelje nakon navršenih 30 godina djeteta, te poziv na izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti Republike Srpske.

“Ne možemo više dopustiti nepravdu i diskriminaciju nad nama i našom bolesnom djecom koju nam Republika Srpska radi godinama. U Federaciji BiH je taj isti zakon potpuno drugačiji”, poručila je je članica UG “Glas Tišine” Bobana Miljević.
Podsjećamo, u Banjaluci je pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti, a koja se tiče statusa roditelj-njegovatelj.

Inicijativu pokreće upravo Udruženje roditelja “Glas tišine ” iz Banjaluke i Udruženje za pomoć MNRL Gradiška.

S obzirom na sadašnja zakonska rješenja kojima su ograničena prava roditelja njegovatelja i činjenica da pojedina zakonska rješenja diskriminišu prava djece/lica sa invaliditetom koja trebaju 24 sata brigu i njegu drugog lica, pokrenuta je inicijativa s ciljem izmjena i dopuna Zakona o dječjoj zaštiti u dijelu koji se odnosi na status roditelja-njegovatelja.
U protekle tri godine sve više majki djece sa smetnjama u razvoju gubi pravo na naknadu roditelj-njegovatelj. Majke ostaju bez ovog prava jer im djeca pohađaju školu ili su korisnici dnevnih centara, prenosi BHRT.

Oglasilo se i resorno ministarstvo u RS

Sistem socijalne i dječije zaštite u Republici Srpskoj prepoznaje i uvažava specifičnost položaja djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica kao najosjetljivijih kategorija i pruža im neophodnu podršku, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Iz Ministarstvo navode da sa pažnjom prate izjave u vezi sa pravom roditelj-njegovatelj/njegovatelj, te konstatuje da se iznose nepotpune informacije, a istovremeno neke činjenice zanemaruju, što nije za dobrobit sistema dječije i socijalne zaštite, koji pruža različite vidove podrške hiljadama korisnika.
Svjesni činjenice da je teško dosegnuti nivo stoodstotnog ispunjenja svih očekivanja, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite podsjeća da su posljednjih godina učinjeni ogromni pomaci i izdvojena značajna sredstva za unapređivanje prava i podršku porodicama, a da se prava ostvaruju u skladu sa zakonom.

U Ministarstvu navode da se u saradnji i po zahtjevima saveza i udruženja koji okupljaju lica sa invaliditetom i djecu sa smetnjama u razvoju, kao i u razgovorima i sa neformalnim grupama roditelja, u kontinutitetu radi na unapređenju i proširenju njihovih prava i iznalaženju sistemskih rješenja u interesu djece.

Republika Srpska je, navode u Ministarstvu, među prvima uvela pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju od januara 2020. godine, a potom i značajno povećala iznos sa prvobitnih 100 KM na 650 KM, što je upravo rezultat saradnje sa savezima i udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom.

Prilikom uvođenja ovog prava, ono je zajednički definisano kao važan iskorak prema osobama sa najtežim oblicima invaliditeta i podrška njihovim porodicama, te stoga nije svim licima koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći potrebna i posebna njega, odnosno cjelodnevna njega koju podrazumijeva pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju.

U Ministarstvu ističu da porodice u sistemu socijalne i dječije zaštite u Republici Srpskoj ostvaruju brojna prava, a da je pravo na naknadu roditelju-njegovatelju/njegovatelju specifično pravo, koje podrazumijeva posebnu cjelodnevnu njegu.

“To znači preduzimanje medicinskih i nemedicinskih radnji od strane roditelja-njegovatelja 24 časa dnevno. Posebna njega je isključivo njega koja se pruža u kućnim uslovima i predstavlja podršku porodici radi prevencije smještaja u ustanovu socijalne zaštite”, pojašnjavaju u resornom ministarstvu.

Navodi se i da je tokom razgovora sa roditeljima i predstavnicima udruženja nedvosmisleno rečeno da je to pravo specifično i namijenjeno roditeljima koji njeguju dijete sa najtežim oblicima smetnji i da, kao takvo treba da bude ostvareno jednakopravno i dosljedno primijenjeno od strane stručnih komisija i Javnog fonda za dječiju zaštitu.

“Kada je u pitanju pravo na naknadu roditelju-njegovatenju/njegovatelju, ističemo da se ne može govoriti o bilo kakvom ukidanju prava ili uslovljavanju roditelja i djece, već je riječ isključivo o dosljednom provođenju zakona”, naglašavaju u Ministarstvu.

Subjekti socijalne i dječije zaštite, napominju u Ministarstvu, prolaze i stručne obuke, kako bi se osigurala vjerodostojna primjena ovih prava, u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcionisanja (MKF), što očekuje i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Uz podršku Unicefa u BiH, Ministarstvo intenzivno radi na detaljnoj pripremi reforme sistema procjene, praćenja i upućivanja djece sa smetnjama u razvoju u Republici Srpskoj, u skladu sa najboljim svjetskim standardima.

Time se radi na unapređenju sistema procjene i upućivanja, a to podrazumijeva i uključivanje roditelja djeteta od samog početka procjene.

Pravo na naknadu roditelju-njegovatelju proističe iz Zakona o dječijoj zaštiti, što podrazumijeva uzrast do 30 godina, a djeca sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Republici Srpskoj najveći dio svojih prava ostvaruju na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti, tokom cijelog života, odnosno i nakon 30. godine.

Na taj način, brojne porodice u Republici Srpskoj ostvaruju prava iz sistema socijalne i dječije zaštite po više osnova, istovremeno, a uvođenje prava na naknadu roditelju-njegovatelju nijedno od tih prava nije isključilo.

Porodice sa djecom sa poteškoćama u razvoju, pored naknade roditelju-njegovatelju, imaju i pravo na ličnu invalidninu od 238 KM, pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica od 308 KM i pravo na uvećani dječiji dodatak od 208 KM.

U Ministarstvu podsjećaju i na pravo na uvećan dječji dodatak dok se djeca školuju, refundaciju naknade plate za rad sa polovinom radnog vremena za roditelje djece sa smetnjama u razvoju, kao i pomoć i podršku koju pružaju razna udruženja građana koja se finansiraju iz budžeta RS, opština i drugih izvora.

Istovremeno, jedinice lokalne samouprave, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, takođe mogu svojom odlukom, u skladu sa potrebama stanovništva, utvrditi i druga prava i usluge za svoje građane.

“U razgovoru sa predstavnicima Ministarstva, roditelji su naglasili da je u interesu djece sa poteškoćama u razvoju u prvom redu unapređivanje usluga, poput dnevnih centara i slično, jer su one te koje najviše unapređuju kvalitet života porodice sa djetetom sa smetnjama u razvoju”, navode u saopštenju.

S tim u vezi, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, apeluje da se lokalne zajednice, u skladu sa svojim nadležnostima, aktivno uključe u pružanje podrške ovim porodicama, te omoguće usluge dnevnih centara koje roditelji traže.