Connect with us

Svijet

PROTOKOL U SLUČAJU SMRTI KRALJA ČARLSA: Pokreće se “operacija Most Menaj”, Vilijam odmah postaje monarh

Kralj Čarls boluje od raka, a sada je otkriveno kako se zove operacija koja će biti pokrenuta ako on izgubi bitku sa ovom opakom bolešću.

Kada je 8. septembra 2022. godine preminula kraljica Elizabeta krenula je specijalna operacija Londonski most, ili skraćeno Most. Ta operacija je poznata po tome što sadrži detaljan plan šta bi trebalo raditi kada monarh premine. Dvije godine nakon kraljičine smrti, odjeknula je vijest da kralj Čarls koji ju je naslijedio, boluje od raka, pa se sada svi pitaju da li se i u tom slučaju pokreće operacija Most.

Ono što je takođe tema koja zanima mnoge jeste, ako kralj Čarls izgubi bitku sa ovom opakom bolešću, ko će ga naslijediti. U javnost je nakon kraljičine smrti izašla lista linije za nasljedstvo britanske krune, a prvi na listi je Princ Vilijam.

Linija za nasljedstvo britanske krune:

Princ Vilijam
Princ Džordž
Princeza Šarlot
Princ Luj
Princ Hari
Arči Harison Mauntbaten-Vindzor
Lilibet Dajana Mauntbaten-Vindzor
Princ Endru
Princeza Beatris
Sijena Mapeli Mozi
Princeza Evgenija
Ogast Filip Hok Bruksbenk
Princ Edvard, grof od Vaseksa
Džejms, vikont od Severna
Lejdi Luiz
Princeza Ana
Piter Filips
Savana Filips
Ajla Filips
Zara Tindal
Mia Tindal
Lena Tindal
Lukas Tindall
Dejvid Armstrong-Džouns
Pored pitanja ko će naslijediti tron, aktuelno je pitanje i šta će se desiti sa kraljicom suprugom Kamilom. Budući da monarhija funkcioniše pod strogim pravilima koji u ustanovljeni prije mnogo godina za svaki scenario postoji rješenje. Postoje i protokoli u slučaju kraljeve smrti, a to je “Operacija Most Menaj”. Princ Vilijam bi odmah postao monarh, a Kejt Midlton bi najvjerovatnije postala kraljica supruga, a šta bi se onda desilo sa ženom kralja Čarlsa?

Kraljica udovica
Kraljica Kamila bi postala kraljica udovica, prenosi Dejli miror. Ona nema prava da bude kraljica regent (šef države), ali bi u tom slučaju mogla da nastavi da obavlja svoje dužnosti, ali pod odobrenjem novog monarha (u ovom slučaju Vilijam). Razlog tome je što ona nije u kraljevskoj liniji kojom bi imala pravo na nasljedstvo, a sa kraljem nema ni potomke.

Ako bi postala udovica, kraljica Kamila bi vjerovatno bila slobodna da sama donosi odluke o tome kako će izgledati njena budućnost, uz odobrenje novog monarha. Mogla bi da se povuče u Rej Mil Haus, svoj seoski dom, ili da nastavi svoj dobrotvorni rad, kojim je fokusirana na oblasti kao što su zdravlje, pismenost, umjetnost i podrška žrtvama silovanja i seksualnog napada.

Kraljica majka
Baka kralja Čarlsa Elizabeta odlučila je da bude kraljica majka nakon smrti njenog supruga, kralja Džordža VI 1952. i stupanjem na presto njihove najstarije ćerke Jelisavete.

Kraljica majka je podržavala kraljicu Elizabetu tokom njene vladavine, pridružujući se drugim članovima kraljevske porodice na posebnim događajima kao što su Trooping the Color i Royal Ascot sve do kasnih 90-ih. Umrla je 2002. godine u dobi od 101 godine, a kraljica Elizabeta je govorila o “zaraznoj želji za životom” svoje majke u rijetkom televizijskom prenosu iz zamka Vindzor uoči sahrane kraljice majke.

“Tokom godina srela sam mnoge ljude koji su morali da se nose sa gubitkom svoje porodice, ponekad u najtragičnijim okolnostima. Zato smatram da sam srećna što je moja majka bila blagoslovena dugim i srećnim životom. Imala je zarazni polet za životom i to ju je pratilo do samog kraja. Znam i da joj je vjera uvijek bila velika snaga”, rekla je Elizabeta.

Kamilu podržala kraljica Elizabeta
Pretprošle godine, kraljica Elizabeta je objavila da želi da Kamila bude poznata kao kraljica supruga kada Čarls stupi na tron. “Kada moj sin Čarls postane kralj, znam da ćete njemu i njegovoj ženi Kamili pružiti istu podršku koju ste dali meni i moja je iskrena želja da, kada dođe vrijeme, Kamila postane kraljica supruga dok nastavlja da obavlja svoju vijernu službu”, rekla je Elizabeta.

Related Topics:

Svijet

PIJANI MUŠKARAC OTEO AUTOBUS U HELSINKIJU: Povezao putnika pa putem pokupio još jednog

Policija u Helsinkiju primila je u nedjelju ujutro dojavu da je muškarac oteo gradski autobus u četvrti Mellunmäki, pišu finski mediji. Prema navodima policije, vozač autobusa nakratko je izašao iz vozila i ostavio ga bez nadzora. U tom trenutku osumnjičeni je sjeo za upravljač i krenuo prema centru grada.

“Riječ je o prilično jedinstvenom slučaju. Nešto ovakvo ne događa se baš često”, rekao je glavni istražitelj Mikko Minkkinen. Policijska patrola primijetila je autobus dok je prelazio most Kulosaari. Policajci su signalizirali vozaču da stane, ali on je nastavio voziti prema centru. Autobus je na kraju zaustavljen u Ulici Vilhonvuorenkatu, u četvrti Sörnäinen, prenosi Index.

Kad su priveli osumnjičenog, policajci su u autobusu zatekli dvojicu putnika. Jedan je već bio u vozilu kad ga je muškarac oteo, a drugog je pokupio putem tokom svoje desetominutne vožnje. Ispostavilo se da je muškarac bio pod uticajem alkohola.

“Ponosno se pohvalio da tokom vožnje nije napravio nijednu grešku”, rekao je Minkkinen. “Prema policijskom izvještaju, rekao je da je odluka da otme autobus bila impulsivna, ideja mu je pala na pamet u tom trenutku”, dodao je Minkkinen. Policija ga sumnjiči za krivično djelo vožnje pod uticajem alkohola, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja i upravljanje vozilom bez dozvole.

Nastavi čitati

Svijet

PLANOVI POTROŠNJE PRETJERANI: Njemačka ne podržava nacrt budžeta Evropske unije

Njemačka savezna vlada odbacila je nacrt zakona budžeta Evropske unije koji predviđa izdvajanja od oko dva biliona evra za sedmogodišnji period, od 2028. do 2034. godine.

Njemački kancelar Fridrih Merc saopštio je da Njemačka smatra da su planovi potrošnje pretjerani, a slično raspoloženje je i u drugim državama članicama.

Portparol njemačke vlade Štefan Kornelijus rekao je da je značajno povećanje budžeta EU neprihvatljivo u vrijeme kada države članice ulažu velike napore da konsoliduju nacionalne budžete.

On je dodao da Njemačka ne podržava dodatno oporezivanje kompanija koje nacrt budžeta predviđa, prenosi “Špigel”.

Kao ekonomski najjača država članica, Njemačka obično doprinosi gotovo četvrtinom sredstava, pri čemu nacrt predlaže da budžet barem djelimično bude finansiran i kroz “nove izvore prihoda”, odnosno oporezivanjem kompanija sa godišnjim prometom većim od 50 miliona evra i uvođenjem poreza na elektronski otpad koji se ne sakuplja za reciklažu.

Nacrt predviđa i da dio prihoda od poreza na duvan u glavnim gradovima bude usmjeren u Brisel.

Uprkos tome, njemačka Vlada podržava nove prioritete budžeta EU.

Prijedlog budžeta moraju da usvoje i Evropski parlament i sve države članice jednoglasno.

Nastavi čitati

Svijet

“NOVA BURA NA RELACIJI BRISEL-VAŠINGTON”: Kaja Kalas BIJESNA NA TRAMPA zbog Ukrajine

Evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će ako Evropska unija bude plaćala naoružanje Ukrajini to biti evropska podrška, a ne podrška američkog predsjednika Donalda Trampa.

Ona je to rekla povodom najave Trampa, da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu, što će zapravo plaćati EU, a što je, piše Gardijan, izazvalo tenzije i nesuglasice između Brisela i Vašingtona.

– Ako mi plaćamo to naoružanje, onda je to naša pomoć. To je evropska podrška i činimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini – poručila je Kalas.

Prema njenim riječima, Evropska unija pozdravlja Trampovu najavu da će poslati dodatno naoružanje Ukrajini, ali želi da SAD podele teret, i da ako neko obeća pomoć, koju će platiti drugi, to onda nije njegova pomoć, već tog kog plaća.

Sljedeće srede bi mogla da bude održana posebna konferencija zemalja vlasnika Patriot raketnih sistema i donatora pomoći Ukrajini, uz predsjedavanje najvišeg vojnog komandanta NATO-a, piše Rojters.

Nastavi čitati

Aktuelno