Svijet
Prva anketa nakon Bajdenovog povlačenja: KAMALA BLIŽA BIJELOJ KUĆI
Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.
Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.
Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.
“Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.
Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.
“Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.
Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.
“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.
Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.
“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.
Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.
Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.
U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.
“Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.
Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.
“Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.
Tramp želi više od jedne debate sa Haris
Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.
Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.
“Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.
Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.
“Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.
Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.
S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.
Svijet
MAKRON NEZADOVOLJAN “Prijedlog mirovnog sporazuma o Ukrajini treba ponovo razmotriti”
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je američki mirovni plan za okončanje rata između Ukrajine i Rusije dobra osnova za rad, ali da ga je potrebno ponovo razmotriti.
– Postoji mirovni plan koji se pojavio, a koji uključuje ideje koje su prilično poznate, bez obzira da li su dijeljene ili ne. Dobar je jer predlaže mir i priznaje važne elemente o pitanjima suvereniteta i bezbjednosnih garancija – rekao je Makron novinarima na sastanku G20 u Južnoafričkoj Republici, prenosi Rojters.
On je kazao da je američki plan “osnova za rad koju je potrebno ponovo razmotriti”, kao što je to urađeno prošlog ljeta, jer plan “prije svega, nije bio dogovoren sa Evropljanima”.
– Ipak, on predviđa mnoge stvari za Evropljane. Zamrznuta sredstva drže Evropljani. Evropska integracija Ukrajine je u rukama Evropljana. Informacije o tome šta NATO radi su u rukama članica NATO-a. Dakle, postoje mnoge stvari koje ne mogu jednostavno biti američki pijredlog, već zahtijevaju šire konsultacije – zaključio je Makron.
Prema američkom planu čiji su detalji procurjeli u javnost, predlaže se povlačenje ukrajinskih trupa iz dijela istočnog Donjeckog regiona koji trenutno kontrolišu, kao i ruska kontrola nad Donjeckom i susjednom Luganskom oblašću, i južnim poluostrvom Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine.
Američki nacrt bi, takođe, ograničio ukrajinsku vojsku na 600.000 ljudi, a evropski borbeni avioni bi bili stacionirani u susjednoj Poljskoj.
U dokumentu se navodi i da bi Kijev dobio “pouzdane bezbhednosne garancije” i da se “očekuje” da Rusija neće izvršiti invaziju na svoje susjede, a da se NATO neće dalje širiti.
Svijet
ORBAN PONOVO UPOZORAVA! “Evropa bira između mira i TRAGIČNIH POSLJEDICA”
Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Orban je istakao da Evropa danas bira između mirovne inicijative za Ukrajinu i tragičnih posljedica ako odabere put koji vodi direktno u rat.
– Možemo da se vratimo iz ovog ćorsokaka i konačno se ujedinimo iza mirovne inicijative predsjednika SAD Donalda Trampa, uključujući briselske birokrate – objavio je Orban na “Iksu”.
On je dodao da bi to zahtijevalo od proratnih lidera da se suoče sa činjenicom da su u protekle tri i po godine potrošili teško zarađeni novac Evropljana na rat koji ne može da se dobije na bojnom polju.
– Drugi put vodi direktno u rat. Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu. Evropa previše dobro zna kuda taj put vodi, a posljedice su tragične. Nema sumnje koji put Mađarska bira – put mira – napisao je Orban.
On je dodao da je to mandat koji je dao mađarski narod, i to je ono što zahtijevaju moral i zdrav razum.
– Danas šaljem pismo predsjedniku Evropske komisije u tom duhu – zaključio je mađarski premijer.
Svijet
OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.
– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.
Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.
Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.
Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.
Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.
Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.
Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.
-
Društvo22 sata agoHOROR NA UKC -u! Cijelu smjenu ostavljena GLADNA I ŽEDNA! Sin pacijentkinje ogorčen na osoblje! (VIDEO)
-
Politika2 dana agoIGOR DODIK ŠIRI UTICAJ? Tiha operacija preuzimanja Auto-Moto Saveza RS uzdrmala sektor, DEMOS gurnut u stranu
-
Politika2 dana agoĐAJIĆEV DILER KORISTAN ZA SISTEM! Đurovići godinama tvrde da je Radinković robijao umjesto Stanislava Čađe
-
Politika1 dan agoJOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija
-
Politika3 dana agoPo kome je Gorica Dodik “osula paljbu”? “SVI ZNAJU KO VAM MUTI VODU”
-
Politika3 dana agoBASARA “Vlado Đajić se godinama slika s djecom s Daunovim sindromom, SRAMOTA!”
-
Politika1 dan agoGORICA DODIK OPTUŽILA OPOZICIJU I VLAST DA RADE PROTIV DODIKOVIH?! Ko su “ONI” i da li su u Srbiji?
-
Politika1 dan agoČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”
