Connect with us

Svijet

Prva anketa nakon Bajdenovog povlačenja: KAMALA BLIŽA BIJELOJ KUĆI

Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.

Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.

“Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.

Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.

“Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.

Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.

Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.

“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.

Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.

Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.

U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.

“Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.

Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.

“Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.

Tramp želi više od jedne debate sa Haris
Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.

Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.

“Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.

Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.

“Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.

Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.

S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.

Related Topics:

Svijet

ORBAN PODRŽAO LE PEN, NAPISAO TRI RIJEČI! “Je suis Marine”

Francuska političarka Marin Le Pen proglašena je krivom za nezakonito korištenje evropskih sredstava za finansiranje svoje krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (RN).

Na presudu su reagovali i njeni politički saveznici.

Čelnica Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National) Le Pen dobila je zabranu kandidovanja za javne funkcije u trajanju od pet godina – te je osuđena na četiri godine zatvora. Le Pen, koja je napustila sudnicu prije nego što je presuda pročitana, proglašena je krivom u slučaju pronevjere.

Dvije od četiri godine zatvorske kazne su uslovne – nije jasno hoće li uopšte odslužiti zatvorsku kaznu. Zabrana joj ruši nade da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Na presudu je odmah stigla reakcija mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je na X-u samo objavio: „Je suis Marine (ja sam Marin).“

Radi se o aluziji na parolu „Je suis Charlie“, koja je postala je simbol odbrane slobode izražavanja nakon što su 7. januara 2015. dvojica islamističkih napadača upala u redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo u Parizu i ubila 12 ljudi, među kojima su bili i poznati karikaturisti, podsjeća Nova.

Stigla je i reakcija Rusije, koja je poručila da presuda Marin Le Pen „krši demokratske norme“.

Nastavi čitati

Svijet

SLOGA NIJE DUGO TRAJALA? Tramp izjavio da je veoma ljut na Putina

Američki predsjednik Donald Tramp je u nedjelju izjavio da je „veoma ljut“ na Vladimira Putina, reagujući na komentare ruskog predsjednika u petak, iznijete u gradu Murmansku na sjeverozapadu Rusije.

Tamo je Vladimir Putin sugerisao da bi privremena vlada u Ukrajini, pod pokroviteljstvom UN-a, mogla zamijeniti predsjednika Volodimira Zelenskog prije nego što izbori predaju vlast „sposobnoj vladi“ koja bi započela mirovne pregovore.

Ruski predsjednik je naveo da bi nadzor UN-a bio uspostavljen „kako bi se održali demokratski izbori (u Ukrajini) i dovela kompetentna vlada u koju narod ima povjerenje“.

On je dodao da bi Rusija potom vodila mirovne pregovore s novom vladom i „potpisala legitimne dokumente koji bi bili priznati širom svijeta, pouzdani i stabilni“.

Pozivajući se na primjere uloge UN-a u Istočnom Timoru, Papui Novoj Gvineji i dijelovima bivše Jugoslavije, Putin je rekao: „Takva praksa već postoji.“

Dodao je: „Tehnički, moguće je razgovarati o opciji uvođenja privremene uprave u Ukrajini pod okriljem UN-a sa Sjedinjenim Državama, evropskim zemljama, naravno, s našim partnerima i prijateljima.“

To je razljutilo Trampa, koji govori da želi što prije da okonča rat u Ukrajini.

Podsjetimo, Tramp je u nedjelju za NBC rekao: „Nova vlast (u Ukrajini) znači da nećete imati dogovor još dugo vremena.“

Na istom sastanku, ruski lider je izjavio da Moskva ima „stratešku inicijativu“ duž cijele linije fronta u ratu i da „postoje razlozi da vjerujemo da možemo potpuno uništiti“ ukrajinske snage.

Međutim, uprkos čestim tvrdnjama o napretku u borbama, Rusija je ostvarila samo spor i ograničen napredak u zauzimanju teritorije na istoku Ukrajine.

Putinovi komentari dolaze nakon sastanka u četvrtak između Zelenskog i evropskih saveznika u Parizu. Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Francuska i Velika Britanija predlažu planove za „snage za osiguranje“ u Ukrajini, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Svijet

MJANMAR I DALJE BROJI ŽRTVE! Broj poginulih u zemljotresu premašio 2.000

Broj poginulih u zemljotresu u Mjanmaru premašio je 2.000, javila je novinska agencija Sinhua, pozivajući se na izvještaje lokalnih vlasti.

Prema navodima nadležnih organa, oko 3.900 ljudi je povrijeđeno, a 270 se vodi kao nestalo.

Sinhua je juče objavila da je u zemljotresu poginulo 1.700 ljudi, da je 3.400 povrijeđeno, a 300 na spisku nestalih.

Zemljotres magnitude 7,7 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je Mjanmar u petak, 28. marta, a potresi su se osjetili u Bangladešu, Indiji, Laosu, Kini i na Tajlandu, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno