Svijet
Prva anketa nakon Bajdenovog povlačenja: KAMALA BLIŽA BIJELOJ KUĆI
Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.
Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.
Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.
“Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.
Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.
“Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.
Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.
“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.
Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.
“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.
Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.
Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.
U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.
“Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.
Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.
“Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.
Tramp želi više od jedne debate sa Haris
Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.
Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.
“Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.
Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.
“Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.
Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.
S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.
Svijet
MASAKR U VRTIĆU: Dronom pogodili zgradu, poginulo najmanje 33 djece
Sudanske paravojne Snage za brzu podršku (RSF) dronom su napale vrtić u gradu Kalugi u centralnom dijelu Sudana, i tom prilikom je stradalo 50 osoba, među kojima je bilo 33 djece, saopštila je ljekarska grupa.
U saopštenju se navodi da su bolničari koji su došli na lice mjesta da pomognu povrijeđenima bili meta “drugog neočekivanog napada”, prenosi AP.
Očekuje se da će broj žrtava biti veći, ali su prekidi komunikacije u tom području otežali izvještavanje o žrtvama.
Sudan Drone Attack: उत्तर आफ्रिकेतील सुदानमध्ये निमलष्करी दलांचा बालवाडीवर ड्रोन हल्ला; 33 मुलांसह 50 जणांचा मृत्यू https://t.co/kNqjNfuZkj
— Jai Maharashtra News (@JaiMaharashtraN) December 6, 2025
“Ubijanje djece u njihovoj školi je užasno kršenje dječjih prava. Djeca nikada ne bi trebalo da plate cijenu sukoba”, rekao je predstavnik UNICEF-a za Sudan Šeldon Jet u saopštenju, prenose agencije.
Rekao je da UNICEF poziva sve strane “da odmah zaustave ove napade i omoguće bezbjedan i nesmetan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je očajnički potrebna”.
Aumentan a más de 50 los asesinados, incluidos unos 30 niños, en un ataque de las RSF en Kordofán Sur (Sudán)
Esta masacre inmoral contra niños en su guardería confirma la política deliberada de las RSF de aterrorizar a la población civil y desplazarla.https://t.co/pP00ZVWIrw
— Javier Echeverría (@JEcheverriZ) December 6, 2025
Stotine civila je ubijeno širom južnog i centralnog Sudana u posljednjih nekoliko nedjelja, u intenziviranim borbama između sudanske vojske i RSF u ratu koji traje više od dvije godine.
Svijet
USKORO KONAČNA ODLUKA: SAD ukida pravo na državljanstvo po rođenju?!
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država razmatra zakonitost izvršne naredbe bivšeg predsjednika Donalda Trampa koja bi ukinula automatsko pravo na državljanstvo za djecu rođenu u SAD čiji roditelji nisu državljani. Naredba, izdata na početku Trampovog drugog mandata, nikada nije stupila na snagu zbog brojnih pravnih prepreka.
Niži sudovi su presudili da naredba vjerovatno krši 14. amandman, koji garantuje državljanstvo svim osobama rođenim u SAD. Vrhovni sud sada treba da donese konačnu odluku, a rasprave se očekuju naredne godine. Konačna presuda mogla bi značajno uticati na američku imigracionu politiku i ustavna prava.
Trampova naredba izazvala je snažne reakcije javnosti i organizacija za ljudska prava, koje upozoravaju da nijedan predsjednik ne može promeniti ustavno pravo na državljanstvo po rođenju.
Svijet
ŽESTOKA OSVETA RUSIJE: Izvedeni SNAŽNI UDARI, odjekuju eksplozije, ljudi se kriju
Rusija je tokom noći 6. decembra izvela veliki raketni napad i udare dronovima na ukrajinske gradove, ranivši najmanje tri osobe u Kijevskoj oblasti, saopštili su zvaničnici.
krajinsko Ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage lansirale salvu raketa, kao i desetine dronova ka gradovima u okolini ukrajinske prestonice.
Zbog napada su uzbune za vazdušnu opasnost aktivirane širom zemlje, dok su ruski avioni MiG-34K, sposobni da lansiraju rakete “kinžal”, učestvovali u operaciji.
🇷🇺🇺🇦 Earlier today, Russian Geran drones struck a Ukranian railway station in the town of Fastiv, west of Kyiv.
This is a major railway junction for the AFU because it filters all the equipment coming from Europe into Kyiv. pic.twitter.com/cPR8EDjR8e
— Heyman_101 (@SU_57R) December 6, 2025
Napadi zabilježeni širom zemlje
Dronovi su primijećeni i u Lavovskoj oblasti na zapadu zemlje, dok je Rusija lansirala više talasa napada. Ratno vazduhoplovstvo je posljednju rundu raketnih udara prijavilo neposredno prije 7 časova po lokalnom vremenu.
Eksplozije su zabilježene u Poltavi, Lucku, Odesi, Zaporožju i Belaj Cerkvi tokom napada.
Guverner Kijevske oblasti Mikola Kalašnik saopštio je da je 42-godišnji muškarac ranjen gelerima u gradu Fastiv, oko 60 kilometara jugozapadno od centra Kijeva.
Kyiv metro stations tonight. People hide from Russian attack.
📸: Yan Dobronosov pic.twitter.com/Q1JGrv7jB8
— Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) December 6, 2025
Raniji izvještaji ukazuju da je glavna željeznička stanica u gradu pogođena tokom napada. Ukrajinska željeznica saopštila je da je Rusija izvela “masovno granatiranje željezničke infrastrukture” u Fastivu.
Napadi u Dnjepropetrovskoj oblasti
Kalašnik je takođe naveo da su dvije žene, stare 46 i 40 godina, povređene u Višhorodskoj oblasti, sjeverno od Kijeva. Jedna od njih je hospitalizovana zbog povreda od gelera.
U Dnjepropetrovskoj oblasti, regionalni guverner Vladislav Hajvanenko izjavio je da je izbio niz požara tokom napada, uključujući udare na kuće u Pavlogradu i na lokalnu infrastrukturu u Krivom Rogu. U Nikopolju je povrijeđen i 11-godišnji dječak.
Gradonačelnik Lucka, Igor Poljiščuk, saopštio je da je više prehrambenih magacina zahvaćeno požarom, prenosi Kijev Independent.
Reakcija Poljske
Poljsko Ratno vazduhoplovstvo saopštilo je na društvenim mrežama da je podiglo lovce u vazduh kako bi zaštitilo svoj vazdušni prostor tokom višesatnog napada na zapadnu Ukrajinu.
Detalji o ukupnoj šteti ili konkretnim metama napada i dalje nisu dostupni u svim regionima.
Podsjetimo, ukrajinski dronovi prije dvije večeri su izveli napade na ključne ruske energetske objekte, pogodivši morsku luku Temrjuk u Krasnodarskom kraju i rafineriju nafte Sizran u Samarskoj oblasti, navodi se u izvještajima, a prenio je Kijev Independent.
-
Horoskop3 dana agoDNEVNI HOROSKOP – 4. NOVEMBAR 2025. Mnogi znakovi mogu osjetiti umor
-
Politika3 dana agoĐokić “AKO STRUJA NE POSKUPI, prijeti totalni kolaps sistema”
-
Svijet1 dan ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika2 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Politika2 dana agoLUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ U BRISELU: Susret sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom – „Diplomatija, a ne hazarderstvo, jača poziciju Republike Srpske“
-
Svijet2 dana agoKRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”
-
Hronika1 dan agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
