Connect with us

Svijet

Prva anketa nakon Bajdenovog povlačenja: KAMALA BLIŽA BIJELOJ KUĆI

Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.

Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.

“Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.

Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.

“Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.

Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.

Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.

“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.

Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.

Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.

U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.

“Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.

Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.

“Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.

Tramp želi više od jedne debate sa Haris
Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.

Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.

“Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.

Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.

“Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.

Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.

S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.

Related Topics:

Svijet

ADOLF HITLER IZ NAMIBIJE: Političar sa šokantnim imenom ubjedljivo vodi na izborima

U maloj namibijskoj izbornoj jedinici Ompundja, u regionu Oshana, glasači se spremaju da na lokalnim izborima ponovo ubjedljivo podrže dugogodišnjeg odbornika – čovjeka čije ime izaziva globalno iznenađenje: Adolf Hitler Uunona (59).

Uunona je istaknuti član vladajuće partije SWAPO (South West Africa People’s Organization), lijevo orijentisane političke snage koja vodi zemlju još od sticanja nezavisnosti od Južne Afrike 1990. godine. Na toj poziciji nalazi se već više od dvije decenije, jer je prvi put izabran 2004, a ubjedljivo je pobijedio i na izborima 2015. i 2020. godine — tada sa čak 85 posto glasova, navodi The Times of Israel.

“Imam to ime, ali nisam taj čovjek”
U intervjuu za list The Namibian nakon izbora 2020, Uunona je govorio o svom neobičnom imenu, naglašavajući da ga ono nimalo ne povezuje s nacističkim liderom:

„Moj otac mi je dao ime Adolf Hitler, ali to ne znači da imam Hitlerov karakter niti da ličim na Adolfa Hitlera iz Njemačke. Hitler je bio kontroverzna osoba koja je zarobljavala i ubijala ljude širom svijeta. Ja nisam takav.“

Uunona se u političkoj i ličnoj komunikaciji uglavnom predstavlja kao Adolf Uunona, a kaže da njegovi roditelji najvjerovatnije nisu razumjeli istorijsko značenje ličnosti po kojoj su ga nazvali. Kako je objasnio u ranijem razgovoru za njemačke medije, tek kao tinejdžer shvatio je ko je bio Hitler i šta je predstavljao. Danas, kaže, svoje ime ne može mijenjati jer se nalazi u svim zvaničnim dokumentima.

Zašto u Namibiji postoje imena poput Adolf Hitler?
Razlog se krije u istoriji. Namibia je od 1884. do 1915. bila njemačka kolonija pod nazivom Njemačka Jugozapadna Afrika. Tokom tog perioda mnogi domaći stanovnici su, pod uticajem kolonijalne administracije, usvajali njemačka imena — praksa koja je u nekim zajednicama opstala i nakon Prvog svjetskog rata.

Kolonijalno nasljeđe ima i mnogo mračniju stranu: od 1904. do 1908. godine, pod vlašću cara Vilhelma II, Njemačko carstvo počinilo je genocid nad narodima Ovaherero i Nama, u kojem je ubijeno između 60.000 i 100.000 ljudi. Taj zločin često se naziva i „Kaiserov holokaust“. Njemačka je genocid zvanično priznala tek 2021. godine, dok se borba za reparacije nastavlja.

Njemački uticaj ostao je snažan i nakon završetka kolonijalne ere. Tokom XX vijeka dio nacista koji su bježali iz Evrope našao je utočište u Namibiji. Čak je i The New York Times 1976. pisao o njemačko-namibijskim zajednicama u kojima se među pojedincima još čuo pozdrav „Heil Hitler“.

Ubjedljivo vodi i 2025. godine
Prema projekcijama izborne komisije Namibije, Adolf Hitler Uunona je i na aktuelnim izborima gotovo siguran pobjednik u svojoj sredini. Lokalni mediji navode da je njegova dugogodišnja dominacija rezultat terenskog rada, infrastrukturalnih projekata i povjerenja koje uživa u zajednici — a ne njegovog imena, koje u Namibiji ne nosi isto emocionalno i istorijsko značenje kao u ostatku svijeta.

Bez obzira na reakcije šire javnosti i međunarodnih medija, u Ompundji je Uunona zapažen kao političar, a ne kao čovjek koji nosi ime kakvo se rijetko gdje može čuti.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE OD UKRASA: Postavljena novogodišnja kugla na Tajms Skveru sa više od 5.000 kristala

Novogodišnja kristalna kugla postavljena je na Tajms Skveru u Njujorku. Ova praznična tradicija započela je davne 1907. godine, a stanovnici bez nje ne mogu zamisliti praznični ugođaj.

ve godine je predstavljena nova kugla koja je ukrašena s 5.280 Vaterford kristala, što je skoro dvostruko više od prethodne. Takođe, kugla prvi put sadrži kružne kristale.

Postavljena je na stub koji je visok 42 metra, a ceremonija je uključivala presijecanje vrpce za novu panoramsku platformu s pogledom od 360 stepeni na Tajms Skver.

Majkl Filips, direktor Džejmstauna, kompanije u čijem je vlasništvu zgrada na Tajms Skveru, naveo je da je ovo deveta kugla koja je postavljena ovdje od 1907.

Kuglu su, kao i zgradu, napravili Njujorčani s dizajnom, domišljatošću i dijelovima iz cijelog svijeta, tako da ona zaista utjelovljuje ono što je lokalno i sjajno u našem gradu, kao i ono zbog čega turisti dolaze ovdje – između ostalog je rekao, prenosi Klix.

Džuli Koker, izvršna direktorka NYC Tourism and Conventions, rekla je da je ova kugla više od ukrasa za novogodišnju noć i da će ona postati dodirna tačka pomoću koje će se ljudi povezati s magijom Njujork.

Nastavi čitati

Svijet

MIROVNI PREGOVORI U ŽENEVI OBORILI BERZE: Dionice evropskih proizvođača oružja pale i do 5,5 odsto

Dionice najvećih evropskih kompanija u odbrambenoj industriji pale su u ponedjeljak, produžujući gubitke, nakon što su se pojavile informacije o postignutom napretku u mirovnim predlozima za okončanje rata u Ukrajini.

Indeks evropskih kompanija u sektoru avijacije i odbrane (Stoxx Europe Aerospace and Defense) preliminarno je zatvorio sesiju sa padom od 2,2 odsto, nakon što je u petak takođe zabilježio pad od preko 3,4 odsto, pokazuju podaci LSEG-a. Vrijednost indeksa pala je na najniži nivo od jula.

Gubici ključnih proizvođača oružja
Pad je snažno pogodio najveće aktere u vojnoj industriji. Njemački Rheinmetall, Hensoldt i Renk zabilježili su pad od preko 4 odsto, nalazeći se pri dnu panevropskog indeksa Stoxx 600. Švedska kompanija Saab pala je za 5,5 odsto.

Istovremeno, evropske referentne cijene prirodnog gasa pale su ispod 30 evra po megavat-satu (34,59 dolara), dostižući najnižu vrijednost u posljednjih 18 mjeseci, prenosi CNBC.

Kontekst pregovora i neslaganja oko uslova
Pad dionica uslijedio je nakon što su SAD u nedjelju saopštile da je ostvaren napredak u mirovnim razgovorima, uprkos tome što nije postignut dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. SAD i Ukrajina su u zajedničkom saopštenju razgovore ocijenile kao “veoma produktivne”.

Međutim, Evropska unija je izložila svoje ključne uslove za održiv mir, naglašavajući da granice ne smiju biti mijenjane silom i da ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage. Ovi uslovi dovode u pitanje navodne prijedloge iz široko procurelog američkog nacrta plana za mir.

Prema tom nacrtu, koji je dobio i Associated Press, Vašington je navodno predložio da Kijev preda teritorije (uključujući Krim, Lugansk i Donjeck) i da se obaveže da nikada neće pristupiti NATO-u, dok bi veličina Oružanih snaga Ukrajine bila ograničena na 600.000 ljudi.

Analitičari: Pad je preuveličan
Analitičari su izrazili određeno iznenađenje reakcijom tržišta.

Loredana Muharemi, analitičar kapitala u “Morningstaru”, izjavila je da je “reakcija tržišta na potencijalne mirovne sporazume do sada bila preuveličana”.

“Čak i ako se postigne dogovor, sektor ne bi trebalo da doživi tržišni šok, jer su evropske odbrambene procjene podržane strukturnim povećanjem odbrambenih budžeta širom Evrope, a ne kratkoročnim prihodima iz Ukrajine”, objasnila je Muharremi.

Ben Gateridž, strateg za uvide na tržištu u Invesco-u, složio se da “strukturna priča” za kupovinu odbrambenih dionica i dalje važi, jer su sfere uticaja “sve napetije”.

“Kratkoročno, geopolitički izgledi djeluju malo ohrabrujuće, ali za srednji i dugi rok i dalje izgledaju neizvjesno”, zaključio je on.

Nastavi čitati

Aktuelno