Connect with us

Svijet

PRVI PUT izvršena transfuzija KRVI koja je napravljena u laboratoriji

Istraživači iz Kembridžaučestvuju u prvom svjetskom kliničkom ispitivanju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriju za transfuziju u drugu osobu.

Proizvedena krvna zrnca uzgojena su iz matičnih stanica donatora. Crvena krvna zrnca su zatim transfuzirana dobrovoljcima u RESTORE randomiziranom kontroliranom kliničkom ispitivanju, piše cam.ac.uk.

Ovo je prvi put u svijetu da su crvena krvna zrnca koja su uzgojena u laboratoriju data drugoj osobi u sklopu ispitivanja transfuzije krvi.

Ako se pokaže sigurnim i učinkovitim, proizvedena krvna zrnca bi s vremenom mogla revolucionirati tretmane za osobe s krvnim poremećajima kao što su srpaste ćelije i rijetke krvne grupe. Može biti teško pronaći dovoljno dobro uparene darovane krvi za neke osobe sa ovim poremećajima.

Uzbudljivo ispitivanje
Glavni istraživač profesor Kedrik Gevert (Cedric Ghevaert), profesor transfuzijske medicine i konsultant za hematolog na Univerzitetu Cambridge i NHS Blood and Transplant, rekao je da se nada se da će crvena krvna zrnca uzgojena u njihovoj laboratoriji trajati duže od onih koje dolaze od davalaca krvi.

– Ako naše ispitivanje, prvo takvo u svijetu, bude uspješno, to će značiti da će pacijentima kojima su trenutno potrebne redovite dugotrajne transfuzije krvi u budućnosti trebati manje transfuzija, što će pomoći u transformaciji njihove brige – poručio je on.

Ispitivanje RESTORE je zajednička istraživačka inicijativa NHS Blood and Transplant i Univerziteta u Bristolu, u suradnji sa Univerzitetom u Kembridžu, Guy’s and St Thomas’ NHS Foundation Trust, NIHR Cambridge Clinical Research Facility i Cambridge University Hospitals NHS Foundation Trust. Djelomično je finansiran grantom Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i nege (NIHR).

Profesorica Ešli Toj (Ashley Toye), profesorica ćelijske biologije na Univerzitetu u Bristolu i direktorica NIHR Jedinice za krv i transplantaciju u proizvodima crvenih krvnih zrnaca također je dala izjavu.

– Ovo izazovno i uzbudljivo ispitivanje je ogromna odskočna daska za proizvodnju krvi iz matičnih ćelija. Ovo je prva transfuzija krvi alogenog donora uzgojena u laboratoriji i uzbuđeni smo što vidimo koliko dobro stanice rade na kraju kliničkog ispitivanja – kazala je ona.

Ispitivanje proučava životni vijek laboratorijski uzgojenih ćelija u poređenju sa infuzijama standardnih crvenih krvnih zrnaca od istog donora. Sva krvna zrnca uzgojena u laboratoriji su svježa, tako da tim za ispitivanje očekuje da će biti bolji od slične transfuzije standardnih doniranih crvenih krvnih zrnaca, koja sadrži stanice različite starosti.

Osim toga, ako proizvedene ćelije traju duže u tijelu, pacijentima kojima je krv redovno potrebna možda neće biti potrebne transfuzije tako često. To bi smanjilo preopterećenje gvožđem usled čestih transfuzija krvi, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Količina laboratorijski uzgojenih ćelija
Ispitivanje je prvi korak ka tome da crvena krvna zrnca uzgojena u laboratoriji budu dostupna kao budući klinički proizvod. U doglednoj budućnosti, proizvedene ćelije mogle bi se koristiti samo za vrlo mali broj pacijenata s vrlo složenim transfuzijskim potrebama. NHSBT se i dalje oslanja na velikodušnost donatora.

Ko-glavni istražitelj dr. Rebeka Kardigan (Rebecca Cardigan), šef odjela za razvoj komponenti NHS za krv i transplantaciju i pridruženi predavač na Univerzitetu u Kembridžu također je komentirala ovaj potez.

– Zaista je fantastično što smo sada u mogućnosti da uzgajamo dovoljno crvenih krvnih zrnaca do medicinske kvalitete kako bismo omogućili početak ovog ispitivanja. Zaista se radujemo što ćemo vidjeti rezultate i da li rade bolje od standardnih crvenih krvnih zrnaca – rekla je Kardigan.

Dvije osobe su do sada dobile transfuziju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriji. Pomno su praćeni i nisu prijavljeni nikakvi neželjeni nuspojave. Dobro su i zdravi. Identiteti učesnika koji su do sada ubrizgani trenutno se ne objavljuju, kako bi se suđenje ostalo “zaslijepljeno”.

Količina laboratorijski uzgojenih ćelija koja se infundira varira, ali je oko 5-10 ml – oko jedne do dvije čajne žličice.

Davaoci su regrutovani iz NHSBT-ove baze davalaca krvi. Donirali su krv ispitivanju i matične ćelije su odvojene od njihove krvi. Ove matične ćelije su potom uzgajane da bi proizvele crvena krvna zrnca u laboratoriju NHS Blood and Transplant’s Advanced Therapies Unit u Bristolu. Primaoci krvi su regrutovani od zdravih članova NIHR BioResource.

Deset učesnika
Najmanje 10 učesnika će dobiti dvije mini transfuzije u razmaku od najmanje četiri mjeseca, jednu standardno doniranih crvenih krvnih zrnaca i jednu laboratorijski uzgojenih crvenih krvnih zrnaca, kako bi saznali da li mlada crvena krvna zrnca napravljena u laboratoriju traju duže od stanica napravljenih u laboratoriji. tijelo.

Potrebna su daljnja ispitivanja prije kliničke upotrebe, ali ovo istraživanje označava značajan korak u korištenju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriji za poboljšanje liječenja pacijenata s rijetkim krvnim grupama ili osoba sa složenim potrebama za transfuzijom.

Džon Džejms (John James) OBE, izvršni direktor Društva srpastih ćelija izjavio je da ovo istraživanje pruža pravu nadu za one pacijente sa srpastim ćelijama koje je teško transfuzirati koji su razvili antitijela protiv većine krvnih grupa davalaca.

– Međutim, treba imati na umu da je NHS-u i dalje potrebno 250 davanja krvi svaki dan za liječenje ljudi sa srpastim ćelijama i brojka raste. Potreba za normalnim davanjem krvi kako bi se obezbijedila velika većina transfuzija krvi će ostati. Snažno potičemo ljude afričkog i karipskog naslijeđa da se i dalje registruju kao darivatelji krvi i počnu redovno davati krv – izjavio je Džejms.

Dr. Faruk Šah (Farrukh Shah), medicinski direktor za transfuziju za NHS krv i transplantaciju izjavio je da pacijenti kojima je potrebna redovna ili povremena transfuzija krvi mogu razviti antitijela protiv manjih krvnih grupa, što otežava pronalaženje krvi davaoca koja se može transfuzirati bez rizika od potencijalno po život opasna reakcija.

– Ovo vodeće svjetsko istraživanje postavlja temelje za proizvodnju crvenih krvnih stanica koje se mogu bezbjedno koristiti za transfuziju ljudi s poremećajima poput srpastih stanica. Potreba za normalnim davanjem krvi kako bi se obezbijedila velika većina krvi će ostati. Ali potencijal ovog rada da koristi pacijentima koji se teško transfuzuju je vrlo značajan – rekao je on.

Related Topics:

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Aktuelno