Connect with us

Svijet

PRVI PUT izvršena transfuzija KRVI koja je napravljena u laboratoriji

Istraživači iz Kembridžaučestvuju u prvom svjetskom kliničkom ispitivanju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriju za transfuziju u drugu osobu.

Proizvedena krvna zrnca uzgojena su iz matičnih stanica donatora. Crvena krvna zrnca su zatim transfuzirana dobrovoljcima u RESTORE randomiziranom kontroliranom kliničkom ispitivanju, piše cam.ac.uk.

Ovo je prvi put u svijetu da su crvena krvna zrnca koja su uzgojena u laboratoriju data drugoj osobi u sklopu ispitivanja transfuzije krvi.

Ako se pokaže sigurnim i učinkovitim, proizvedena krvna zrnca bi s vremenom mogla revolucionirati tretmane za osobe s krvnim poremećajima kao što su srpaste ćelije i rijetke krvne grupe. Može biti teško pronaći dovoljno dobro uparene darovane krvi za neke osobe sa ovim poremećajima.

Uzbudljivo ispitivanje
Glavni istraživač profesor Kedrik Gevert (Cedric Ghevaert), profesor transfuzijske medicine i konsultant za hematolog na Univerzitetu Cambridge i NHS Blood and Transplant, rekao je da se nada se da će crvena krvna zrnca uzgojena u njihovoj laboratoriji trajati duže od onih koje dolaze od davalaca krvi.

– Ako naše ispitivanje, prvo takvo u svijetu, bude uspješno, to će značiti da će pacijentima kojima su trenutno potrebne redovite dugotrajne transfuzije krvi u budućnosti trebati manje transfuzija, što će pomoći u transformaciji njihove brige – poručio je on.

Ispitivanje RESTORE je zajednička istraživačka inicijativa NHS Blood and Transplant i Univerziteta u Bristolu, u suradnji sa Univerzitetom u Kembridžu, Guy’s and St Thomas’ NHS Foundation Trust, NIHR Cambridge Clinical Research Facility i Cambridge University Hospitals NHS Foundation Trust. Djelomično je finansiran grantom Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i nege (NIHR).

Profesorica Ešli Toj (Ashley Toye), profesorica ćelijske biologije na Univerzitetu u Bristolu i direktorica NIHR Jedinice za krv i transplantaciju u proizvodima crvenih krvnih zrnaca također je dala izjavu.

– Ovo izazovno i uzbudljivo ispitivanje je ogromna odskočna daska za proizvodnju krvi iz matičnih ćelija. Ovo je prva transfuzija krvi alogenog donora uzgojena u laboratoriji i uzbuđeni smo što vidimo koliko dobro stanice rade na kraju kliničkog ispitivanja – kazala je ona.

Ispitivanje proučava životni vijek laboratorijski uzgojenih ćelija u poređenju sa infuzijama standardnih crvenih krvnih zrnaca od istog donora. Sva krvna zrnca uzgojena u laboratoriji su svježa, tako da tim za ispitivanje očekuje da će biti bolji od slične transfuzije standardnih doniranih crvenih krvnih zrnaca, koja sadrži stanice različite starosti.

Osim toga, ako proizvedene ćelije traju duže u tijelu, pacijentima kojima je krv redovno potrebna možda neće biti potrebne transfuzije tako često. To bi smanjilo preopterećenje gvožđem usled čestih transfuzija krvi, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Količina laboratorijski uzgojenih ćelija
Ispitivanje je prvi korak ka tome da crvena krvna zrnca uzgojena u laboratoriji budu dostupna kao budući klinički proizvod. U doglednoj budućnosti, proizvedene ćelije mogle bi se koristiti samo za vrlo mali broj pacijenata s vrlo složenim transfuzijskim potrebama. NHSBT se i dalje oslanja na velikodušnost donatora.

Ko-glavni istražitelj dr. Rebeka Kardigan (Rebecca Cardigan), šef odjela za razvoj komponenti NHS za krv i transplantaciju i pridruženi predavač na Univerzitetu u Kembridžu također je komentirala ovaj potez.

– Zaista je fantastično što smo sada u mogućnosti da uzgajamo dovoljno crvenih krvnih zrnaca do medicinske kvalitete kako bismo omogućili početak ovog ispitivanja. Zaista se radujemo što ćemo vidjeti rezultate i da li rade bolje od standardnih crvenih krvnih zrnaca – rekla je Kardigan.

Dvije osobe su do sada dobile transfuziju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriji. Pomno su praćeni i nisu prijavljeni nikakvi neželjeni nuspojave. Dobro su i zdravi. Identiteti učesnika koji su do sada ubrizgani trenutno se ne objavljuju, kako bi se suđenje ostalo “zaslijepljeno”.

Količina laboratorijski uzgojenih ćelija koja se infundira varira, ali je oko 5-10 ml – oko jedne do dvije čajne žličice.

Davaoci su regrutovani iz NHSBT-ove baze davalaca krvi. Donirali su krv ispitivanju i matične ćelije su odvojene od njihove krvi. Ove matične ćelije su potom uzgajane da bi proizvele crvena krvna zrnca u laboratoriju NHS Blood and Transplant’s Advanced Therapies Unit u Bristolu. Primaoci krvi su regrutovani od zdravih članova NIHR BioResource.

Deset učesnika
Najmanje 10 učesnika će dobiti dvije mini transfuzije u razmaku od najmanje četiri mjeseca, jednu standardno doniranih crvenih krvnih zrnaca i jednu laboratorijski uzgojenih crvenih krvnih zrnaca, kako bi saznali da li mlada crvena krvna zrnca napravljena u laboratoriju traju duže od stanica napravljenih u laboratoriji. tijelo.

Potrebna su daljnja ispitivanja prije kliničke upotrebe, ali ovo istraživanje označava značajan korak u korištenju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriji za poboljšanje liječenja pacijenata s rijetkim krvnim grupama ili osoba sa složenim potrebama za transfuzijom.

Džon Džejms (John James) OBE, izvršni direktor Društva srpastih ćelija izjavio je da ovo istraživanje pruža pravu nadu za one pacijente sa srpastim ćelijama koje je teško transfuzirati koji su razvili antitijela protiv većine krvnih grupa davalaca.

– Međutim, treba imati na umu da je NHS-u i dalje potrebno 250 davanja krvi svaki dan za liječenje ljudi sa srpastim ćelijama i brojka raste. Potreba za normalnim davanjem krvi kako bi se obezbijedila velika većina transfuzija krvi će ostati. Snažno potičemo ljude afričkog i karipskog naslijeđa da se i dalje registruju kao darivatelji krvi i počnu redovno davati krv – izjavio je Džejms.

Dr. Faruk Šah (Farrukh Shah), medicinski direktor za transfuziju za NHS krv i transplantaciju izjavio je da pacijenti kojima je potrebna redovna ili povremena transfuzija krvi mogu razviti antitijela protiv manjih krvnih grupa, što otežava pronalaženje krvi davaoca koja se može transfuzirati bez rizika od potencijalno po život opasna reakcija.

– Ovo vodeće svjetsko istraživanje postavlja temelje za proizvodnju crvenih krvnih stanica koje se mogu bezbjedno koristiti za transfuziju ljudi s poremećajima poput srpastih stanica. Potreba za normalnim davanjem krvi kako bi se obezbijedila velika većina krvi će ostati. Ali potencijal ovog rada da koristi pacijentima koji se teško transfuzuju je vrlo značajan – rekao je on.

Related Topics:

Svijet

KRVAVI NAPAD KOD HARKOVA: Rusi ponovo granatirali selo, više ljudi poginulo

U ruskom granatiranju u jednom selu u oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine poginule su tri osobe, a povrijeđeno devet, saopštili su regionalni tužioci.

Usaopštenju se navodi da je jedna osoba preminula od zadobijenih povreda u bolnici nakon napada na selo Borova, jugoistočno od Harkova. Harkov je drugi po veličini grad u Ukrajini i česta meta ruskih udara.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je ranije saopštilo da su hitne službe radile na mjestu prvobitnog napada kada su ga moskovske trupe ponovo granatirale. Među povrijeđenima su i tri spasioca, prenosi Rojters.

Tužioci su takođe izvijestili da je pet osoba povrijeđeno u ruskom vazdušnom napadu na grad u okrugu Kijevski u Harkovu.

Zvaničnici u susjednom pograničnom regionu Sumi rekli su da su ruske snage 57 puta udarale po graničnoj oblasti tokom četvrtka, pri čemu je jedna osoba ubijena u napadu kliznih bombi u blizini grada Jampil.

Sumska oblast se nalazi nasuprot Kurske oblasti na jugu Rusije, gdje su ukrajinske snage krenule u napad koji je pokrenut prošlog mjeseca.

Nastavi čitati

Svijet

“VRATITI KONTROLU DO 1. OKTOBRA!” Rusi krenuli u protivofanzivu u Kursku

Ukrajinska vojska početkom je avgusta iznenadila svijet probijanjem odbrane na rusko-ukrajinskoj granici i ulaskom u rusku regiju Kursk.

Ukrajinske snage u Kursku sada broje oko desetak bataljona, svaki s do 400 vojnika. U haotičnih nekoliko sedmica prije stabilizovanja fronta, Ukrajinci su potpuno nadvladali slabo obučene ruske novake i zauzeli oko 650 kvadratnih kilometara teritorije u Kursku.

“To je Putinu stvorilo pritisak”, objasnio je britanski ministar odbrane Džon Hili.

Putin je Kremlju naredio da vrati kontrolu nad Kurskom do 1. oktobra. Tako su juče ruske trupe poslušno pokrenule protivnapad na zapadnom rubu teritorija pod ukrajinskom kontrolom.

“Ruska protivofanziva za istjerivanje Ukrajinaca iz Kurska službeno je započela”, objavio je finski analitičar Joni Askola, piše Forbes.

Rusi su napali Snagosk, selo tik južno od rijeke Sejm 13 kilometara sjeverno od granice. U glavnom napadu učestvovalo je najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila ruskog 51. odreda. Nekoliko sati nakon početka napada, kontrola nad selom još uvijek nije jasna.

“Pogoršala se situacija na lijevom boku naše grupe u Kursku”, naglašava ukrajinska analitička grupa Deep State.

Istovremeno, drugi ruski odred približio se selu Ulaonku na desnom boku Ukrajinaca u Kursku.

Nejasno je kako su tačno Rusi uspjeli doći do Snagoska. Postoje dvije rute do sela iz teritorija pod ruskom kontrolom: sa sjeverozapada preko rijeke Sejm ili preko kopna iz obližnjeg grada Koreneva. Druga opcija je vjerovatnija, budući da je ukrajinska vojska uništila svaki trajni most preko rijeke Sejm, kao i većinu – ako ne i sve – pontonske mostove koje su Rusi podigli u tom području.

Kijev je puno rizikovao upadom u Kursk

Ovo je osjetljiva situacija za Ukrajince, koja dolazi u osjetljivo vrijeme. Glavna komanda u Kijevu mnogo je rizikovala naređivanjem napada u Kursku. U Donjecku na istoku Ukrajine, moćna ruska sila polako napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu kroz koje prolaze neke važne linije snabdijevanja.

Ukrajinski branitelji oko Pokrovska brojčano su nadjačani četiri naprema jedan, a nedavno su izgubili svoju najbolju brigadu: iscrpljena 47. mehanizovana brigada napokon je napustila front i otišla na zasluženi odmor nakon što su u konstantnim borbama proveli nevjerovatnih 15 mjeseci. Pokušavajući odlučiti šta učiniti s malobrojnom vojskom, komanda u Kijevu zaključila je kako zauzimanje Kurska vrijedi gubitak dijela Donjecka.

Iako su ukrajinski generali zadržali nekoliko brigada u rezervi za Pokrovsk – a te brigade nedavno su uspjele usporiti, iako ne i zaustaviti, ruski napredak – svoje najbolje trupe i opremu poslali su u Kursk. Među njima su i elitne vazdušno-jurišne brigade s modernim zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima.

Sada su ti Ukrajinci u Kursku pod napadom, na najudaljenijem dijelu linija snabidjevanja koje se kreću od regije prema ukrajinskom gradu Sumiju.

Zelenski potvrdio protivofanzivu

Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski potvrdio je da je Kremlj započeo protivofanzivu u Kursku. Rekao je da su njegove oružane snage očekivale najnoviji napad Moskve.

Zelenski je na press konferenciji u Kijevu s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom rekao: “Rusi su započeli protivofanzivne akcije. To sve ide prema našem ukrajinskom planu”.

Situacija kod Pokrovska i dalje jako teška

Stanje na frontu konstantno se mijenja. Ukrajinski Centar za obrambene strategije kaže kako su Rusi uspjeli vratiti kontrolu nad Ulanokom na desnoj strani okupiranog teritorija. Ipak, istovremeno su Ukrajinci jugozapadno od Snagoska – na lijevoj strani teritorije – krenuli u napad, iako je samo selo u opasnosti da ponovo padne pod rusku kontrolu.

Istovremeno Rusi nastavljaju narušavati ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.

“Situacija na južnom dijelu oko Pokrovska izuzetno je teška”, objašnjava Centar.

“Neprijatelj je ostvario brojčanu prednost u ovom području.”

Pet sedmica nakon početka ukrajinske invazije na Kursk, još uvijek se ne zna je li odluka da se to učini bila dobra za Ukrajinu. Ako Ukrajinci uspiju zadržati osvojeni teritoriju u Kursku, možda će ga moći staviti na sto u potencijalnim budućim mirovnim pregovorima. No ako ih preplave ruski protivnapadi i izgube Kursk, šta su dobili?

“Dvije stvari su jasne”, rekao je britanski ministar Hili. “Ukrajinci moraju ojačati svoj front na istoku, a žele i zadržati teritoriju u Kursku.”

Ipak, ne zna se mogu li to Ukrajinci postići sa snagama koje imaju na raspolaganju, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

Evropa se sprema ZA VELIKE POPLAVE, mogle bi biti NAJGORE U 1000 godina

Centralna Evropa priprema se u četvrtak za najgore poplave zadnjih decenija zbog prolaska ciklona Borisa što se očekuje ovaj vikend. Po češkim i poljskim meteorolozima, u nekim područjima njihovih zemalja moglo bi pasti do 400 litara kiše po metru kvadratnom u iduća četiri dana, a u Austriji i Slovačkoj oko 200 litara.

Kulturne manifestacije predviđene za ovaj vikend otkazane su u te četiri zemlje zbog najavljenog prolaska ciklona. Retencije za prihvatanje vode, ponajprije u blizini brana, ispražnjene su kako bi mogle primiti toliku vodu. U Poljskoj su oglašeni meteoalarmi za jug zemlje, prije svega gradove na Odri kao što su Vroclav i Opole.

“Postoji realan rizik od lokalnih poplava u petak i nedjelju” upozorili su poljski meteorolozi.

U Vroclavu, koji ima 675.000 stanovnika, opština je osnovala krizni štab. Po češkom ministru okoline Petru Hladiku, situacija u zemlji “mogla bi biti slična onoj 1997. i 2002.”

Poplave 1997. pogodile su Moravsku, na istoku Češke. Poginulo je 50 ljudi i bilo je nekoliko milijardi američkih dolara štete. Upravo u toj regiji i ovaj se put očekuju najgore padavine. Godine 2002. poplave su pogodile zapad zemlje, odnijevši 17 ljudskih života i izazvavši još veću štetu nego 1997. godine.

Gradovi u Moravskoj podigli su barijere protiv poplava i pripremili vreće s pijeskom u očekivanju oluje koju će pratiti vjetrovi brzine do 100 kilometara na sat. Desetine kulturnih manifestacija u regiji otkazani su uključujući godišnji festival vina u Znojmu koji privlači desetine hiljada posjetilaca.

Otkazan je i rimski festival u Karnuntumu u Austriji. Po austrijskoj televiziji “ORF”, vodostaj Dunava mogao bi narasti do nivoa koji nisu viđeni pet do deset godina. Austrijski kancelar Karl Nehamer rekao je da je vojska spremna rasporediti do hiljadu vojnika bude li potrebno. Slovačka vojska i vatrogasci dobrovoljci takođe su u pripravnosti.

Padavine bi mogle biti veće od onih koje su pogodile centralnu Evropu 2013., a koje su tada bile smatrane najgorima u hiljadu godina, upozorava slovačka meteorološka služba “imeteo.sk”. S premještanjem hladnog vala nad Evropom prema istoku, prvi je snijeg pao i na slovenskoj Kredarici. Olujno nevrijeme najviše problema izazvalo je u slovenskom primorju. U slovenskoj Istri u samo nekoliko sati palo je više kiše nego što uobičajno padne tokom cijelog ljeta, prenose “24Sata”.

Nastavi čitati

Aktuelno