Connect with us

Svijet

PRVI PUT U ISTORIJI SAD, BIRAČKO TIJELO SE MJENJA: Tramp i Kamala na testu, ovo može da odluči izbore

Ko će profitirati od novih birača? Evo šta Tramp i Kamala pripremaju u posljednjim nedjeljama svojih kampanja.

U posljednjim nedjeljama izuzetno izjednačene kampanje, Donald Trump i Kamala Haris pojačavaju napore da privuku birače van svojih tradicionalnih baza.

Sve to povezano je s promjenama u demografskoj strukturi biračkog tijela. Analiza demografa Vilijama Freja pokazuje da bijelci bez fakultetske diplome, koji su osnovna baza za Republikansku partiju, čine sve manji udio među glasačima. Oni su opali za više od 2 procentna poena od 2020. godine i prvi put u istoriji čine manje od 40 odsto biračkog tijela.

S druge strane, broj bijelaca sa fakultetskom diplomom i glasača drugih rasa porastao je za oko 1 posto, a ove promjene nastavljaju dugoročne trendove. Bijelci sa višim obrazovanjem sada čine više od četvrtine biračkog tijela, a ljudi drugih rasa više od trećine.

Ove promjene objašnjavaju zašto Tramp pokušava da privuče Afroamerikance i latino glasače, dok Kamala naglašava potrebu da privuče obrazovane birače bijele puti koji su ranije bili skloni Republikanskoj partiji, a posebno žene.

Iako su ove promjene u strukturi birača postepene, njihov kumulativni uticaj može biti značajan. Tramp se nada da će osvajanje latino birača, naročito muškaraca, neutralisati dobitke demokrata među ovom grupom.

Frej ukazuje da će ženski glasači činiti gotovo 52 odsto ukupnog broja birača, što bi moglo ići u korist Kamali, dok bi Tramp mogao da dobije neku prednost među mladim, neobrazovanim muškarcima. Takođe, pripadnici Generacije Z, koji čine sve veći dio biračkog tijela, mogli bi dodatno pomoći Kamali, naročito među ženama.

Analiza takođe ukazuje na to da glasači bijele puti bez fakultetske diplome opadaju u gotovo svim ključnim državama, dok obrazovani bijeli glasači rastu. U državama poput Mičigena, Pensilvanije i Viskonsina bijelci bez fakultetske diplome opadaju brže nego u drugim dijelovima zemlje, dok broj sa višim obrazovanjem raste. U Sanbeltu, kao što su Arizona i Nevada, porast manjinskih birača doprinosi promjenama u strukturi biračkog tijela.

U osnovi, ovaj demografski pomak znači da će i Tramp i Kamala morati da prilagode svoje strategije kako bi dobili podršku od različitih grupa birača.

Tramp se fokusira na privlačenje radničkih klase bez fakultetske diplome, dok Kamala pokušava da poveća podršku među ženama i obrazovanim glasačima bijele puti. Ove promjene u strukturi biračkog tijela imaju potencijal da utiču na ishod izbora, naročito u ključnim državama.

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno