Kineski lider Si Đinping uhvaćen je u razgovoru o mogućnosti da se doživi 150 godina u trenutku kada je mikrofon ostao uključen tokom susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom u srijedu.

Razgovor između 72-godišnjeg kineskog lidera i njegovih ruskog i sjevernokorejskog kolege zabilježen je putem direktnog video-prenosa dok su, hodajući jedan pored drugog, išli ka platformi za posmatranje velike kineske vojne parade na Trgu Tjenanmen, piše CNN.

Parada je zvanično služila da obilježi 80. godišnjicu japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu, ali mnogi posmatrači na Zapadu je vide kao demonstraciju kineske vojne moći i ključnih partnerstava koja izazivaju poredak u svijetu predvođen Sjedinjenim Državama.

Ovaj rijetki trenutak sa uključenim mikrofonom dogodio se neposredno nakon zajedničke fotografije 26 međunarodnih lidera okupljenih u Pekingu, navodi se u tekstu.

Poslije fotografisanja, Si, Putin i Kim su predvodili grupu ka svojim mjestima, razgovarajući preko prevodilaca u razgovoru koji su mikrofoni djelimično snimili.

Zvučni zapis se povremeno prekida, ali na početku se čuje kako Si na mandarinskom govori Kimu: „I ja sam veoma srećan. Prošlo je mnogo vremena otkako smo se posljednji put sreli.“ Kim, preko prevodioca, odgovara da je prošlo šest godina od njihovog posljednjeg susreta, navodi se.

Nakon širokog kadra trojice lidera u kojem je teško razaznati ko govori, pojavljuje se ruski prevodilac koji prevodi Sijeve riječi Putinu: “Ranije ljudi rijetko žive do 70, ali danas sa 70 godina…” Audio postaje teško razumljiv, ali rečenica se završava sa “još je dijete.”

Neposredno zatim, dok se penju uz nagib na Trgu Tiananmen, može se čuti kako Putinov prevodilac govori Siju: “Za nekoliko godina, uz razvoj biotehnologije, ljudski organi će se moći konstantno transplantirati tako da (ljudi) mogu živjeti sve mlađi i mlađi, pa čak i postati besmrtni.”

Si tada kaže: “Predviđa se da će u ovom vijeku ljudi moći živjeti do 150 godina.”

Ruski prevodilac prenosi to Putinu, približno ponavljajući istu rečenicu: “Postoje predviđanja da će u naše vrijeme ljudi živjeti do 150 godina.”

Putin je kasnije potvrdio novinarima da su dvojica lidera razgovarala o životu do 150 godina.

“Savremena sredstva liječenja, medicinska sredstva, svi mogući hirurški zahvati vezani za zamjenu organa, omogućavaju čovječanstvu da se nada da će aktivan život trajati drugačije nego danas,” rekao je. “Prosječna starost u različitim zemljama se razlikuje, ali očekivana životna dob će značajno rasti.”

Kineski i ruski lideri, obojica 72-godišnjaci, izbjegavali su imenovanje jasnih nasljednika.

Si, najmoćniji kineski lider od Maa Ce Tunga, ponovo je izabran na predsjedničku funkciju za još jedan petogodišnji mandat 2023. godine. 2018. kineski parlament ukinuo je ograničenja predsjedničkih mandata u ceremonijalnom glasanju, efektivno dopuštajući Siju da vlada doživotno.

Tokom svog mandata, Si je znatno proširio kontrolu Kineske komunističke partije – i vlastiti uticaj nad partijom.

Putin, sada u svojoj trećoj deceniji kao ruski lider, prošle godine izabran je za peti mandat. 2020. godine nametnuo je referendum za ustavne promjene koje mu omogućavaju ostanak na vlasti do 2036.

Kim, sa svojih 41 godinu, dovoljno je mlad da potencijalno vlada decenijama. Ipak, izazvao je spekulacije o mogućem nasljedniku u Pekingu u srijedu, nakon što je iza njega viđena mlada djevojčica – za koju se vjeruje da je njegova kćerka Kim Džu Ae.

Sjevernom Korejom upravlja porodica Kim od osnivanja 1948. godine. Sin Kima Il Sunga, Kim Džong Il, preuzeo je vlast nakon očeve smrti 1994. godine, a Kim Džong Un stupio je na vlast 17 godina kasnije, kada je Kim Džong Il preminuo.

S obzirom na značaj porodične dinastije, javni debi Kimove kćerke izazvao je pitanja da li bi ona mogla postati njegov nasljednik. Neki stručnjaci tvrde da bi vjerovatno bila odabrana druga dva Kimova djeteta, dok javni nastupi sa mladom kćerkom mogu biti zamišljeni da ga prikažu kao porodičnog čovjeka.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će se uskoro „nešto dogoditi“ u Ukrajini, ali da ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još uvijek nisu spremni za to.

On je rekao da je „realističan i optimističan“ povodom postizanja mira u Ukrajini, dodavši da pažljivo prati akcije koje preduzimaju Putin i Zelenski.

„Pratio sam to, vidio sam to i razgovarao sam o tome sa predsjednikom Putinom i predsjednikom Zelenskim. Nešto će se desiti, ali oni još nisu spremni. Ali nešto će se desiti. Mi ćemo to uraditi“, rekao je on u telefonskom intervjuu za CBS.

Govoreći o nedavnom napadu Rusije na Ukrajinu, u kojem je ubijeno 15 ljudi, Tramp je rekao da je nezadovoljan situacijom, ali da će nastaviti da se zalaže za mirovni sporazum.

Tramp je istakao da misli da će se sve srediti, ali da se ispostavilo da pregovori sa Rusijom nisu jednostavni.

„Iskreno, mislio sam da bi onaj sa Rusijom bio lakši od onih koje sam zaustavio, ali čini se da je to nešto što je malo teže“, ocijenio je Tramp.

Predsjednik SAD je rekao da je njegov pristup mnogim diplomatskim pregovorima, bilo da su sa Rusijom i Ukrajinom ili sa drugim zaraćenim nacijama, da okupi ključne lidere u jednoj prostoriji i da SAD posreduju u postizanju sporazuma u realnom vremenu, često uz njegovo vođstvo, a da pritom ne otpisuje nijednu mogućnost.

Taj pristup, kako je rekao, zahtijeva strpljenje, čak i kada se traži brzo rješenje, ali on vjeruje da se isplatio u drugim mirovnim sporazumima ove godine.

„Imali smo neke veoma dobre dane, srećom, i kada ih okupim u prostoriji, ili ih barem natjeram da razgovaraju, čini se da funkcionišu. Spasili smo milione života“, rekao je Tramp.

On je dodao da je gledao vojnu paradu u Pekingu, kojoj su prisustvovali Putin, sjevernokorejski lider Kim Džong Un i kineski predsjednik Si Đinping.

„Razumijem razlog zašto su to radili i nadali su se da posmatram, a ja sam posmatrao. Moj odnos sa svima njima je veoma dobar. Saznaćemo koliko je dobar tokom naredne nedjelje ili dvije“, dodao je Tramp.

Najveća santa leda na svijetu, poznata kao A23a, rapidno se raspada na nekoliko ogromnih dijelova, potvrdili su naučnici iz Britanskog antarktičkog istraživanja (BAS), prenosi CNN.

Svijetu prijeti katastrofa: Raspala se najveća santa leda na svijetu, naučnici strašno zabrinuti

Ovaj ledeni div, koji je nekada težio gotovo bilion metričkih tona i prostirao se na površini od 3.672 kvadratna kilometra, naučnici pažljivo prate još od 1986. godine, kada se odvojio od antarktičkog ledenog pokrivača Filchner-Ronne. Od 1980-ih, A23a je više puta nosio titulu najveće sante leda na svijetu, iako su ga povremeno nadmašivale druge, kratkotrajnije sante, poput A68 iz 2017. i A76 iz 2021. godine.

Raspad ledenog diva
Endru Mejers, okeanograf iz BAS-a, potvrdio je za CNN: „Ledeni brijeg se rapidno raspada i otpušta veoma velike komade, koje je Američki nacionalni centar za led, koji ih prati, sam proglasio velikim santama.“

Prema Mejersovim riječima, mega-santa se sada smanjila na otprilike 1.700 kvadratnih kilometara, što odgovara površini šireg Londona. Stručnjaci navode da topla voda i dolazak proljeća na južnoj hemisferi znače da će se santa vjerovatno ubrzo raspasti na manje dijelove.

Putovanje dugo tri decenije
Nakon što se odvojio, A23a je proveo više od 30 godina nasukan na dnu Vedelovog mora, sve dok se nije dovoljno smanjio da se oslobodi. Godine 2020. ponijela su ga okeanska strujanja, ali se ponovo zaglavio sve do decembra prošle godine. Kada se u martu ove godine nasukao na kontinentalni prag, konačno je u maju ponovo isplivao.

Mejers objašnjava da je santa leda slijedila snažnu struju poznatu kao Južna antarktička cirkumpolarna struja (SACCF) i kretala se oko Južne Džordžije.

„Ova mlazna struja će vjerovatno na kraju odnijeti ledeni brijeg i njegove dijelove prema sjeveroistoku, dalje kao dio aleje santi“, rekao je. Dodao je da A23a time „slijedi sličnu sudbinu“ kao i druge divovske sante, A68 i A76, koje su se takođe raspale u blizini Južne Džordžije, iako je A23a ostao u jednom komadu duže od njih.

Novi rekorder i budućnost A23a
Nakon raspada A23a, titulu najveće sante leda na svijetu sada nosi D15a, koja se prostire na oko 3.000 kvadratnih kilometara i, prema Mejersu, „prilično je statična na antarktičkoj obali blizu australijske baze Dejvis.“

Iako je A23a trenutno i dalje druga po veličini, Mejers očekuje da će se to „rapidno promijeniti“ jer će nastaviti da se „fragmentira u narednim nedjeljama“. Toplije vode i dolazak proljeća vjerovatno će ga razbiti na komade „premale za dalje praćenje“, dodao je.

Posljedice klimatskih promjena
Mejers napominje da je odlamanje santi prirodan proces i da naučnici nemaju dovoljno podataka o mega-santama da bi sa sigurnošću tvrdili da li se njihova učestalost povećava zbog globalnog zagrijavanja. Ipak, ono što je jasno jeste da su ledene ploče izgubile bilione tona leda u posljednjim decenijama zbog pojačanog otapanja i stvaranja santi, što je u velikoj mjeri posljedica zagrijavanja okeana.

Naučnici sa polarnog istraživačkog broda RRS Sir David Attenborough posjetili su A23a dok je bila nasukana, a prikupljeni uzorci nedavno su dopremljeni u Ujedinjeno Kraljevstvo na analizu, prenosi Index.

„Nasukavanje i ogromno ispuštanje hladne slatke vode vjerovatno su imali veliki uticaj na organizme na morskom dnu i u okolnoj vodi“, izjavio je portparol BAS-a, dodajući: „Važno je razumjeti te uticaje jer bi velike sante mogle postati češća pojava kod Južne Džordžije kao rezultat globalnog zagrijavanja.“