Connect with us

Svijet

“PUKLA TIKVA”: Zelenski bijesan na Zapad, OFICIRI GA NE SLUŠAJU

Novinar američkog magazina Time Simon Šuster napisao je veliki tekst o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj bici da očuva nadu u pobjedu Ukrajine u ratu.

No, kako piše Šuster koji je Zelenskog pratio tokom njegove posjete SAD-u u septembru, a potom je otišao i u Kijev gdje je razgovarao s bliskim saradnicima ukrajinskog predsjednika, čini se da u ratnu pobjedu vjeruje sve manje ljudi.

Zelenski, jasno daje naslutiti ton velikog teksta koji možete pročitati ovdje, sve je više usamljen.

Prvo, Šuster napominje kako je prvog dana puta u Kijev pitao jednu osobu iz užeg kruga predsjednika kako se Zelenski osjeća ovih dana.

Iste sekunde kao odgovor je dobio jednu riječ – ljuto.

Nakon više od godine i po brutalnog i iscrpljujućeg rata Zelenski je izgubio vedrinu i njegov smisao za humor više ne dolazi do izražaja.

“Sada samo uđe u prostoriju, sasluša novosti s bojišta i iz zemlje, izda naredbe i potom izađe, kaže jedan od članova njegovog tima. Jedna druga osoba Šusteru je poručila da se Zelenski, prije svega, osjeća izdanim od strane zapadnih saveznika. Nisu mu dali sredstva da pobijedi u ratu, samo da ga preživi”, navodi on, prenosi pisanje američkog novinara zagrebački Jutarnji list.

Ne želi odustati od borbe

Ipak, njegovo uvjerenje u pobjedu nije se promijenilo. Usprkos nedavnim teškoćama na bojnom polju, napose relativno neuspješnoj ofanzivi i silovitom ruskom napadu na grad Avdivku, on ne namjerava odustati od borbe i tražiti bilo kakav mir. Upravo suprotno, njegova uvjerenost u definitivnu pobjedu nad Rusijom toliko je očvrsnula da je to počelo brinuti neke njegove saradnike, piše Šuster. Riječ je o gotovo mesijanskoj uvjerenosti, napominje se u tekstu.

“Zavarava se. Mi više nemamo opcija. Mi ne pobjeđujemo – ali pokušajte to njemu objasniti”, kaže frustrirano jedan od savjetnika Zelenskog, piše Time.

Ukrajinski predsjednik toliko je tvrdoglav, kažu neki od njegovih saradnika, da je to počelo ozbiljno ometati nastojanja da se osmisli nova strategija, neka nova poruka. Dok god se raspravlja o budućnosti rata, jedna stvar i dalje predstavlja tabu: mogućnost da se ispregovara neki oblik mira s Rusima. Prema nedavnim anketama, većina Ukrajinaca bi takav prijedlog odbila, naročito ako bi to značilo da se moraju odreći bilo kojeg dijela okupiranih teritorija.

Smjene na pomolu

Osim frustriranih savjetnika, Zelenski više nije ni na istoj valnoj dužini s nekim vojnim komandantima, piše Time.

Na primjer, mnogi smatraju da se fronta neće puno pomicati tokom zimskih mjeseci zbog teških uslova na frontu. Zelenski to ne prihvaća – za njega “zamrzavanje rata” znači da Ukrajina gubi.

Prije nego nastupi prava zima, saradnici Zelenskog upozoravaju da bi moglo doći do velike promjene u vojnoj strategiji, ali i promjenama u predsjednikovom timu.

Navodno je barem jedan ministar na odlasku, a smjena se spominje i kontekstu jednog od generala koji su na čelu protivofanzive. Razlog za to je činjenica da ta protivofe+anziva nije urodila plodom.

“Ne napredujemo”, kratko je rekao jedan od ljudi iz užeg tima predsjednika.

Štaviše, kaže ista osoba, neki od komandanata na prvoj liniji počeli su odbijati naredbe da napadnu određene položaje, čak i kad one dolaze direktno iz kancelarije predsjednika.

“Oni samo žele sjediti u rovovima i držati liniju obrane. A rat tako ne možemo dobiti”, dodaje.

Kada je Šuster jednog od višepozicioniranih ljudi iz ukrajinske vojske upitao je li to istina, on mu je poručio da nekim komandanata naprosto ne preostaje drugo.

Kao primjer navodi situaciju iz sredine oktobra kada je politička vrhuška iz Kijeva zatražila da se pokrene operacija s ciljem zauzimanja Horlivke.

Riječ je o većem i strateški važnom gradu (u kojem je prije ruske intervencije navodno živjelo više od 200.000 ljudi) u Donjeckoj oblasti koji se nalazi južno od Bahmuta, a koji Rusi drže još od početka izbijanja sukoba u Ukrajini – dakle 2014. godine.

Odgovor Kijevu na tu naredbu bio je prilično jezgrovit: “A s čime da zauzmemo grad? Nemamo ni ljudi, ni oružja. Gdje je oružje? Gdje je artiljerija? Gdje su novi vojnici?, napominje ovaj oficir.

Konačno, tu je na vidjelo došao još jedan, možda i ključni problem ukrajinske vojske. A taj je da je nedostatak ljudi postao veće pitanje nego li nedostatak oružja i municije. Čak i kad bi sa Zapada došlo sve oružje koje je Kijevu obećano, sada su, kaže jedan od saradnika Zelenskog, u takvoj situaciji da više nemaju ljude koji bi ga mogli upotrijebiti.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno