Connect with us

Svijet

“PUKLA TIKVA”: Zelenski bijesan na Zapad, OFICIRI GA NE SLUŠAJU

Novinar američkog magazina Time Simon Šuster napisao je veliki tekst o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj bici da očuva nadu u pobjedu Ukrajine u ratu.

No, kako piše Šuster koji je Zelenskog pratio tokom njegove posjete SAD-u u septembru, a potom je otišao i u Kijev gdje je razgovarao s bliskim saradnicima ukrajinskog predsjednika, čini se da u ratnu pobjedu vjeruje sve manje ljudi.

Zelenski, jasno daje naslutiti ton velikog teksta koji možete pročitati ovdje, sve je više usamljen.

Prvo, Šuster napominje kako je prvog dana puta u Kijev pitao jednu osobu iz užeg kruga predsjednika kako se Zelenski osjeća ovih dana.

Iste sekunde kao odgovor je dobio jednu riječ – ljuto.

Nakon više od godine i po brutalnog i iscrpljujućeg rata Zelenski je izgubio vedrinu i njegov smisao za humor više ne dolazi do izražaja.

“Sada samo uđe u prostoriju, sasluša novosti s bojišta i iz zemlje, izda naredbe i potom izađe, kaže jedan od članova njegovog tima. Jedna druga osoba Šusteru je poručila da se Zelenski, prije svega, osjeća izdanim od strane zapadnih saveznika. Nisu mu dali sredstva da pobijedi u ratu, samo da ga preživi”, navodi on, prenosi pisanje američkog novinara zagrebački Jutarnji list.

Ne želi odustati od borbe

Ipak, njegovo uvjerenje u pobjedu nije se promijenilo. Usprkos nedavnim teškoćama na bojnom polju, napose relativno neuspješnoj ofanzivi i silovitom ruskom napadu na grad Avdivku, on ne namjerava odustati od borbe i tražiti bilo kakav mir. Upravo suprotno, njegova uvjerenost u definitivnu pobjedu nad Rusijom toliko je očvrsnula da je to počelo brinuti neke njegove saradnike, piše Šuster. Riječ je o gotovo mesijanskoj uvjerenosti, napominje se u tekstu.

“Zavarava se. Mi više nemamo opcija. Mi ne pobjeđujemo – ali pokušajte to njemu objasniti”, kaže frustrirano jedan od savjetnika Zelenskog, piše Time.

Ukrajinski predsjednik toliko je tvrdoglav, kažu neki od njegovih saradnika, da je to počelo ozbiljno ometati nastojanja da se osmisli nova strategija, neka nova poruka. Dok god se raspravlja o budućnosti rata, jedna stvar i dalje predstavlja tabu: mogućnost da se ispregovara neki oblik mira s Rusima. Prema nedavnim anketama, većina Ukrajinaca bi takav prijedlog odbila, naročito ako bi to značilo da se moraju odreći bilo kojeg dijela okupiranih teritorija.

Smjene na pomolu

Osim frustriranih savjetnika, Zelenski više nije ni na istoj valnoj dužini s nekim vojnim komandantima, piše Time.

Na primjer, mnogi smatraju da se fronta neće puno pomicati tokom zimskih mjeseci zbog teških uslova na frontu. Zelenski to ne prihvaća – za njega “zamrzavanje rata” znači da Ukrajina gubi.

Prije nego nastupi prava zima, saradnici Zelenskog upozoravaju da bi moglo doći do velike promjene u vojnoj strategiji, ali i promjenama u predsjednikovom timu.

Navodno je barem jedan ministar na odlasku, a smjena se spominje i kontekstu jednog od generala koji su na čelu protivofanzive. Razlog za to je činjenica da ta protivofe+anziva nije urodila plodom.

“Ne napredujemo”, kratko je rekao jedan od ljudi iz užeg tima predsjednika.

Štaviše, kaže ista osoba, neki od komandanata na prvoj liniji počeli su odbijati naredbe da napadnu određene položaje, čak i kad one dolaze direktno iz kancelarije predsjednika.

“Oni samo žele sjediti u rovovima i držati liniju obrane. A rat tako ne možemo dobiti”, dodaje.

Kada je Šuster jednog od višepozicioniranih ljudi iz ukrajinske vojske upitao je li to istina, on mu je poručio da nekim komandanata naprosto ne preostaje drugo.

Kao primjer navodi situaciju iz sredine oktobra kada je politička vrhuška iz Kijeva zatražila da se pokrene operacija s ciljem zauzimanja Horlivke.

Riječ je o većem i strateški važnom gradu (u kojem je prije ruske intervencije navodno živjelo više od 200.000 ljudi) u Donjeckoj oblasti koji se nalazi južno od Bahmuta, a koji Rusi drže još od početka izbijanja sukoba u Ukrajini – dakle 2014. godine.

Odgovor Kijevu na tu naredbu bio je prilično jezgrovit: “A s čime da zauzmemo grad? Nemamo ni ljudi, ni oružja. Gdje je oružje? Gdje je artiljerija? Gdje su novi vojnici?, napominje ovaj oficir.

Konačno, tu je na vidjelo došao još jedan, možda i ključni problem ukrajinske vojske. A taj je da je nedostatak ljudi postao veće pitanje nego li nedostatak oružja i municije. Čak i kad bi sa Zapada došlo sve oružje koje je Kijevu obećano, sada su, kaže jedan od saradnika Zelenskog, u takvoj situaciji da više nemaju ljude koji bi ga mogli upotrijebiti.

Related Topics:

Svijet

NOVI AMERIČKI NAPADI NA IRAN: Teheran uzvratio udarima na američke baze u tri zemlje

Američka vojska pokrenula je sinoć novi talas vazdušnih napada na Iran, šesto veče zaredom, s ciljem da umanji iranske vojne sposobnosti, saopšteno je iz Američke centralne komande.

Prethodno su iranski mediji prenijeli da su se eksplozije juče ponovo čule na ostrvu Kešm, u Bandar Abasu i Čabaharu.

CENTKOM je ogranak američke vojske zadužen za Bliski istok.

Bi-Bi-Si, koji je kontaktirao Bijelu kuću i CENTKOM za komentar, prenosi danas da CENTKOM nije pomenuo mostove na svojoj listi od “više desetina iranskih vojnih meta” koje je pogodio, kako navodi, u najnovijoj rundi udara, koja je završena jutros u zoru.

CENTKOM navodi da su dronovi i brodovi napali “lokacije obalske straže i protivvazdušne odbrane, infrastrukturu vojne logistike i pomorske kapacitete”.

Bi-Bi-Si prenosi da su američke rakete pogodile područje blizu ostrva Kešm, nedaleko od Ormuskog moreuza, kao i Bandar Abas i Bušer, gdje se nalazi nuklearna elektrana.

Ranije ove sedmice američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će gađati iranske mostove i elektrane ukoliko se Teheran ne vrati pregovorima.

Iran gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru

Iran je gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru tokom noći i jutra kao odgovor na novi talas američkih napada na Islamsku Republiku.

Iran je saopštio da je tokom noći gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu kao odgovor na američke napade na Islamsku Republiku.

Iran navodi da je u Kuvajtu dronovima gađao “položaje američkih snaga i centre za logističku podršku” američke vojske, prenijela je iranska novinska agencija IRNA.

Kuvajt je prethodno saopštio da odgovara na raketne napade i napade dronovima iz Irana.

Bahrein i Katar su takođe saopštili da su jutros bili meta iranskih napada.

Nastavi čitati

Svijet

MISLILI STE DA JE POSKUPLJENJIMA KRAJ? Ovaj ljetnji problem mogao bi ponovo da podigne cijene hrane

Dok potrošači u Evropi konačno osjećaju olakšanje zbog usporavanja inflacije hrane, stručnjaci upozoravaju na novi rizik. Ekstremne vrućine i suše mogle bi da se preliju na police supermarketa i donesu skuplje namirnice već naredne godine.

Iako je inflacija hrane u evrozoni poslednjih mjeseci počela da usporava, ekonomisti upozoravaju da bi ovogodišnji ekstremni toplotni talasi i suša mogli da izazovu novi rast cijena namirnica već tokom 2027. godine.

Prema procjenama analitičara, vremenske prilike predstavljaju veći rizik za buduće cijene hrane nego nedavni sukob između Izraela i Irana, jer bi šteta na usjevima mogla da nadmaši uticaj poskupljenja energenata i đubriva.

Vrućine veća prijetnja od geopolitičkih kriza

Početkom godine strahovalo se da će rast cijena nafte i mineralnih đubriva, izazvan sukobima na Bliskom istoku, brzo dovesti do novih poskupljenja u prodavnicama.

Međutim, nakon smirivanja sukoba i pada cijena energenata, taj rizik je značajno umanjen. Ipak, ekonomisti upozoravaju da posljedice promjena na tržištu sirovina do potrošača obično stižu sa zakašnjenjem od oko godinu dana, pa bi određeni efekti mogli da se osjete tek tokom 2027.

Stručnjaci iz kompanija Oxford Economics i Deutsche Bank smatraju da će cijene hrane ponovo početi da rastu, ali da će ključni razlog biti klimatski uslovi.

Kako vrijeme utiče na cijene hrane

Visoke temperature i dugotrajne suše smanjuju prinose voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, što dovodi do manje ponude i viših cijena.

Pored toga, proizvodnja hrane postaje skuplja zbog većih troškova energije i đubriva. Gorivo je neophodno za rad poljoprivrednih mašina, transport, preradu, pakovanje i hlađenje proizvoda, dok rast cijena prirodnog gasa automatski povećava i cijenu mineralnih đubriva.

Ipak, ovi troškovi ne prenose se odmah na krajnje kupce. Potrebno je da prođe čitav proizvodni ciklus, pa se posljedice najčešće vide tek nakon naredne žetve.

Prema procjenama Oxford Economicsa, više cene energenata, đubriva i poljoprivrednih sirovina mogle bi da povećaju inflaciju hrane u evrozoni za oko 0,5 procentnih poena tokom naredne godine.

Suša bi mogla dodatno da pogura cijene

Mnogo veći problem, međutim, predstavljaju klimatske promjene.

Analitičari procjenjuju da bi samo posljedice ovogodišnjih vrućina i suše mogle da povećaju inflaciju hrane za još jedan procentni poen, zbog čega bi rast cijena namirnica u evrozoni tokom 2027. mogao da dostigne oko tri odsto.

Upozoravaju da su štete na poljoprivrednim kulturama već sada neizbježne, a novi talasi ekstremnih vrućina mogli bi dodatno da smanje prinose.

Situaciju bi mogao da pogorša i snažan klimatski fenomen El Ninjo, koji doprinosi češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta.

Zašto su cijene hrane trenutno stabilnije

Uprkos ovim upozorenjima, inflacija hrane u evrozoni trenutno nastavlja da usporava.

Prema procjenama Evropske statističke službe Eurostat, godišnja inflacija hrane pala je sa 2,5 odsto u decembru 2025. na 1,6 odsto u junu ove godine, što je najniži nivo još od sredine 2021.

Smanjenju cijena doprinijeli su dobra prošlogodišnja žetva žitarica, veća ponuda sirovog mlijeka, stabilizacija cijena kafe, kakaoa i čokolade, kao i pad cijena maslinovog ulja i energenata.

Zbog toga Oxford Economics očekuje da će inflacija hrane, alkoholnih pića i duvana tokom ove godine iznositi oko 2,1 odsto.

Klimatske promjene dugoročno podižu inflaciju

Ekonomisti upozoravaju da će klimatske promene dugoročno sve više uticati na rast cijena hrane.

Istraživanje Evropske centralne banke pokazuje da visoke temperature mogu da utiču na inflaciju i do godinu dana nakon pojave ekstremnih vremenskih uslova.

Prema procjenama ECB, do 2035. godine globalno zagrevanje moglo bi da poveća godišnju inflaciju hrane u svijetu između 0,9 i 3,2 procentna poena, u zavisnosti od razvoja klimatskih promjena.

Toplotni talas koji je pogodio Evropu 2022. godine povećao je inflaciju hrane na kontinentu za oko 0,7 procentnih poena, a stručnjaci smatraju da bi slični događaji u budućnosti mogli da imaju još izraženiji efekat, jer su usjevi sve osjetljiviji na ekstremne temperature i dugotrajne suše.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP DEKLASIFIKOVAO DOKUMENTE O KINESKOM MJEŠANJU U IZBORE, svi osim njega tvrde da su optužbe lažne

Američki predsjednik Donald Tramp deklasifikovao je obavještajna dokumenta za koja tvrdi da dokazuju kinesko miješanje u predsedničke izbore 2020. godine, uprkos ranijim procjenama američkih obaveštajnih službi da za to nema dokaza.

Američki predsjednik Donald Tramp danas je deklasifikovao obavještajne podatke tvrdeći da oni pokazuju kinesko miješanje u američke izbore, uprkos procjeni američkih obavještajnih službi koja nije pronašla dokaze o umiješanosti Pekinga u izbore 2020. godine, koje je Tramp izgubio.

U svom 25-minutnom govoru, Tramp je naglasio svoj napor da bezbjednost izbora učini centralnim političkim pitanjem uoči novembarskih srednjoročnih izbora, kada će republikanci braniti svoju većinu u Kongresu i suočiti se sa mogućnošću gubitka kontrole nad jednim ili oba doma.

Tramp je vršio pritisak na svoje kolege republikance u Kongresu da usvoje zakon kojim se uvode novi zahtjevi za identifikaciju birača i državljanstvo, uprkos dugogodišnjim iskustvima da su izborne prevare na američkim izborima rijetke.

Kina je dobila 220 miliona dosijea birača?

Predsjednik je rekao da deklasifikuje osjetljive informacije koje pokazuju da je Kina ilegalno dobila 220 miliona američkih biračkih zapisa, uključujući imena, adrese i druge informacije korištene za registraciju za glasanje. Tvrdio je da su članovi američke obavještajne zajednice namjerno potiskivali informacije o obimu kineskih aktivnosti.

Njegove tvrdnje protivriječe neklasifikovanoj procjeni američke obavještajne zajednice iz 2021. godine, koja nije pronašla nikakve naznake da je bilo koji strani akter pokušao ili uspio da izmeni “bilo koji tehnički aspekt” predsjedničkih izbora 2020. godine, uključujući registracije birača, glasačke listiće, tabelarne prikaze ili rezultate. Procjenu je sproveo Džon Retklif, tadašnji Trampov direktor nacionalne obavještajne službe, a sada direktor CIA-e.

Prije Trampovog govora, neki zvaničnici Bijele kuće izrazili su zabrinutost da bi otkrića o Kini mogla biti obmanjujuća, rekli su izvori za Rojters. Trampov oštar govor o Kini rizikuje da poremeti odnos koji se stabilizovao nakon prošlogodišnjeg skupog trgovinskog rata. Tramp se nada da će se u septembru sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom kako bi poboljšali trgovinske odnose.

Prije nego što je Tramp počeo da govori, portparol kineske ambasade Liu Čang je, kao odgovor na zahtjev za komentar, rekao da se “Kina nikada nije miješala i nikada neće miješati u predsjedničke izboreu SAD”.

Godine lažnih tvrdnji

Tramp godinama dovodi u pitanje ishod izbora, lažno tvrdeći da je njegov poraz od demokrate Džoa Bajdena 2020. godine bio namješten. Takođe je iznosio i druge lažne tvrdnje, uključujući da je glasanje putem pošte prepuno prevara, da su mašine za glasanje ranjive i da je glasanje stranaca široko rasprostranjeno.

Brojni sudovi i ponovna prebrojavanja nisu pronašli dokaze o velikim prevarama na izborima 2020. godine. Tramp je takođe rekao da deklasifikuje podatke koji bi otkrili „šokantne ranjivosti u izbornoj infrastrukturi“.

Ali mnogi dokumenti su izgleda pokazivali suprotno ili uopšte nisu bili povezani sa izbornom infrastrukturom u SAD. Jedan dokument CIA, pripremljen prošlog mjeseca, odnosio se na venecuelanske izbore, a ne na američke.

“Procjenjujemo da bi sistemima za brojanje glasova bilo teško manipulisati u dovoljno velikim razmjerama da bi se ugrozili rezultati izbora”, navodi se u drugom dokumentu, javlja Index.

Treći dokument – koji je sačinila CIA – detaljno opisuje napore kineskih špijuna da ciljaju Bajdenovu kampanju i napominje da Peking “trenutno ne namjerava da se tajno miješa kako bi pokušao da utiče na ishod izbora”, iako se navodi da bi Kina mogla da odluči da to učini kasnije.

Trampove šokantne “bombe” o Kini potpuno lažne

“Trampove šokantne ‘bombe’ o Kini su potpuno lažne. Činjenica je da su se naše obavještajne agencije jednoglasno složile da Kina nije ni pokušala da promijeni nijedan glas na izborima 2020. godine”, rekao je u saopštenju demokratski senator Mark Vorner, potpredsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata.

Demokratski članovi Obavještajnog odbora Predstavničkog doma poslali su u četvrtak pismo vršiocu dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe Bilu Pultu, zajedno sa rukovodiocima FBI-ja, Centralne obavještajne agencije i Nacionalne bezbjednosne agencije, upozoravajući ih da ne dozvole Trampu da “instrumentalizuje obavještajne podatke kako bi podržao lažne tvrdnje o bezbjednosti izbora”.

Dvije od tri glavne američke televizijske mreže i CNN odlučili su da ne emituju govor u udarnom terminu na svojim primarnim platformama, odstupajući od prakse koja je obično rezervisana za važne govore o pitanjima od nacionalnog značaja.

Tramp proširuje federalna ovlaštenja nad izborima

Od povratka na funkciju u januaru 2025. godine, Tramp je nastojao da proširi savezna ovlaštenja nad sprovođenjem izbora, koja zakonski pripada državnim vladama prema Ustavu SAD.

Posljednjih mjeseci on je takođe vršio pritisak na republikance u Senatu da usvoje zakon, Zakon o spasavanju Amerike, koji bi zahtijevao identifikaciju sa fotografijom za glasanje i dokaz o američkom državljanstvu za registraciju, a istovremeno bi zahtijevao od država da dijele podatke o registraciji birača sa saveznom vladom.

Demokrate i zagovornici prava glasa kažu da su prevare na glasanju izuzetno rijetke i tvrde da bi zakon suzbio legitimne glasove. Neki republikanski lideri su pozvali Trampa da se fokusira na pitanja koja su najvažnija za Ameriku.

Nastavi čitati

Aktuelno