Connect with us

Društvo

PUNE KAFANE, A NEMA KO DA RADI! Ugostitelji u Istočnom Sarajevu digli ruke

Razvojem ljetnjeg turzima u Istočnom Sarajevu i otvaranjem velikog broja ugostiteljskih objekata, sve je veća potražnja za kvalifikovanom radnom radnom snagom.

Međutim, kvalifikovanih radnika  je sve manje, zbog odlaska na sezonski rad u zemlje okruženja. Ugositelji tvrde da je problem i u tome, što mladi sve manje biraju školovanje u ovoj struci.

Za vrijeme zimske i ljetnje turističke sezone, kao i većina gradova u BiH, Istočno Sarajevo suočava se sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. Razlozi za to brojni, ali glavni je nezaintersovanost mladih da se bave ovom profesijom i loš obrazovni sistem,  kažu ugostitelji.

„Imamo previše ugostiteljskih objekata i nemamo dovoljno radne snage. Ona radna snaga koju imamo, nije dovoljno edukovana. Problem je sistemski i treba da ga riješimo u korijenu. Jedan od problema je i to što škole ne rade na tome i što se djeca ne uče akdekvatno za obavljanje ovih poslova, i takođe što se ova profesija ne posmatra karijerno, nego usput“, kaže Neven Tuševljak, menadžer u ugostiteljstvu i dodaje da na  nedostatak kvalifikovanih kuvara i konobara u Istočnom Sarajevu,  utiče i odlazak na sezonski rad u okolne zemlje, naročito u ljetnjem periodu.  „Ta radna snaga koja odlazi na primorje. To su ljudi koji pretežno znaju da rade svoj posao i onda kada odu, gubite kostur te ekipe koja radi, a odlazi zbog boljih plata i boljih uslova rada. Pata je u Hrvatskoj trenutno dvostruko veća, a Crna Gora polako stiže Hrvatsku“, zaključuje Tuševljak.

Da se ugosteljski sektor u Istočnom Sarajevu ali i u čitavoj BiH suočava sa ovim problemima, potvrđuje i hotelijer i ugostitelj iz Pala Dejan Golijanin, izvještava RTV BN.

„Mi trenutno nemamo problema sa osobljem jer imamo naše stalne radnike, kojima smo u skladu sa njihovim poslovima podigli i primanja tako da je sad za sad sve u redu. Međutim zabrinjavajuće je, vidim kod kolega obzirom da je sada sezona da je dosta osoblja otišlo put Hrvatske i Crne Gore gdje sezonski mogu zaraditi više novca, nego što im mi trenutno možemo ponuditi za stalno zaposljenje. Takođe, zabrinjavajuće je i to da je sve manje učenika upisanih u srednjih školu za zanimanje konobar i kuhar, što mi nije baš najjasnije jer je konobar lijepo zanimanje i u ovom trenutnku jako dobro plaćen posao“.

Golijanin napominje da će se već teška situacija u ugostiteljstvu uskoro pogoršati, ako se mladi ne motivišu da se školuju za profesije konobar i kuhar.

„Mislim da bi možda, učenicima i omladini trebalo predstaviti da je ovo jako lijep posao da se može dobro zaraditi i da se može živjeti od ovog rada. Sada su i kuhinje dobro sada opremljene i uređajima i hranom koja dolazi. Mislim da bi ih trebali na pravi način edukovati,  slati ih na prakse da vide ljepotu ovog posla. Ja se ovim bavim cijeli život i mislim da su hotel i restoran najljepši poslovi kojima se čovjek može baviti.

Uprkos svemu, građani Istočnog Sarajeva kažu da su zadovoljni uslugom u ugostiteljskim objektima.

Kako bi riješili problem nedostatka kvalifikovane radne snage u oblasti ugostiteljstva, u Istočnom Sarajevu otvaraju se agenecije koje se bave obukom i dokvalifikacijom onih koji žele da se bave ovom profesijom. Zainteresovani za posao u ugostiteljstvu  mogu da dobiju  osnovne kurseve  ali i one napredne koji uključuju i menadžerske obuke.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno