Connect with us

Politika

PUNE RUKE POSLA ZA CIK: Pljušte kazne zbog preuranjene kampanje

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme, i nakon izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, masovno je počela da kažnjava političke partije zbog preuranjene kampanje, uglavnom zbog objava na Facebooku, ali i izjava koje su politička svakodnevica, pa političke partije pozivaju da se jasnije razjasni šta jeste, odnosno nije kampanja.

Primjera radi, na juče održanoj sjednici CIK je kaznio Demos sa 3.000 KM jer je njihov potpredsjednik Nenad Šibarević na skupu u MZ Piskavica “davao podršku Drašku Stanivukoviću za gradonačelnika i istovremeno kritikovao druge političare”. Još jedno obrazloženje ove odluke CIK-a je da je Šibarević “iznosio političke stavove”. Na istoj sjednici, odnosno juče, sa po tri hiljade KM kažnjeni su i HDZ 1990, SDS i Davor Dragičević, dok je SDA kažnjena sa 3.500 KM i to zbog objava na Facebooku i veb-stranicama stranke. Na ranijim sjednicama sa tri do tri i po hiljade KM kažnjene su gotovo sve veće političke partije. Kazne partijama izrečene su, recimo, i zbog poziva na besplatne zdravstvene preglede, zatim zbog objava kandidature, pohvalnih tekstova na Facebooku, ali i promocije javnih radova ili ustanova.

Ni u samoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nisu načisto kada je riječ o kažnjavanju. Recimo, ranije je kaznu dobila Ujedinjena Srpska jer je neko od njihovih članova pozivao žene na besplatan Papa test, a juče nije kažnjena SDA, čija je jedna od poslanica u ime Aktiva žena ove stranke pozivala na edukativno predavanje o zdravlju ženskih reproduktivnih organa.

Zanimljiva je juče bila i rasprava o slučaju HDZ BiH. Ta stranka prijavljena je za zloupotrebu resursa jer su Dragan Čović, lider te stranke, a u funkciji predsjednika nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor, i Marko Novak, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a u Mostaru, prisustvovali otvaranju objekta pošte. Zanimljivo je da Novak uopšte nije govorio na tom skupu, već je samo na svojoj Facebook stranici objavio tekst u kojem se osvrnuo na otvaranje tog objekta. Na kraju, CIK nije kaznio ovu stranku, iako su pojedini članovi CIK-a smatrali da se radi o preuranjenoj kampanji.

“Ne možemo zaustaviti politički život i otvaranje objekata u ovo vrijeme svrstati u političku kampanju. Ako bismo ovakve stvari kažnjavali, naišli bismo na problem da se ne može nastaviti sa aktivnostima koje javna preduzeća rade. Imamo sad da se kaže da se prvi put uvode neka sredstva i ne možemo to zaustaviti”, rekao je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH.

Kazne strankama komentarisala je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, koja je rekla da su do sada kažnjavane stranke zato što su njihove pristalice promovisale stranku.

“Svaki slučaj je slučaj za sebe i moramo cijeniti da li se radilo o kampanji, o kontekstu u kojem se to desilo. Nije jednostavno, ali je sreća da sve naše odluke podliježu kontroli i u dosadašnjim slučajevima kazne koje smo donijeli su potvrđene od Suda BiH”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ipak, u političkih partijama koje su kažnjene kažu da im nije jasno šta jeste, a šta nije kampanja, te da sami moraju gledati sjednice CIK-a kako bi vidjeli šta je preuranjena kampanja. U PDP-u, stranci koja je do sada tri puta kažnjena i koja je u ovom izbornom ciklusu već platila 9.000 KM kazni, kažu da se iz Izbornog zakona može teško izvući šta je preuranjena kampanja.

“Sada imamo CIK praksu, a ne sudsku praksu. Mislim da bi bilo dobro da CIK nekim podzakonskim aktom precizira šta je preuranjena kampanja i šta stranke mogu da rade. Veliki je broj kandidata da bi se to sve moglo iskontrolisati. Poslali smo upozorenje ljudima, a sigurna sam da svi kandidati nemaju isti status”, rekla je Mira Pekić, potpredsjednica PDP-a.

Kada je riječ o kažnjavanju, za sada, CIK uglavnom radi slučajeve po prijavi. Najviše prijava dolazi od nevladinih organizacija, ali i pojedinaca, a kako kaže Pekićeva, najgore će biti ukoliko stranke počnu tužakati jedna drugu, a takvih slučajeva je na sjednicama CIK-a već bilo.

Što se tiče Izbornog zakona BiH na osnovu kojeg CIK kažnjava partije, u ranijem zakonu, prije ovoga koji je nametnuo Šmit, bilo je propisano da se kažnjava “plaćena kampanja”, međutim, to je izbačeno i sada, da bi se neko kaznio, uopšte ne mora platiti ili sponzorisati svoju objavu.

Politika

ČLANICA PREDSJEDNIŠTVA BIH KAO BANKA: Kako je Željka Cvijanović dala beskamatnu pozajmicu firmi u vlasništvu supruga i sina

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH i funkcionerka SNSD-a ‘pogurala’ je firmu Prim d.o.o. u vlasništvu njenog supruga i sina sa 140.000 KM, a prema tvrdnjama Raportovih izvora, Cvijanovićkin suprug i sin su se ‘potrudili’ da joj što prije vrate pozajmljeni novac, pa u porodici Cvijanović danas niko nikome ništa ne duguje.

Da je Cvijanović firmi u vlasništvu njene porodice dala beskamatnu pozajmicu u iznosu od 140.000 KM, ona je čak navela i u izjavi o imovinskom stanju dostavljenoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nakon opštih izbora 2022. godine.

Prihodi porodične firme stalno rastu

Raportovi izvori tvrde da su firma Prim, odnosno njeni vlasnici otac i sin Aleksandar i Stefan Cvijanović, bez problema vratili dug supruzi i majci Željki Cvijanović, jer su u prošloj i pretprošloj godini poslovali s višemilionskim prihodima koji su stalnom rastu, a o čemu svjedoče i podaci dostupni na stranicama kompanija koje obrađuju takve parametre.

Međutim, ono što je indikativno i čemu niko od nadležnih institucija ni na nivou BiH ni u Republici Srpskoj ne pridaje značaj ni važnost, jesu javne tvrdnje Igora Crnatka, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji ukazuje na to da je firma Prim, u vlasništvu bliskih srodnika Željke Cvijanović, dobila poslove vrijedne 25 miliona KM na projektu ATP turnir Srpska open, održanom 2023. godine, a ti poslovi su plaćani budžetskim novcem, čijim većim dijelom su upravljali kadrovi SNSD-a.

Raportovi izvori sada tvrde da je Cvijanovićka krajem 2022.godine pozajmila novac firmi u vlasništvu supruga i sina upravo kako bi ih ‘pogurala’ da se što bolje pozicioniraju za učešće u višemilionskim poslovima u okviru projekta teniskog turnira, koji sad već godinama prate razne priče o malverzacijama.

Iako su u Republici Srpskoj najavljivane istrage o ovom projektu, one do danas nisu rezultirale nekim epilogom i konkretnim podacima o tome kako je potrošeno oko 55 miliona KM javnog novca za potrebe tog projekta.

Hoće li iko istražiti potencijalni sukob interesa

Imajući u vidu činjenicu da se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sve češće dovodi u vezu s milionima maraka iz tog projekta, kao i da je sama navela da je davala beskamatne pozajmice firmi u vlasništvu članove njene porodice, jasno je da bi se s ovim pitanjima trebala pozabaviti i Komisija za sprečavanje sukoba interesa u institucijama BiH, formirana shodno istoimenom zakonu čije je usvajanje 2024. godine bio jedan od uvjeta na evropskom putu BiH i koji je najavljivan kao ključni alat u borbi protiv sukoba interesa.

Nažalost, do danas nismo vidjeli neki konkretan rezultat ove komsiije, a javne informacije o Željki Cvijanović, i njenoj povezanosti s firmom za koju se navodi da je sklapala sumnjive, višemilionske poslove, itekako su razlog za postupanje po službenoj dužnosti ove komsiije, koje je do sada izostalo.

Takođe, činjenica da jedna izabrana državna funkcionerka može davati pozajmice, baš kao da je neka finansijska institucija, poput banke, uz to firmi u vlasništvu članova njene porodice, otvara i pitanja poput onih, otkud joj iznos od 140.000 KM za pozajmljivanje, zatim, jesu li pri davanju pozajmice ispoštovane sve zakonske procedure uključujući onu o utvrđivanju porijekla pozajmljenog novca, pa do transparentnosti u povratu tog novca.

Glasanje kao ulaganje u tuđe biznise

Detaljnije informacije o Cvijanovićkinoj pozajmici nije moguće pronaći u izjavi o imovinskom stanju u CIKBiH, jer ih nije bila u obavezi ni dostaviti, a s druge strane CIK BiH nije odgovoran za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu o imovinskom stanju, pa se ponovo aktuelizuje pitanje, kakva je svrha da političari navode svoje imovinsko stanje kada niko ne provjerava jesu li naveli istinite podatke.

S druge strane, nameće se i pitanje, koliko je uopšte etično da političarka sa državne funkcije pozajmljuje desetine hiljada maraka firmi svog supruga i sina, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem?

I za kraj, imajući u vidu činjenice da većina političara, a u tome prednjače oni iz SNSD-a ima privatne firme i da je i sama politika često najunosniji porodični biznis, građanima je ostalo da se pitaju, da li su izbori i glasanje za takve političare samo investicija u porodične firme moćnika?

Nastavi čitati

Politika

Ambasada SAD u Sarajevu PREKIDA REDOVAN RAD!

Američka ambasada u Sarajevu obavijestila je građane BiH da prekida svoje redovne aktivnosti usljed zatvaranja funkcionisanja američke savezne vlade, nakon što republikanci i demokrate u Vašingtonu nisu uspjeli postići dogovor o javnim finansijama za naredni period.

“Zbog privremenog prekida u finansiranju agencija savezne vlade, ovaj Facebook nalog neće biti redovno ažuriran sve do ponovne uspostave redovnih aktivnosti, osim u slučajevima hitnih obavještenja koja se tiču sigurnosti i bezbjednosti.

Postojeći termini koji se odnose na izdavanje pasoša i viza u Sjedinjenim Američkim Državama, te u ambasadama i konzulatima SAD u inostranstvu nastaviće se tokom ovog prekida, u mjeri u kojoj to okolnosti dopuštaju. Ovaj nalog neće biti ažuriran do uspostave redovnih aktivnosti, osim hitnih objava koje se tiču sigurnosti i bezbjednosti. Sve informacije o našim uslugama i statusu dostupne su na travel.state.gov”, saopšteno je na Facebook stranici Ambasade.

Nastavi čitati

Politika

SDA TVRDI DA JE STVARNOST DRUGAČIJA! “Dodik u dva dana dva puta pobijedio “trojku”, OHR i pravosuđe”

Stranka demokratske akcije saopštila je da zvaničnici “trojke” i njima bliski mediji stvaraju lažnu sliku u javnosti kako su predsjednika Milorada Dodika poslali u političku prošlost, savladali ga i “bacili na koljena”

SDA je istakla da je stvarnost potpuno drugačija.

– Dodik ne samo da nije savladan, nego je u dva dana odnio dvije pobjede – istakli su u saopštenju, prenose federalni mediji. Naveli su da je prvu pobjed ostvario nad “trojkom”, koja je pristala da usvoji Reformsku agendu iz Plana rasta bez popune krnjeg Ustavnog suda BiH.

– Te uz zadržavanje entitetskog veta u odlučivanju u Savjetu za konkurenciju i Savjeru za državnu pomoć BiH. Time je Dodik od “trojke” dobio ono na čemu je od početka insistirao – naveli su iz SDA.

Smatraju da je drugu pobjedu Dodik ostvario u CIK-u, koji je prihvatio kandidatske liste SNSD sa njegovim potpisom. – Time je potvrđeno, da uprkos pravosnažnoj presudi Suda BiH, Dodik ostaje predsjednik SNSD-a – naveli su iz SDA.

Ističu da je Dodik zadržao ključnu polugu za ostvarivanje političkog uticaja.

Nastavi čitati

Aktuelno