Connect with us

Politika

TROŠE KAO DA SUTRA NE POSTOJI! Institut za nestala lica BiH probija sve granice

Na parkingu Instituta za nestala lica BiH ima više specijalizovanih vozila od dozvoljenih, a prilikom službenih putovanja zaposleni u toj instituciji za jedne te iste relacije na putnim nalozima upisuju različite kilometraže. Takođe, nadležni unapređuju radnike na svoju ruku, ali i nabavljaju robu mimo one koja je definisana ugovorom.

To su samo neke od primjedaba revizora na poslovanje Instituta za nestala lica BiH u prošloj godini, a za koji predstavnici udruženja u Srpskoj koja su proisteklih iz proteklog rata navode da nije opravdao svoje postojanje te da je trebalo da bude odavno ugašen.

Kancelarija za reviziju institucija BiH je prilikom kontrole poslovnih knjiga Instituta za nestale podsjetila i na dugogodišnju agoniju kada je riječ o neraspisivanju konkursa za izbor članova Upravnog i Nadzornog odbora te institucije.

– Mandat Nadzornog odbora istekao je krajem 2010. godine i Institut je u više navrata izvještavao suosnivače da je neophodno pristupiti proceduri imenovanja novog saziva Nadzornog odbora. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je tek u avgustu 2023. godine objavilo javni konkurs za izbor članova Nadzornog odbora zajedno s izborom Upravnog odbora. Ta procedura je u toku – naveli su revizori.

Takođe navode i da Institut za nestala lica još nije okončao aktivnosti koje su započete u ranijem periodu na donošenju novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Rashodi Instituta lani su iznosili 3,15 miliona maraka, a najveći iznos, odnosno više od polovine, otišao je na bruto plate i to 1,55 miliona KM, dok je na naknade troškova zaposlenih iskeširano 270.604 KM.

Revizori su naveli i da je Institutu odobreno korišćenje 20 specijalizovanih vozila, ali da oni već duže koriste veći broj specijalizovanih vozila od odobrenog.

Utvrdili su i propuste kod korišćenja službenih vozila pa je tako na testiranim uzorcima putnih naloga ustanovljeno da se u pojedinim nalozima ne upisuju svi podaci kao što su relacije putovanja, detaljna kilometraža za svaki dan.

– Takođe na pojedinim nalozima nema ni potpisa lica koja su koristila vozila. U nekim slučajevima su prikazane različite kilometraže za iste relacije – stoji u izvještaju.

Troje zaposlenih u Institutu za nestala lica lani je interno premješteno, odnosno unaprijeđeno, bez sprovođenja procedure javnog konkursa, na osnovu odluke Kolegijuma direktora, čime je prekršen važeći propise o internom premještanju i raspoređivanju zaposlenika u institucijama BiH.

Revizori su utvrdili i da je Institut angažovao lice koje je nakon penzionisanja nastavilo da obavlja računovodstvene poslove putem ugovora o djelu na sistematizovanom radnom mjestu.

– Ukupna neto naknada za obavljanje tih poslova iznosila je 6.400 KM za četiri mjeseca (1.600 KM mjesečno). Za ove poslove nisu podneseni mjesečni izvještaji o radu koje je trebalo odobriti ovlašćeno lice kao potvrdu da su poslovi kvalitetno izvršeni i da su stečeni uslovi za isplatu naknade – stoji u izvještaju.

Imali su primjedbe i na javne nabavke Instituta te je utvrđeno da ova institucija ne vodi odgovarajuće evidencije o realizaciji okvirnih sporazuma i ugovora, što za posljedicu ima slabosti u planiranju i dinamici sprovođenja javnih nabavki.

– Izvršili smo uvid u analitičke kartice dobavljača za pojedinu robu i usluge te je konstatovano da su pojedini ugovori vrijednosno prekoračeni (servisiranje vozila, kancelarijski materijal, gorivo). Takođe nabavljaju robu koja nije obuhvaćena potpisanim ugovorom, a postoji i odstupanje nabavljene količina robe u odnosu na ugovorenu – stoji u izvještaju.

Predstavnici udruženja proisteklih iz proteklog rata u Srpskoj smatraju da bi za traženje nestalih Srba i pripadnika drugih naroda u Odbrambeno-otadžbinskom ratu najbolje bilo osnovati entitetske institute za traženje nestalih, jer sadašnji na nivou BiH ne služi svrsi. Takođe i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić zatražio je da Institut za traženje nestalih lica BiH ubrza aktivnosti na pronalasku i identifikaciji posmrtnih ostataka Srba te da se prestane baviti dnevnom politikom.

– Otkako je traženje i identifikacija prešla na nivo BiH to je sve obustavljeno i svedeno na minimalnu mjeru iz prostog razloga jer druga dva naroda u BiH to namjerno razvlače i odugovlače i ne rade ništa kada je riječ o tom pitanju da bi sebe predstavili kao jedine žrtve u prošlom ratu i namjerno smanjili srpske žrtve – rekao je ranije Egić.

Republika Srpska, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, traga za više od 1.600 nestalih lica, od kojih je 1.011 civila, među kojima su njih 312 žene i djeca.

Nijemi na preporuke
Predmet revizora bile su i preporuke date Institutu za nestale.

– Utvrdili smo da je Institut za nestale u 2023. godini od ukupno osam prethodno datih preporuka realizovao dvije, četiri preporuke nisu realizovane, dok je sprovođenje dvije preporuke bilo u toku – naveli su revizori.
Glas

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno