Connect with us

Svijet

Putin će ignorisati Trampov ultimatum, iznio uslove za mir!

Ruski predsjednik Vladimir Putin planira da nastavi rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na mirovne pregovore pod ruskim uslovima, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se dodatno proširiti ako ruske snage nastave da napreduju.

Tvrde to za Reuters tri izvora bliska Kremlju, prenosi Index.

Prema tim izvorima, Putin nije impresioniran prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa novim sankcijama i vjeruje da su i ruska vojska i ekonomija dovoljno snažne da izdrže dodatni pritisak sa Zapada.

“Putin smatra da se niko, pa ni Amerikanci, nije ozbiljno angažovao oko konkretnih ruskih uslova za mir, pa će nastaviti sve dok ne dobije ono što želi”, rekao je jedan izvor pod uslovom anonimnosti.

Tramp je juče izrazio frustraciju Putinovim odbijanjem prekida vatre te najavio novu isporuku oružja Ukrajini, uključujući sisteme Patriot, i dodatne sankcije ako se u roku od 50 dana ne postigne mirovni sporazum.

Iako su Tramp i Putin nekoliko puta razgovarali telefonom, a u Moskvu je više puta dolazio američki izaslanik Stiv Vitkof, ruski predsjednik, prema izvorima, smatra da nije bilo ozbiljnog pokušaja definisanja osnove za mir.

“Putinu je važno da očuva odnos s Trampom i imao je dobre razgovore s Vitkofom, ali su mu interesi Rusije iznad svega”, rekao je jedan od izvora.

Putinovi zahtjevi
Prema izvorima bliskim Kremlju, Putin traži pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti prema istoku, neutralan status Ukrajine i ograničenja njenih oružanih snaga, kao i zaštitu ruskog govornog stanovništva. Takođe, traži i priznanje ruskih teritorijalnih osvajanja.

Putin je navodno spreman da razgovara i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu koje bi uključivale veće sile, ali nije jasno kako bi to izgledalo u praksi. Kancelarija predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na upit Reutersa.

Drugi izvor navodi da Putin smatra da su ciljevi Moskve važniji od bilo kakvih ekonomskih posljedica te da ga ne brinu američke prijetnje carinama protiv Kine i Indije zbog kupovine ruske nafte.

Dva izvora tvrde da Rusija ima prednost na ratištu i da njena ratna industrija nadmašuje proizvodnju NATO-a kada je riječ o ključnoj municiji, poput artiljerijskih granata.

Rusija napreduje – raste apetit za teritorijom
Prema podacima interaktivne mape DeepStateMap, koja prati otvorene izvore informacija, ruske snage su u posljednja tri mjeseca zauzele dodatnih 1.415 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.

“Apetit raste kako vrijeme prolazi”, rekao je jedan izvor, sugerišući da bi Putin mogao proširiti zahtjeve ako se rat ne zaustavi.

Rusija već kontroliše gotovo petinu Ukrajine: cijeli Krim, cijelu Lugansku oblast, više od 70% Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, te dijelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske. Putin javno tvrdi da je pet ključnih oblasti – uključujući Krim – sada sastavni dio Rusije i da se Kijev mora povući ako želi mir.

Izvori navode da bi Moskva mogla privremeno da zaustavi ofanzivu ako naiđe na ozbiljan otpor.

“Ali ako Ukrajina oslabi, doći će do još većeg osvajanja – Dnjepropetrovske, Sumske i Harkivske oblasti”, rekao je treći izvor.

Zelenski tvrdi da ljetna ofanziva Rusije ne ide prema planu, a njegovi komandanti priznaju brojčanu nadmoć ruske vojske, ali ističu da ukrajinske snage drže liniju i nanose velike gubitke Rusiji.

Tramp i Putin: Prijateljski ton, ali bez dogovora
Prema procjenama SAD-a, u ovom ratu je poginulo ili ranjeno oko 1,2 miliona ljudi, što ga čini najsurovijim sukobom u Evropi još od Drugog svjetskog rata. Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju tačne podatke o svojim gubicima, dok Rusija zapadne procjene naziva propagandom.

Od povratka u Bijelu kuću u januaru, Tramp je pokušao da obnovi odnose s Moskvom. Razgovarao je s Putinom najmanje šest puta i opisao ga kao “čvrstog čovjeka, ali ne ubicu”. Njegova administracija smatra da je riječ o posredničkom ratu SAD-a i Rusije, te je povukla podršku ukrajinskom članstvu u NATO-u, uz najave mogućeg priznanja ruske aneksije Krima.

Putin vjeruje da je preživio najgore
Putin rat predstavlja kao prekretnicu u odnosima sa Zapadom, za koji tvrdi da je poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine ponižavao Rusiju širenjem NATO na prostore koje Moskva smatra svojom zonom uticaja – uključujući Ukrajinu i Gruziju.

Iako je Zelenski podržao Trampovu ideju o bezuslovnom prekidu vatre, Putin tu inicijativu za sada odbacuje. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade dronovima na ukrajinske gradove.

Tramp: Nisam završio s Putinom
U intervjuu za BBC, Tramp je izjavio da “nije gotov s Putinom” i da je dogovor o Ukrajini i dalje moguć. Međutim, izvor iz Kremlja odbacuje Trampove tvrdnje iz prošle sedmice, kada je Putina optužio da “prodaje maglu”, navodeći da se pozitivni razgovori s Vitkofom nikada nisu pretočili u stvarne pregovore.

Jedan zvaničnik Bijele kuće izjavio je juče da Tramp razmatra uvođenje carina od 100% na rusku robu, kao i sekundarne sankcije zemljama koje kupuju ruske energente – prije svega Kini i Indiji, koje su trenutno najveći kupci ruske nafte.

Rat se nastavlja, tenzije rastu
Uprkos sankcijama i ogromnim troškovima najtežeg evropskog rata u posljednjih 80 godina, ruska ekonomija, koja vrijedi oko 2 biliona dolara, pokazala se otpornijom nego što se očekivalo. Ministarstvo ekonomije Rusije predviđa usporavanje rasta na 2,5% u 2025., nakon 4,3% rasta prošle godine.

Drugi izvor blizak Kremlju smatra da Tramp ima ograničen uticaj na Putina, te da će Rusija naći načine da zaobiđe carine i nastavi izvoz. “Putin zna da je Tramp nepredvidiv i sposoban za neprijatne poteze, ali za sada pazi da ga ne iznervira previše”, navodi izvor.

Jedan od izvora zaključuje da bi u narednim mjesecima moglo doći do eskalacije sukoba, uz upozorenje na rizik od direktnog konflikta između dvije najveće nuklearne sile.

“Rat će se nastaviti”, dodao je.

Related Topics:

Svijet

EVROPSKA KOMISIJA POSLALA JASAN ZAHTJEV ČLANICAMA: Devet država Šengena mora da ukine unutrašnje kontrole

Evropska komisija pozvala je devet država šengenskog prostora da postepeno ukinu unutrašnje granične kontrole koje sprovode duže od godinu dana, jer se time narušava sloboda kretanja.

Evropska komisija pozvala je devet država članica šengenskog prostora da počnu postepeno da ukidaju privremene granične kontrole koje na unutrašnjim granicama sprovode duže od godinu dana.

Riječ je o Austriji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj i Norveškoj, za koje je Komisija objavila posebna mišljenja o opravdanosti i srazmernosti mjera koje su na snazi više od 12 mjeseci.

Komisija priznaje da se države suočavaju sa bezbednosnim izazovima i migracijskim pritiscima, ali naglašava da kontrole unutar Šengena moraju ostati izuzetna i privremena mjera.

Komisija: Postoje bolja rješenja

U Briselu smatraju da postoje efikasniji načini za rješavanje bezbjednosnih pitanja bez ograničavanja slobodnog kretanja ljudi.

“Postoje efikasnije i delotvornije alternative unutrašnjim graničnim kontrolama”, poručila je Komisija.

Kao primjere navodi:

  • Policijske kontrole zasnovane na procjeni rizika
  • Mobilnu biometrijsku identifikaciju
  • Tehnologije za praćenje vozila

Prema ocjeni Komisije, mnoge države već koriste nesistematske policijske provere zasnovane na obaveštajnim podacima, koje se mogu dodatno proširiti i postepeno zamijeniti granične kontrole.

Kontrole pogađaju susjedne zemlje i pogranična područja

Evropska komisija upozorila je da unutrašnje granične kontrole ne utiču samo na zemlju koja ih uvodi nego i na susjedne države, kao i na stanovnike pograničnih područja. Zbog toga je, navodi Komisija, važno smanjiti negativne posljedice za putnike, radnike koji svakodnevno prelaze granicu, privredu i regionalnu saradnju.

Na osnovu sprovedene analize, Komisija preporučuje da devet država postepeno ukine postojeće kontrole i da pritom u većoj mjeri koristi alternativne bezbjednosne mere i jača saradnju sa susjedima.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća”

Izvršna potpredsjednica Evropske komisije za tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen poručila je da je sloboda kretanja jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća. Simbolizuje slobodu kretanja za više od 450 miliona ljudi. Naša mišljenja šalju jasnu poruku: kada se kontrole ponovo uvedu, one moraju ostati privremene i izuzetne”, rekla je Virkunen.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U EVROPI: Ultrasnažna droga odnosi sve više života, raste broj žrtava

Velika Britanija suočava se sa talasom kokaina izuzetno visoke čistoće, dok broj smrtnih slučajeva povezanih sa tom drogom dostiže rekordne nivoe.

Stručnjaci upozoravaju da je rast proizvodnje u Južnoj Americi doveo do značajnog povećanja čistoće kokaina koji završava na ulicama, pa korisnici često nesvjesno preuzimaju veći rizik nego ranije.

Istraga Independenta tokom ovogodišnjeg festivala u Čeltenamu, koji je posjetilo više od 200.000 ljudi, pokazala je da su dva od tri analizirana uzorka kokaina imala čak 85 odsto čistoće.

Bivši britanski državni koordinator za droge Majk Trejsi te rezultate nazvao je “veoma zabrinjavajućim“ i pozvao vladu na hitnu reakciju zbog, kako kaže, rastućeg zdravstvenog rizika.

Ključni podaci pokazuju da je prosječna čistoća kokaina porasla sa oko 32 odsto prije 13 godina na više od 80 odsto danas, a u Engleskoj i Velsu je 2024. godine od posljedica povezanih sa kokainom umrlo rekordnih 1.279 ljudi, prenosi Tportal.

Ujedinjeno Kraljevstvo pritom ima najveću stopu konzumacije kokaina u Evropi, dok je potrošnja na liječenje zavisnosti od droga i alkohola realno smanjena za 40 odsto između 2015. i 2022. godine.

Prema podacima iz analize otpadnih voda, konzumacija kokaina u Engleskoj porasla je za četvrtinu u posljednjih pet godina.

Rizik od predoziranja sve veći

Kokain može izazvati srčani ili moždani udar, kao i napade, upozorava Nacionalna zdravstvena služba (NHS), a rizik od predoziranja raste ako se droga kombinuje sa alkoholom.

Uzorci iz Čeltenama analizirani su na Univerzitetu Kingston i gotovo svi sadržavali su tragove kokaina, a dodatna laboratorijska analiza pokazala je da su dva uzorka, uključujući onaj pronađen u prostoru za presvlačenje beba, imala čistoću od 85 odsto.

Dr Arijak Duran sa Univerziteta Kingston upozorio je da je riječ o kokainu znatno većeg kvaliteta nego što se obično nalazi na uličnom tržištu i da takva koncentracija povećava rizik od predoziranja kod korisnika naviknutih na slabije proizvode.

Organizatori festivala u Čeltenamu (Cheltenham Festival) poručili su da su razočarani nalazima i istakli da je upotreba ilegalnih droga širi društveni problem prisutan na mnogim velikim događajima.

Britanska Nacionalna kriminalistička agencija procjenjivala je da je prosječna čistoća kokaina na korisničkom nivou 2013. godine iznosila između 32 i 38 odsto. Stručnjaci smatraju da je rekordna proizvodnja u Južnoj Americi, uz nove krijumčarske rute prema Evropi, preplavila britansko tržište i smanjila potrebu za miješanjem kokaina sa drugim supstancama.

Jača droga za manje novca

Piter Kejn iz kompanije Eurofins Forensic Services navodi da je čistoća tokom pandemije dostigla oko 75 odsto, a posljednjih godina premašila je 80 odsto. Slično upozorava i Evropska agencija za droge, prema kojoj je prosječna čistoća kokaina u mnogim evropskim državama porasla na između 66 i 81 odsto.

“Kupci danas dobijaju jači proizvod za manje novca“, rekao je Kejn.

Majk Trejsi, ipak,  upozorava da je nepredvidiva čistoća najveći rizik jer korisnici često uzimaju količine na koje su navikli, ne znajući da je droga koju su kupili znatno snažnija nego ranije.

Broj hospitalizacija povezanih sa kokainom i krekom utrostručio se tokom jedne decenije, a broj smrtnih slučajeva raste već 13 godina zaredom.

Među žrtvama su i Lusi Vajt, studentkinja koja je umrla od srčanog zastoja izazvanog kokainom, kao i 24-godišnja učiteljica Emili Rouz Brauning iz Kardifa.

Uprkos desetogodišnjoj strategiji borbe protiv droga pokrenutoj 2021. godine, izdvajanja za liječenje zavisnosti značajno su smanjena, pa Trejsi zagovara uvođenje sistema za testiranje droga kojim bi korisnici mogli da provjere čistoću kupljenih supstanci.

“Ultrasnažan” kokain

Profesor Hari Samnal sa Univerziteta Liverpul Džon Murs, opisuje kokain čistoće veće od 85 odsto kao “ultrasnažan“.

Prema njegovim riječima, takvi proizvodi danas su široko dostupni i relativno pristupačni, a “tržište kokaina nikada nije bilo rizičnije ni štetnije nego danas”, upozorio je.

Prema Svjetskom izvještaju Ujedinjenih nacija o drogama, 2023. godine proizvedeno je više od 3.700 tona kokaina, dijelom zbog širenja uzgoja koke u Kolumbiji, a droga u Evropu i Veliku Britaniju stiže vazdušnim i pomorskim rutama.

Adam Tompson iz Nacionalne kriminalističke agencije rekao je da rekordna proizvodnja u Južnoj Americi obara veleprodajne cijene i povećava čistoću proizvoda na tržištu.

“Sve dok potražnja ostaje visoka, suzbijanje snabdijevanja kokainom biće trajna borba“, zaključio je Tompson.

Nastavi čitati

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Aktuelno