Connect with us

Svijet

Putin će ignorisati Trampov ultimatum, iznio uslove za mir!

Ruski predsjednik Vladimir Putin planira da nastavi rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na mirovne pregovore pod ruskim uslovima, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se dodatno proširiti ako ruske snage nastave da napreduju.

Tvrde to za Reuters tri izvora bliska Kremlju, prenosi Index.

Prema tim izvorima, Putin nije impresioniran prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa novim sankcijama i vjeruje da su i ruska vojska i ekonomija dovoljno snažne da izdrže dodatni pritisak sa Zapada.

“Putin smatra da se niko, pa ni Amerikanci, nije ozbiljno angažovao oko konkretnih ruskih uslova za mir, pa će nastaviti sve dok ne dobije ono što želi”, rekao je jedan izvor pod uslovom anonimnosti.

Tramp je juče izrazio frustraciju Putinovim odbijanjem prekida vatre te najavio novu isporuku oružja Ukrajini, uključujući sisteme Patriot, i dodatne sankcije ako se u roku od 50 dana ne postigne mirovni sporazum.

Iako su Tramp i Putin nekoliko puta razgovarali telefonom, a u Moskvu je više puta dolazio američki izaslanik Stiv Vitkof, ruski predsjednik, prema izvorima, smatra da nije bilo ozbiljnog pokušaja definisanja osnove za mir.

“Putinu je važno da očuva odnos s Trampom i imao je dobre razgovore s Vitkofom, ali su mu interesi Rusije iznad svega”, rekao je jedan od izvora.

Putinovi zahtjevi
Prema izvorima bliskim Kremlju, Putin traži pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti prema istoku, neutralan status Ukrajine i ograničenja njenih oružanih snaga, kao i zaštitu ruskog govornog stanovništva. Takođe, traži i priznanje ruskih teritorijalnih osvajanja.

Putin je navodno spreman da razgovara i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu koje bi uključivale veće sile, ali nije jasno kako bi to izgledalo u praksi. Kancelarija predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na upit Reutersa.

Drugi izvor navodi da Putin smatra da su ciljevi Moskve važniji od bilo kakvih ekonomskih posljedica te da ga ne brinu američke prijetnje carinama protiv Kine i Indije zbog kupovine ruske nafte.

Dva izvora tvrde da Rusija ima prednost na ratištu i da njena ratna industrija nadmašuje proizvodnju NATO-a kada je riječ o ključnoj municiji, poput artiljerijskih granata.

Rusija napreduje – raste apetit za teritorijom
Prema podacima interaktivne mape DeepStateMap, koja prati otvorene izvore informacija, ruske snage su u posljednja tri mjeseca zauzele dodatnih 1.415 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.

“Apetit raste kako vrijeme prolazi”, rekao je jedan izvor, sugerišući da bi Putin mogao proširiti zahtjeve ako se rat ne zaustavi.

Rusija već kontroliše gotovo petinu Ukrajine: cijeli Krim, cijelu Lugansku oblast, više od 70% Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, te dijelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske. Putin javno tvrdi da je pet ključnih oblasti – uključujući Krim – sada sastavni dio Rusije i da se Kijev mora povući ako želi mir.

Izvori navode da bi Moskva mogla privremeno da zaustavi ofanzivu ako naiđe na ozbiljan otpor.

“Ali ako Ukrajina oslabi, doći će do još većeg osvajanja – Dnjepropetrovske, Sumske i Harkivske oblasti”, rekao je treći izvor.

Zelenski tvrdi da ljetna ofanziva Rusije ne ide prema planu, a njegovi komandanti priznaju brojčanu nadmoć ruske vojske, ali ističu da ukrajinske snage drže liniju i nanose velike gubitke Rusiji.

Tramp i Putin: Prijateljski ton, ali bez dogovora
Prema procjenama SAD-a, u ovom ratu je poginulo ili ranjeno oko 1,2 miliona ljudi, što ga čini najsurovijim sukobom u Evropi još od Drugog svjetskog rata. Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju tačne podatke o svojim gubicima, dok Rusija zapadne procjene naziva propagandom.

Od povratka u Bijelu kuću u januaru, Tramp je pokušao da obnovi odnose s Moskvom. Razgovarao je s Putinom najmanje šest puta i opisao ga kao “čvrstog čovjeka, ali ne ubicu”. Njegova administracija smatra da je riječ o posredničkom ratu SAD-a i Rusije, te je povukla podršku ukrajinskom članstvu u NATO-u, uz najave mogućeg priznanja ruske aneksije Krima.

Putin vjeruje da je preživio najgore
Putin rat predstavlja kao prekretnicu u odnosima sa Zapadom, za koji tvrdi da je poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine ponižavao Rusiju širenjem NATO na prostore koje Moskva smatra svojom zonom uticaja – uključujući Ukrajinu i Gruziju.

Iako je Zelenski podržao Trampovu ideju o bezuslovnom prekidu vatre, Putin tu inicijativu za sada odbacuje. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade dronovima na ukrajinske gradove.

Tramp: Nisam završio s Putinom
U intervjuu za BBC, Tramp je izjavio da “nije gotov s Putinom” i da je dogovor o Ukrajini i dalje moguć. Međutim, izvor iz Kremlja odbacuje Trampove tvrdnje iz prošle sedmice, kada je Putina optužio da “prodaje maglu”, navodeći da se pozitivni razgovori s Vitkofom nikada nisu pretočili u stvarne pregovore.

Jedan zvaničnik Bijele kuće izjavio je juče da Tramp razmatra uvođenje carina od 100% na rusku robu, kao i sekundarne sankcije zemljama koje kupuju ruske energente – prije svega Kini i Indiji, koje su trenutno najveći kupci ruske nafte.

Rat se nastavlja, tenzije rastu
Uprkos sankcijama i ogromnim troškovima najtežeg evropskog rata u posljednjih 80 godina, ruska ekonomija, koja vrijedi oko 2 biliona dolara, pokazala se otpornijom nego što se očekivalo. Ministarstvo ekonomije Rusije predviđa usporavanje rasta na 2,5% u 2025., nakon 4,3% rasta prošle godine.

Drugi izvor blizak Kremlju smatra da Tramp ima ograničen uticaj na Putina, te da će Rusija naći načine da zaobiđe carine i nastavi izvoz. “Putin zna da je Tramp nepredvidiv i sposoban za neprijatne poteze, ali za sada pazi da ga ne iznervira previše”, navodi izvor.

Jedan od izvora zaključuje da bi u narednim mjesecima moglo doći do eskalacije sukoba, uz upozorenje na rizik od direktnog konflikta između dvije najveće nuklearne sile.

“Rat će se nastaviti”, dodao je.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno