Ruski predsjednik Vladimir Putin je krenuo u lov na imovinu – naredio je zvaničnicima da pronađu imovinu koja je nekada pripadala bivšoj Ruskoj imperiji ili je bila u vlasništvu Sovjetskog Saveza.

Ukaz ruskog predsjednika objavljen je u četvrtak kasno i njime se državnoj kancelariji dodjeljuju sredstva za traženje imovine u inostranstvu i obezbjeđivanje registracije ruskih imovinskih prava.

U dokumentu se ne precizira veličina budžeta za ovu operaciju, niti se precizira kakva se imovina traži, prenosi Blumberg.

Državni organ koji je dobio ovaj zadatak i sredstva preimenovan je u Odjeljenje za inostranu imovinu Administrativne uprave predsjednika Ruske Federacije, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.

Sredstva će biti opredijeljena za pokrivanje troškova vezanih za “proces traženja nepokretnosti u vlasništvu Ruske Federacije, bivše Ruske imperije, bivšeg SSSR-a”, kao i za “pravilnu registraciju (imovinskih) prava” i “pravne zaštite ove imovine”, precizirao je TASS, koji pominje i još jednu uredbu kojom se izdvajaju sredstva za pokrivanje troškova odjeljenja za održavanje i korišćenje ruske federalne imovine u inostranstvu.

Prema dokumentu, kako navodi Ukrajinska pravda, ovim pitanjem će se, pored predsjedničke administracije, baviti i Ministarstvo spoljnih poslova.

U 2021. godini su prilagođena pravila za subvencionisanje potrage za nepokretnostima i ovaj proces je prestao da bude osnova za dodjelu sredstava. Nova uredba vraća mehanizam subvencija, nalažući ovlašćenoj kompaniji da traži i pruži pravnu zaštitu ruskoj imovini u inostranstvu.

Na svom vrhuncu, Rusko carstvo se prostiralo na teritoriji današnje Poljske i baltičkih država Estonije, Letonije i Litvanije, kao i Finske. Raspala se pod političkim i drugim pritiscima koji su proizašli iz Prvog svjetskog rata i boljševičke revolucije 1917. pod vođstvom Vladimira Lenjina, što je označilo rođenje komunističke države.

Sovjetski Savez, formiran 1922. godine, obuhvatao je većinu teritorije bivše imperije, ali je isključivao Poljsku i Finsku, sve dok se nije raspao 1991. kada su republike na Baltiku, Kavkazu, Ukrajini, Bjelorusiji i Centralnoj Aziji postale nezavisne.

U januaru su zemlje Evropske unije počele da sprovode prijedlog Evropske komisije da 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine koristi u interesu Ukrajine, piše Moscow Times. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je podršku ovoj inicijativi, ocijenivši je kao “fer i zakonit” korak, kao i signal potencijalnim agresorima u svijetu.

Kao odgovor na ove akcije, ruski zvaničnici su zaprijetili mogućim pravnim postupkom i obećali reagovanje u slučaju konfiskacije ruske imovine.

“Kremlj smatra svaki pokušaj zapljene (ruske imovine) “potpunom krađom”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.