Američki predsjednik Donald Tramp poslao je danas pisma o carinama za još sedam trgovinskih partnera SAD – Filipinima, Bruneju, Moldaviji, Alžiru, Libiji, Šri Lanki i Iraku.

Prema Trampovim pismima, carine na uvoz iz Šri Lanke, Libije, Iraka i Alžira u SAD iznosiće 30 odsto, iz Moldavije i Bruneja 25 odsto, a sa Filipina 20 odsto, počev od 1. avgusta, prenosi AP.

Tramp je takođe dodao da će kasnije u toku dana objaviti carine na uvoz robe iz iz drugih zemalja.

Pisma su objavljena na Trampovoj mreži Truth Social nakon isteka 90-dnevnog pregovaračkog perioda, a Tramp je juče rekao da neće biti novih produženja rokova za zemlje koje prime pisma.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu da je EU pošteđena povećanih carina sadržanih u pismima koje je poslao Tramp i da bi produženje razgovora do 1. avgusta pružilo ”dodatni prostor za postizanje zadovoljavajućeg zaključka”.

Tramp je 2. aprila predložio carine od 20 odsto za robu iz EU, a zatim je zaprijetio da će je povećati na 50 odsto, a zatim je predložio početne carine od 10 odsto, prenosi Tanjug.

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je Mihaila Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije i specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku, prema ukazima objavljenim na portalu pravnih akata.
“Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije. Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa dužnosti specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku”, navodi se u dokumentima.

Ukazi stupaju na snagu danom njihovog potpisivanja, prenosi Srna.

Njemačka bi u slučaju političke odluke mogla da razvije nuklearno oružje, najopasnije naoružanje na svijetu, u roku od nekoliko mjeseci, ocijenio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Govoreći o globalnim nuklearnim pitanjima u intervjuu za više evropskih medija, Grosi je naveo i da je Ukrajina donijela ispravnu odluku kada je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih predala svoje nuklearno oružje Rusiji, jer bi, kako je rekao, u suprotnom međunarodna zajednica mogla da odbije da prizna njen suverenitet, prenijela je poljska “Republika”.

Grosi je govorio i o izazovima koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja, navodeći da međunarodna zajednica mora da održi dosljednost u nadzoru i inspekcijama, ali nije iznio konkretne detalje u vezi s aktuelnim stanjem u tim zemljama, prenosi Tanjug.

Posebno se osvrnuo na nuklearnu elektranu Zaporožje, koja se nalazi u ratnoj zoni na jugu Ukrajine i koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

Iako je elektrana van funkcije, on je upozorio da opasnost ne dolazi iz tehničkih nedostataka, već iz rizika od vojnog udara.

“Za razliku od Černobilja, koji je koristio zastarjelu tehnologiju i imao ozbiljne bezbjednosne manjkavosti, Zaporožje koristi modernija rješenja iz 1990-ih, uključujući zaštitne kupole i savremenije reaktore. Međutim, problem je što se nalazi u zoni sukoba”, rekao je Grosi.

Istakao je da se u elektrani nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog nuklearnog goriva, što bi u slučaju direktnog napada moglo da dovede do ozbiljnog zagađenja i regionalne nuklearne katastrofe. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da će raditi na tome da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

Naglasio je da će nemačka vlada “obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

“Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga – oni to zapravo zahtijevaju od nas”, kazao je tada Merc.

Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO-a.

Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

Njemačka vlada planira uvođenje nove forme vojne obaveze koja bi se na početku temeljila na dobrovoljnoj bazi, prenijeli su nedavno njemački mediji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je grupi parlamentarnih zastupnika predstavio nacrt zakona o vojnoj obavezi koja bi se temeljila na dobrovoljnosti.

Zakon predviđa skraćeni dobrovoljni vojni rok u trajanju od šest mjeseci, koji bi bilo moguće produžiti prema ličnoj želji.

Period od šest mjeseci omogućava obuku većeg broja vojnika od dosadašnje dvanaestomjesečne vojne službe.

Tokom ove skraćene vojne obuke regruti bi bili pripremani za jednostavnije zadaće poput kontrola ili čuvanja objekata. Svako produženje roka bi sa sobom donosilo dodatno stručno usavršavanje.

Prema medijskim izvorima, nacrt zakona predviđa ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u slučaju da se na dobrovoljnoj bazi ne uspiju pokriti potrebe Bundesvera, prenijela je Hina.

Upitnici kojima bi se regrutovali novi dobrovoljni regruti bili bi podijeljeni svim pripadnicima jedne generacije koji bi se tim putem izjašnjavali o tome jesu li spremni na vojni rok ili ne.

Za muškarce bi ispunjavanje upitnika bilo obavezno, a za žene ne.

Pistorius planira povećanje sadašnjeg saziva Bundesvera na ukupno 460.000 pripadnika.

Stručnjaci smatraju da Bundesver neće uspjeti doći do potrebnog broja vojnika isključivo na dobrovoljnoj bazi.

Zato postoje zahtjevi da se u nacrt zakona ubaci klauzula koja bi omogućavala automatski prelazak na obavezno služenje vojnog roka u slučaju da dobrovoljno služenje ne pokrije potreban broj vojnika.