Svijet

PUTIN NAGLASIO “Zapad protiv Rusije zbog GEOPOLITIČKIH interesa”

Protivrečnosti između Rusije i Zapada zasnovane su na geopolitici, a ne na ideologiji SSSR-a, kako se ranije činilo, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin za televiziju Rusija 1.

– Mnogi ljudi smatraju, i ja sam, koliko god čudno bilo, vjerovao, da su glavne protivrječnosti ideološke – primijetio je Putin.

Međutim, čak i nakon raspada SSSR-a, “nije bilo nikakvog komunističkog režima, ali je ostao nemaran odnost prema državnim strateškim interesima Ruske Federacije”, dodao je on. – To je bilo povezano sa jasnom željom da se ostvare neke geopolitičke prednosti. Štaviše, kada sam postao predsjednik, takođe nisam odmah sve shvatio – objasnio je predsjednik.

Prema riječima ruskog predsjednika, uprkos svim pokušajima da se prenese stav Rusije, Zapad je ostao ravnodušan prema njenim interesima i brigama.

– Postalo mi je očigledno da je ideologija vjerovatno imala neki značaj, ali ipak, u osnovi ovih protivrječnosti stoje geopolitički interesi. To je glavno i osnovno – ocijenio je Putin.

Poslije raspada SSSR-a, Zapad je odlučio da “živi po pravilima koje je izmislio sam za sebe”, ignorišući interese Rusije, rekao je ruski predsjednik.

Imajući u vidu da je Sovjetski Savez počinio autodafe, sam sebe likvidirao – mislim da o tome nikada nisam razgovarao sa svojim prethodnicima – oni su polazili od toga da će Rusija postati deo takozvanog civilizovanog svijeta.

Ne, Zapad je odlučio: nema Sovjetskog Saveza, zašto bismo se pridržavali pravila u odnosu sa Rusijom koja nema takvu potencijalnu moć koju je imao Sovjetski Savez. Pa, sada ćemo mi sami za sebe nešto iskrojiti kako hoćemo i živjećemo po pravilima koja smo sami za sebe izmislili, ignorišući naše interese – rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, samo interesi suverene Rusije koja brani svoju budućnost biće uzeti u obzir u svijetu, posebno od strane Zapada.
Kako je naveo, nakon svih neprijateljskih koraka Zapada prema Rusiji, već sa raspadom SSSR-a postalo je jasno: Sve dok ne postanemo nezavisna, suverena sila, sposobna da brani svoju budućnost, neće nas uzimati u obzir.

Ruski predsjednik takođe se prisjetio slučaja koji se dogodio dok je bio na mjestu gradonačelnika Sankt Peterburga 1990-ih godina, kada je odbio da razgovara sa američkom delegacijom koja se loše ponašala prema ruskom graničaru.

– Desio se takav slučaj, iskreno govoreći, beznačajan. Neka delegacija je došla u Sankt Peterburg, i jedan od članova te delegacije se veoma grubo ponašao prema graničaru. Smatrao sam da je to apsolutno neprihvatljivo. Naravno, nismo odbili da primimo ovu delegaciju, radili smo sa njima kako je red, kako je bilo predviđeno protokolom. Ali ja jednostavno nisam sa njima komunicirao – ispričao je Putin.

Predsjednik je objasnio svoju oštru reakciju o tom slučaju.

– Čovjek u uniformi – kada obavlja svoju službenu dužnost, on predstavlja državu. I odnositi se tako prema njemu – znači sa prezirom se odnositi prema našoj državi – zaključio je Putin.

Svijet

ZELENSKI: Rusija pokrenula nove masovne napade na Ukrajinu

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Moskva iskoristila vrijeme za pripremu sastanka lidera dvije zemlje da pokrene nove masovne napade na Ukrajinu.

“Jedini način da se ponovo otvori prozor mogućnosti za diplomatiju jeste kroz oštre mjere protiv svih onih koji finansiraju rusku vojsku i efikasne sankcije protiv same Moskve – bankarske i energetske sankcije”, kazao je Zelenski u objavi na platformi X.

U posljednjem ruskom napadu na ukrajinsko Zaporožje jedna osoba je ubijena, a najmanje 24 povređene, uključujući troje djece, saopštila je ranije danas kancelarija regionalnog guvernera, prenosi Rojters.

Napad je oštetio infrastrukturu i stambene zgrade, rekao je guverner Ivan Fedorov u objavi na društvenoj mreži Telegram.

Nastavi čitati

Svijet

Francuska i Njemačka pokreću dijalog o NUKLEARNOJ BEZBJEDNOSTI

Francuska i Njemačka spremne su da pokrenu razgovore o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u evropskoj bezbjednosti, postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i pozvale EU na reviziju zakonodavnog okvira i finansijske namete, saopšteno je nakon francusko-njemačkog Savjeta za odbranu održanog u Tulonu.

U zajedničkom dokumentu Savjeta za odbranu i bezbjednost dvije zemlje ističe se da “Francuska i Nemačka naglašavaju da nezavisne strateške nuklearne snage Francuske značajno doprinose ukupnoj bezbjednosti Alijanse” i dodaje se da će biti pokrenut “strateški dijalog koji će predvoditi Kabinet predsjednika Francuske i njemačka Kancelarija kancelara”, prenosi Politiko.

Pariz i Berlin najavili su i novu zajedničku inicijativu razvoja evropskog sistema ranog upozoravanja na raketne prijetnje, zasnovanog na projektu “Odin’s Eye” i mreži kopnenih radara.

U deklaraciji, usvojenoj na zajedničkoj sjednici francuske i njemačke vlade u Tulonu na jugu Francuske, navodi se će francusko-njemačka inicijativa pod nazivom “Dragulj”, koja će biti otvorena za partnere, biti formalizovana pismom o namerama.

Na istom sastanku, dvije zemlje postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i usklađivanju stavova u vezi sa zakonima EU o klimatskim promjenama.

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc su izrazili političku podršku izgradnji nove prekogranične dalekovodne mreže kao i projektu “jugo-zapadne gasovodno-vodonične mreže” koja će povezivati Portugal, Španiju, Fancusku i Njemačku.

Prema saopštenju sa sastanka, novi dogovor ima za cilj “prevazilaženje političkih razlika i pokretanje zajedničkih inicijativa koje mogu poslužiti kao model za širu saradnju unutar Evropske unije”.

U zaključcima savjeta, između ostalog, Francuska i Njemačka pozvale su na ublažavanje regulativa Evropske unije o zagađenju i bezbjednosti hemikalija u cilju jačanja konkurentnosti evropske industrije.

Dvojica lidera su podržala reviziju zakonodavnog okvira EU za hemikalije s fokusom na “smanjenje administrativnih opterećenja i pojednostavljenje procedura”.

Pariz i Berlin pozvali su i na ublažavanje finansijskih pritisaka sa kojima se suočava hemijska industrija u Evropi, a posebno su se usprotivili nedavno usvojenim pravilima o tretmanu urbanih otpadnih voda, navodi Politiko.

Ta pravila predviđaju da proizvođači kozmetike i farmaceutskih proizvoda snose najveći dio troškova uklanjanja mikro-zagađivača iz otpadnih voda počev od kraja 2028. godine.

Zajednička izjava dvije najveće ekonomije EU šalje snažan signal Briselu da nastavi sa inicijativama za smanjenje birokratije, pojašnjava Politiko.

“Kako bismo oslobodili pun potencijal rasta i produktivnosti naših kompanija, neophodno je hitno i suštinski pojednostaviti regulatorno okruženje Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

Makron i Merc ponovili su i poziv za bolja pravila koja će olakšati reciklažu i ponovnu upotrebu kritičnih sirovina, u trenutku kada zemlje EU nastoje da smanje zavisnost od kineskih minerala ključnih za odbrambenu industriju i energetsku tranziciju, ističe Politiko.

Merc se sastao sa Makronom u četvrtak, uoči zajedničke sjednice vlada Njemačke i Francuske u Tulonu, na Azurnoj obali, koja je prva zajednička sjednica dvije vlade od promjene vlasti u Njemačkoj.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: Nećemo podržati VOJNU OPERACIJU EU u Ukrajini

Mađarska neće podržati predloženu vojnu operaciju EU u Ukrajini, niti bilo koju drugu odluku koja bi mogla da omete mirno rješavanje sukoba, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto uoči neformalnog sastanka diplomata zemalja EU u Kopenhagenu.

Sijarto je napomenuo da očekuje ogroman pritisak na sastanku.

– Mislim da će danas pokušati da slome naš otpor i naš stav u podršci miru – napisao je Sijarto na Fejsbuku.

On je dodao da će učesnici pokušati da nametnu “nove finansijske doprinose i isporuke oružja Ukrajini”.

Pokušaće da ubrzaju put Ukrajine ka EU. Žele da donesu odluku o vojnoj operaciji EU, ali mi nećemo podržati nijedan potez koji je u suprotnosti sa interesima Mađarske ili podriva mirovni proces – naglasio je šef mađarske diplomatje.

EU i NATO trenutno razmatraju mogućnost raspoređivanja vojnog osoblja u Ukrajini radi obučavanja kijevskih oružanih snaga, kao i slanje međunarodnog kontingenta koji bi služio kao garancija bezbjednosti u slučaju prekida vatre i mirovnog sporazuma.

Nastavi čitati