Connect with us

Svijet

TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Tusk tvrdi da je Evropa već u ratu, dok Putinu poručuje: “Želite da nas testirate, SAMO PROBAJTE”

Stanje u Evropi je alarmantno, a tenzije rastu iz dana u dan. To se može zaključiti po izjavama pojedinih lidera evropskih zemalja, koje su ujedno i članice NATO alijanse, ali i po odgovoru predsjednika Rusije.

Naime, danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”, dok je njen kolega iz Poljske Donald Tusk otišao korak dalje i istakao da je “Evropa već u ratu”.

Sinoć se oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je u svom obraćanju istakao da će “odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti uvjerljiv”.

Frederiksen upozorila Evropu da se spremi za napade
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”.

U dva velika intervjua za danske novine i “Fajnenšel tajms”, Frederiksen je pozvala Evropu da više razgovara o tome šta nova bezbjednosna situacija znači za kontinent i kako bi trebalo da odgovori na prijetnju.

U oštroj opasci, rekla je da je situacija u Evropi podsjeća na onu u međuratnom periodu 20. vijeka, jer se kontinent suočava sa prijetnjama koje proizilaze iz “pravog rata” u Ukrajini i novog, šireg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv nje.

Ideja hibridnog rata je da nas ugrozi, da nas podijeli, da nas destabilizuje. Da se ​​jednog dana koriste dronovi, sljedećeg dana sajber napadi, trećeg dana sabotaža. Dakle, ovo se neće završiti – rekla je ona za FT.

Lider NATO zemlje poručio da je Evropa već u ratu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je juče da za njegovu zemlju rat u Ukrajini “nije apstrakt” i da se Poljska suočila sa višestrukim pokušajima ilegalnog prelaska poljske granice sa Belorusijom “svakog dana”, sa nekim napadima na njene vojnike, uključujući i žrtve.

– To je naš rat, i ako Ukrajina izgubi, to znači naš neuspjeh – naglasio je poljski premijer u obraćanju na panelu na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.

Tusk je rekao da su provokacije iz Rusije na Baltičkom moru skoro svakodnevne, dodajući da je Zapad umiješan u “novu vrstu rata” sa Rusijom.

– Dobio sam poruku iz Varšave, imamo još jedan incident sada blizu luke Ščećin… Imamo nove incidente u našem regionu, mislim na Baltičko more, svake nedjelje, skoro svakog dana – rekao je Tusk.

On je u obraćanju upozorio “da Evropa više nije u predratnom periodu, već se suočava sa ratom”.

“Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba”
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se sinoć na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i tom prilikom je poslao jasnu poruku:

– Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba!

Naime, Vladimir Putin je, između ostalog, izjavio da u sadašnjoj situaciji u svijetu treba biti spreman na sve i da je “ulog izuzetno visok”.

On je, takođe, naglasio da je samoobmana opasna stvar i da Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.

– Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Njemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi. Mi jednostavno ne možemo da zanemarimo to što se događa, nemamo pravo to da uradimo zbog sopstvene bezbjednosti. Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost – neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uvjerljiv – naglasio je Putin.

Kako je rekao, odgovornost za činjenicu da požar u Ukrajini još nije zaustavljen prvenstveno leži na Evropi.

– Konflikt za sada nismo uspjeli da prekinemo, a krivica za to je na Evropi koja stalno pokušava da ga još više raspali. Ali, dobra volja će ipak pobjediti. Promjene se dešavaju čak i javnom mnjenju Ukrajine – naveo je on, prenosi Blic.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno